Naslov
EFIKASNOST NAKNADNOG ISPRAVKA NEGATIVNIH INFORMACIJA U PROCESU SOCIJALNE PERCEPCIJE
(The efficacy of subsequent correction of negative information within the process of social perception)

Autori
Ljubotina, Damir ; Dubravac, Jozo

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
XIV. Dani Ramira Bujasa: sažeci priopćenja / Buško, Vesna ; Ivanec, Dragutin - Zagreb : Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta, HPD, 1999

Skup
XIV. Dani Ramira Bujasa

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 16.12.1999. - 18.12.1999

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
socijalna percepcija; oblikovanje dojma o osobi; utjecaj ispravka
(social perception; impression formation; impact of correction)

Sažetak
U okviru modela socijalne percepcije pokušali smo ispitati utjecaj nekih faktora na formiranje ukupnog dojma o osobi. Ljudi su često u situaciji stvoriti dojam o osobi na osnovu ograničenog broja informacija, koje mogu dolaziti iz različitih izvora, te biti međusobno inkonzistentne. Primjer su novinski članci koji nude selekcionirane informacije o nekoj osobi, nakon čega može uslijediti naknadni ispravak ili demanti informacija koje su o osobi navedene. Pokušali smo ispitati koliki je stvarni učinak naknadnog ispravka prethodno iznijetih negativnih informacija na ukupni dojam o osobi. U eksperimentu faktorijalnog tipa ispitan je utjecaj 2 faktora: 1. osobe koja vrši ispravak (3 razine: 1a. ispravak osobe o kojoj su iznijete negativne informacije; 1b. ispravak neutralne osobe; 1c. ispravak autora negativnih informacija) i 2. sadržaj ispravka. (2 razine: 2a. demanti negativnih informacija; 2b. demanti negativnih informacija uz dodatak novih pozitivnih informacija o osobi). Ispitivanje je provedeno na uzorku od 274 studenta. Rezultati složene analize varijance pokazali su statističku značajnost oba glavna efekta, što potvrđuje postavljene hipoteze. Efikasnost ispravka najveća je kad je vrši sam autor negativne informacije, a najmanja kad je vrši osoba na koju se negativna informacija odnosi. Također samo poricanje iznijetih negativnih informacija manje je efikasno od demantija u kojem su o osobi iznijete i neke nove pozitivne informaije. Jedini oblik demantija koji je u potpunosti poništio utjecaj prethodno iznijetih negativnih informcija bio je demanti autora tih informacija, koji je u demantiju naveo i neke nove pozitivne informacije o osobi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA