ࡱ> ,bjbjVV .,<<um%  8<N("???~~~LLLLLLL$Q=TBL~z~~~L  ??;UNH+H+H+~D R??LH+~LH+H+B<_"=?չ:V#<LkN0N<T\'T(== TH~~H+~~~~~LLR)~~~N~~~~T~~~~~~~~~ :Znanstveno-stru ni skup s meunarodnim sudjelovanjem povodom 10. godianjice Visoke akole za poslovanje i upravljanje  Baltazar Adam Kr eli PROJEKTI I PROJEKTNI MENAD}MENT Zapreai, 25.-26. velja e 2011. Sekcija 3. Istra~ivanja i razvoj  projekti na znanju temeljenog druatva Hrvatska u gospodarstvu znanja: (ne)mogua misija Dr. sc. `varc Jadranka Institut Ivo Pilar, Zagreb  HYPERLINK "mailto:Jadranka.svarc@pilar.hr" Jadranka.svarc@pilar.hr Sa~etak: Cilj izlaganja je ukazati da je termin  gospodarstvo znanja dio konvencionalne i politi ke retorike u Hrvatskoj ve dulje od desetljea, a da istovremeno ne postoji jasno razumijevanje ovog pojma i konsenzus oko njegova zna enja. Razumijevanje koncepta gospodarstva znanja nema, meutim, samo spoznajno-teorijsku ve i prakti no-politi ku vrijednost s obzirom da o njegovom tuma enju ovisi i strategija razvojnih politika kao i instrumenti njegove provedbe. S obzirom da se u Hrvatskoj ne zna ato bi to Hrvatska kao gospodarstvo znanja trebala biti, ne postoji niti mehanizmi kako ovu transformaciju Hrvatske u gospodarstvo znanja ostvariti. Stoga se u izlaganju prikazuju glavne interpretacije gospodarstva znanja zastupljene trenuta no u svjetskoj literaturi, a meu kojima dominira poistovjeivanje gospodarstva znanja sa sektorima visokih tehnologija zasnovanih na istra~ivanju i razvoju, te izjedna avanje gospodarstva znanja s ekonomijom usluga. U cilju ilustracije mogunosti Hrvatske da se uklju i u gospodarstvo znanja daje se kratki osvrt na karakteristike sektora usluga i sektora istra~ivanja i razvoja s naglaskom na njihovu strukturnu neprilagoenost zahtjevima razvoja gospodarstva znanja. Zaklju uje se da se Hrvatska u razvojnom smislu odmi e, a ne pribli~ava gospodarstvu znanja. Jedan model razvoja prema gospodarstvu znanja percipira se u izgradnji nacionalnog inovacijskog sustava koji je u Hrvatskoj razvijen u formalno-institucionalnom ali ne i u funkcionalnom smislu. Glavni razlozi slabog funkcioniranja inovacijskog sustava percipiraju se, u manjoj mjeri, u postojeoj tehnoloakoj zaostalosti, a u veoj mjeri, u socio-kulturnom i politi kim okru~enju koje ne poti e znanje i poduzetniatvo kao faktor razvoja. Klju ne rije i: druatvo znanja, Hrvatska, gospodarstvo znanja, nacionalni inovacijski sustav UVOD: O TERMINIMA DRU`TVA I GOSPODARSTVA ZNANJA Upotreba termina  druatvo znanja i  gospodarstvo znanja airoko je rasprostranjena u svakodnevnom govoru, ali i u politi kim te stru nim i znanstvenim krugovima. Usprkos konvencionalnoj upotrebi ovi pojmovi nisu jasno definirani u teorijskom, analiti kom i normativnom smislu. Razumijevanje gospodarstva znanja nema samo spoznajno-teorijsku ve i prakti no-politi ku vrijednost obzirom da o dominantnoj interpretaciji i tuma enju ovog pojma i njegovih implikacija na druatveni razvoj ovisi i strategija razvojnih politika kao i instrumenti provedbe (npr. da li i kako poticati industrije znanja ili agrar, informatizaciju, besplatno obrazovanje, i sl.). Nedostatak konsenzusa u razumijevanu ovih pojmova sna~no se odra~ava i na razvoj Hrvatske jer ne postoji jasna predod~ba o tome ato bi Hrvatska kao gospodarstvo/druatvo znanja trebala biti, pa ne postoje ni strategije razvoja i mehanizmi kako tu transformaciju ostvariti. Pojmove gospodarstva i druatva znanja gotovo svatko tuma i na svoj na in, esto ovisno o vlastitoj ideoloakoj ili pak interesnoj poziciji, posebno kada je u pitanju uloga i status obrazovanja i znanosti koji, konvencionalno, ine konstitutivnu osnovu druatva znanja. Najbolji primjer za to su nedavni protesti studenata u Hrvatskoj pod egidom  znanje nije roba uz istovremene zahtjeve za besplatnim visokim obrazovanjem, ato se isticalo, meu ostalim, i kao manifestacija prerastanja Hrvatske u druatvo znanja. Odgovor na pitanje da li znanje jest ili nije roba ovisi ponajviae ovisi o tome da li znanje promatramo sa stanoviata gospodarstva ili stanoviata druatva znanja. Oba ova koncepta dijele zajedni ku polazianu pretpostavku  da stvaranje i koriatenje znanja, odnosno ljudske kreativnosti i ideja imaju presudnu ulogu za stjecanje nacionalnog i individualnog bogatstva i druatvenog blagostanja. Meutim, pogled na ulogu, stjecanje i na in iskoriatavanja znanja u ovim je konceptima razli it, a ponekad i posve opre an. Tako, gospodarstvo znanja tretira znanje i obrazovanje kao faktore koji stoje u funkciji ekspanzije proizvodne sfere koja stvara bogatstvo proizvodnjom roba. Znanje i obrazovanje tretiraju se kao  bestjelesni faktori proizvodnje, ekonomske kategorije, kao roba koja se mo~e kupiti na tr~iatu kao bilo koja druga roba, liaena druatvene ukorijenjenosti i konfliktnosti. Teoreti ari druatva znanja takvo stanoviate uglavnom dr~e komodifikacijom znanosti koja intrinzi ne vrijednosti znanosti kao ato su univerzalizam, komunitarizam i bezinteresno slijeenje istine zamjenjuje tr~ianom kompetitivnoau rezultata istra~ivanja mjerenjem znanstvene u inkovitosti. Gospodarstvo znanja zastupa pozitivisti ku i nekonfliktnu viziju znanja i tehnologije, te proizvodnju znanja i tehnoloaki napredak tretira neovisno o analizi druatvenih odnosa. To dovodi do zaobila~enja druatvenih, kulturnih i eti kih kontradikcija svojstvenih gospodarstvu znanja, a ato je obi no predmet socioloakih istra~ivanja. Primjerice, novi tip druatvene segregacije koji nastaje kao posljedica strukturne nezaposlenosti - na one koji rade i one koji ne rade - zbog poveanih zahtjeva za obrazovanjem i specifi nim znanjima, jedan je od takvih goruih problema Za razliku, kolektivna predod~ba druatva znanja je obi no druatvo obilja u kojem su obrazovanje i znanstvena dostignua dostupni svima. Stoga se esto izjedna ava s konceptom socijaldemokratske dr~ave blagostanja, naj eae skandinavskih zemalja, u kojima su znanje i obrazovanje u funkciji unapreivanja kvalitete ~ivota. Znanje i obrazovanje u druatvu znanja jesu sredstvo samo-ostvarenja, identiteta, druatvene solidarnosti i sl. te doprinose humanom napretku druatva, a nisu sirovine kojima treba upravljati, odnosno koju treba proizvoditi, prodavati i kupovati. Teoreti ari druatva znanja stoga esto s prezirom gledaju na suvremeni menad~ment znanja (Liessman, 2009) koji znanje tehnokratizira tj. svodi ga na tehni ko sredstvo postizanja individualnih kompetencija na tr~iatu rada u funkciji gospodarskog rasta. Meutim, u socioloakoj teoriji teako je pronai cjelovitu i koherentnu teoriju druatva znanja. Meu kompleksne teorije modernih druatava valja ubrojiti trilogiju E. Castellsa (Castells, 2000) o umre~enom druatvu ili informacionalizmu, te  poznanstvljenog druatva Nike Sthera (1994). Veina socioloakih problema vezanih uz druatvo znanja skriveni su pod druge naslove i teme kao ato je globalizacija (Stiglitz, 2009, programatsko druatva (Touraine,1969), trei val (Toffler, 1980), kraj rada (Rifkin 1995), druatvo rizika (Beck, 1992) i sl. `arolikost, pa i stanovitu konfuznost, u pristupu konceptualizacije druatva znanja najbolje je izrazio sam Niko Stehr (2001:91) zaklju ivai da e druatva znanja u budunosti biti u znaku  airokog raspona nepredvidljivih dogaaja, neo ekivanih obrata i drugih neugodnih iznenaenja ato e stvoriti nove vrste moralnih pitanja o tome tko ili ato je odgovoran za naae druatvo i njegovu, stagnaciju. GOSPODARSTVO ZNANJA Gospodarstvo znanja u danaanjem smislu rije i javlja se 90-tih godina 20. stoljea, u vrijeme naglog airenja globalizacije i informacijsko-komunikacijskih tehnologija (IKT) koje omoguuju poslovanje u globalnim razmjerima i prisiljavaju poduzea da se natje u na meunarodnim tr~iatima. Veina postojee literature o gospodarstvu znanja odnosi se na ekonomske teorije i ekonometrijska mjerenja kojima se nastoji izmjeriti udio znanja (znanosti, intelektualnog kapitala, nematerijalnih faktora openito) u nacionalnoj ekonomiji kako bi se definirao njegov utjecaj na gospodarski razvoj i rast. Takav smjer mialjenja doveo je odreenog konsenzusa u definiciji gospodarstva znanja, posebice pod utjecajem autoriteta stru njaka okupljenih oko OECD-a. Primjerice, jedna od najcitiranija definicija gospodarstva znanja jest upravo definicija OECD-a (1996) prema kojoj je gospodarstvo znanja ono gospodarstvo koje se zasniva, na proizvoenju, diseminaciji i komercijalnom iskoriatavanju znanja, te ozna ava ovisnost naprednih ekonomija o znanju, informacijama i visoko-stru noj radnoj snazi (OECD, 2005:28). Pri tome se de facto misli na znanstveno i tehnoloako znanje transformirano u nove tehnologije i inovacije. Naglasak je na kapitaliziranom znanju koje podrazumijeva primijenjeno i u gospodarske procese ugraeno znanje koje doprinosi gospodarskom rastu. U tom kontekstu, gospodarstvo znanja izjedna ava se, u na elu, sa sektorima koji pripadaju, visokim i generi kim tehnologijama u ijoj podlozi stoje razvoj i istra~ivanje, te znanstvena djelatnost i obrazovanje postaju strateaki resursi nacionalnih ekonomija. Drugim rije ima, nematerijalni faktori kao ato su razvoj i istra~ivanje, te obrazovanje ili ljudski kapital, kao implicitni pokreta i inovacija, prerastaju od faktora potroanje u temeljne sirovinske i proizvodne resurse. Gospodarstvo znanja rezultat je, dakle, pomaka od ekonomije bazirane na kombinaciji klasi nih resursa  sirovine, rada i kapitala, ka ekonomiji u kojoj je znanje glavni proizvodni faktor. Znanje stvara proizvode viae dodane vrijednosti u kojima je sirovinska osnova mala u odnosu na koli inu ugraenog intelektualnog kapitala  tehni kog i stru nog znanja, upravlja kih vjeatina i kreativnosti openito. Za razliku od prijaanjih ekonomskih epoha, gospodarstvo znanja po iva na znanstvenom i kodificiranom znanju, dakle organiziranom i institucionaliziranom znanstveno-istra~iva kom radu koji se odvija kako u privatnom - poduzetni kom tako i u javnom  dr~avnom sektoru. Takoer, zahtjeva obrazovanu radnu snagu koja se tim znanjem zna koristiti Utjecaj znanja i znanosti na gospodarski razvoj je golem. Naj eai primjer koji se navodi za ilustraciju je usporedba razvoja Ju~ne Koreje i Gane. Obje su zemlje 60-tih godina imale isti dohodak po stanovniku, oko 700 $USA po stanovniku i bila na rubu gladi (Suh, 2000). Danas, svega 50-tak godina kasnije, Ju~na Koreja ima 27,000 $USA po stanovniku, a sjecanje nacionalnog bogatstva se pripisuje ubrzanoj industrijalizaciji kroz tehnoloake transfer, te ulaganja u istra~ivanje i razvoj (I&R) od strane gospodarskog sektora. Koreja je danas 8 zemlja u svijetu po ulaganju u I&R, ali 80% ulaganja dolazi od velikih poduzea (cheabols kao Samsung, Hyundai, LG), a svega 20% od dr~ave . Poistovjeivanje gospodarstva znanja sa elitnim sektorima visokih tehnologija (bio, nano, IKT& ), koje tra~e vrlo visoka ulaganja u I&R dovodi do dvije vrste ograni enja koja su mnogim zemljama neprihvatljiva kako s ideoloakog tako i s posve prakti nog razvojnog stanoviata. Radi se o dvije vrste ograni enosti: sektorske koja svodi gospodarstvo znanja na  glamurozne nove tehnologije koje su mnogim zemljama nedosti~ne, te geografske ograni enosti koja koncentrira gospodarstva znanja samo u 10-tak najrazvijenijih zemalja svijeta - tehnoloakih lidera. Pri tom se zaboravlja da sektori srednjih i niskih tehnologija takoer intenzivno rabe dostignua visokih tehnologija i ula~u u R&I (npr. inteligentna odjea, satelitsko ribarenje). Iako se time krug sadaanjih i buduih pripadnica gospodarstva znanja zna ajno proairuje, mnoge zemlje osjeaju se nesposobnima za tehnoloaku utrku i ujedno izba enim iz kruga modernih druatava. Iz toga razloga, ja aju tendencije poimanja gospodarstva znanja u kojem znanje nije uvijek identi no s tehnoloakim (znanstvenim) znanjem, obrazovanjem i istra~ivanjem. Ovakva stanoviata rezultat su joa dvije pojave koje uzimaju sve viae maha. Prva se odnosi na seljenje proizvodnje i industrije na Daleki istok, a druga na izvor financijskog kapitala kao sredstava gospodarskog rasta i osobnog bogaenja. Iz tih razloga, proizvodno-tehnoloake kompetencije, posebice na razvijenom Zapadu prestaju biti izvori konkurencije i gube na vrijednosti, a time i znanstveno znanje. Stoga se sve eae u literaturi javljaju tendencije koje poistovjeuju gospodarstvo znanja s onim ekonomijama koje naglaaavaju svoj post-industrijski karakter, a da istovremeno post-industrijalizam nije precizno definiran. Naj eae podrazumijeva otklon od dosadaanje materijalne, prete~ito industrijske proizvodnje koja se do~ivljava kao sinonim za umiruu i beznadnu eru industrijskog kapitalizma. Post-industrijski razvoj zasniva se na neopipljivim faktorima (intangibles) koje ujedno ine materijalnu osnovu gospodarstva/druatva znanja kao ato su to intelektualna prava, obrazovanje, marketing/mediji, informacijsko-komunikacijske i ostale usluge. Imovina poduzea u takvim ekonomijama nisu zgrade i strojevi ve kreativnost, znanje, intelektualna prava, franaize i sl. Pitanje je, meutim, koji faktori pokreu ili sa njivaju ove neopipljive faktore, ako to nije znanstveno znanje kako to tvrdi  mainstream ekonomija. Temeljem recentne literature, mogue je identificirati pet novih vrsta ekonomija s obzirom na glavne pokreta e razvoja, a koje se esto poistovjeuju s gospodarstvom znanja ili se nedovoljno od njega razgrani avaju. To su:  nova ekonomija (OECD, 2001), beste~inska ekonomija (Coyle, 1999; Quah, 1999), ekonomija usluga (Maglio at al, 2010), kreativna ekonomija (Howkins, 2001) i ekonomija simbola (Drucker, 1992). Gospodarstvu znanja najbli~i je pojam  nove ekonomije koja mu prethodi u vremenskom i pojmovnom smislu, a esto se izjedna ava s  internet ekonomijom iji po etak mo~emo poistovjetiti s izlaskom  Natescape na burzu 1995. godine. Pojam nove ekonomije nastao je u sklopu  Projekta rasta (Growth project) kojeg su provodili OECD stru njaci, a koje pokreta e gospodarskog rasta Amerike pronalaze prvenstveno u informacijsko-komunikacijskim tehnologijama (IKT). IKT zadobiva ulogu glavnog pokreta a proizvodnosti kako suvremenih tako i tradicionalnih druatava te je upravo danas pot . 0 2 V X ,|ln:<>\Ž~zzzzvnvjc h\^! $ & Fa$gd F N ~ 8!V!ûûìʥÓÚ~~~~~~~ h*hKh*95hKhK5h*h-P--4.H.|.......///111T2^22l3Խ{wwwm`h>:>f>>>>>>>>>>>? ??,?4?:?ffffffffffZgtgvgzgg&h*hhhi^ipiijmLmVmXmbmfmnm|m~mmmmmmmnn&n(nxnnnnoooofqlqnqqqdrr2s4s>s@sBsøøíå뗈h6h@Nbr(b LNP׽׵ h\rv8<l~\dhnﹲ hDFjlz "&(68:JPR`btv~hD^`b&*,h hT*.:º hNbdv0Z\fhr4 h* h5>* hK5>* h* h^ ,. jprtjlʾƺƳƬƏyƏuh h&h9nHtHh&h&nHtH h&h9 h&h&h&hu6 h&hu h;h9 h;h&h9hUh&6h& hV&h&h9nHtHhynHtHhU&h&6nHtHh&nHtHh;h&nHtH.l 246tvxTVX$fh {ph 0JmHnHuhT" hT"0JjhT"0JUhj=jhj=Uh*B*phR^"R d0 Normal (Web)dd[$\$PJmH sH tH X2X N0 Comment Text CJOJPJQJaJmHsHtHRAR N0Comment Text CharOJPJQJmHsHtHFVQF %1FollowedHyperlink >*B*phTbT v List Paragraph ^m$PJmH sH tH r 7=Footnote Text,Funote,PodrozdziaB,Funotentextf,Footnote text 7$8$H$%B*CJOJPJQJ^JaJphtH  7VFootnote Text Char,Funote Char,PodrozdziaB Char,Funotentextf Char,Footnote text Char!B*OJPJQJ^JmHphsH@&@ 7Footnote ReferenceH*<@< hHeader  p#PJtHFF h Header CharCJPJaJmHsHtH<P@< q Body Text 2 dxPP qBody Text 2 CharCJaJmHnHsHtHPK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!Ptheme/theme/theme1.xmlYOo6w toc'vuر-MniP@I}úama[إ4:lЯGRX^6؊>$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3ڗP 1Pm \\9Mؓ2aD];Yt\[x]}Wr|]g- eW )6-rCSj id DЇAΜIqbJ#x꺃 6k#ASh&ʌt(Q%p%m&]caSl=X\P1Mh9MVdDAaVB[݈fJíP|8 քAV^f Hn- "d>znNJ ة>b&2vKyϼD:,AGm\nziÙ.uχYC6OMf3or$5NHT[XF64T,ќM0E)`#5XY`פ;%1U٥m;R>QD DcpU'&LE/pm%]8firS4d 7y\`JnίI R3U~7+׸#m qBiDi*L69mY&iHE=(K&N!V.KeLDĕ{D vEꦚdeNƟe(MN9ߜR6&3(a/DUz<{ˊYȳV)9Z[4^n5!J?Q3eBoCM m<.vpIYfZY_p[=al-Y}Nc͙ŋ4vfavl'SA8|*u{-ߟ0%M07%<ҍPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!Ptheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] mm , $$$'V!8'+l3<CJUN_zdjBsƮ4Pnb,:4l,;=>@ABCDEFGHIJ!X,<?~HfffmXX  '!!/Xb$AoUdű0|b$saSp}JeQ0@0(  B S  ?mPRBGb e O\kmQYm{|~ !!&!W)_)H,K,30B0M1X12222333484@4D44444555577772979<9A9n9s9::::;;b<i<{<}<>?DENEHHuHwHPPRR2S5SzSSSS|UUVVVVY$YYY+\1\_^d^^_a_``abb b8eeDeMeQeReYe[ebeierezeeeeeeeeeeeefffff"f#f*f+f2f8f=f>fGfffffgggggg0g3g7g@gLgTgUg[gngugggggggggggghahdhghsh|hhhhhhhhhh iiiii%i&i0iOiRiSi\i]ibicijiliqiiiiiiiiiiiiiiiiiiiijjjjjj"j#j-j/j9j>jFjHjNjjjDkHkVkYkZkdkeklkmkokpkvkxk{k|kkkkkkkkkkkkkkkkkklllll&l)l0l6l9lHlMllllllll mmm-334477;;==1A3AiCkCCCVEWEEEEGFGGGGGxHzH\I^IK K1M2MGOIOfOhOQQ5V7VWW>]@]I]K]#e%e6e8eeeeeGffffggggXhYhhh@iBiqisiii=j>jjjBkDkkkkkZl\lll:m!B|vBt&~61fBzT6ǐ]^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHop^p`OJQJo(hH@ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoP^P`OJQJo(hH ^`OJQJo( ^`OJQJo( pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( PP^P`OJQJo(h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohp^p`OJQJo(hHh@ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohP^P`OJQJo(hH^`o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h pL^p`LhH.h @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PL^P`LhH. ^`OJ QJ o(} ^`OJ QJ o(} pp^p`OJ QJ o(} @ @ ^@ `OJ QJ o(} ^`OJ QJ o(} ^`OJ QJ o(} ^`OJ QJ o(} ^`OJ QJ o(} PP^P`OJ QJ o(} ^`OJQJo( ^`OJQJo( pp^p`OJ QJ o( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( PP^P`OJQJo(TI~61fBz>!B/No(2NfdVM(NFg                           Px$ksBD*mH|fWGU{(z3.3`F է 1[uQQA]T{\*IP# OcuA}Jp Q'pEeE_!m>?_!i?p QorA{\5A-B{\G C%;HDHDT%Eu-pEJ Ep Q$$E{\gCF~dF/h@Vj7&G9_HJ0Hp QFH4\H{\I{\Q'Ip QJd"ioMzMp QD zMV9F(BMJ+6m7n`8*9:$:3:<AW<j== F9I}jIKHK#;MuUM'OfO~ORSDST8fXYY+Z@Z8IZ&[g[_")a"clddGgVh8hHthxhviy+i1@i\i|i%m0mCn!o2pQr,sFstgx]y |ae| }}!BHMT$Nl[=>8952I^msN'4XFJ%Z-Fs_hn:WWkDRiiyAd-6A ;*Kqc F0Vj^Ay2e LIY7-EI2\jv[ZYhNax&uioCfn'[EKo5a()MK)`/JTv*A_umwm@1\1\81\1\    !"$%'+-./023457mXX XX,@XXXXX"X$X&X(X*X2X6X:X<X>XJXLXPXRXVX^XbXdXfXhXlXnXpXrXUnknown G*Ax Times New Roman5Symbol3. *Cx Arial5+mn-ea;(SimSun[SO7.{ @Calibria OneGulliverATimes New Roman?= *Cx Courier New;Wingdings?Wingdings 3?Wingdings 2A BCambria Math"q""V]7V]7!r4d>m>m 3qHX?*92! xxJoplinjsvarc(       Oh+'0 px  JoplinNormaljsvarc3Microsoft Office Word@캃@RPS@G2VV]՜.+,D՜.+,8 hp  Crosco d.o.o.7>m  Titleh 8@ _PID_HLINKSA  C9http://www.enlightenmenteconomics.com/dianehomepage.html!Xmailto:Jadranka.svarc@pilar.hr  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry Fp:VData 1TableTWordDocument .,SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8MsoDataStore:Vչ:V3SRE0WU50PA==2:Vչ:VItem  PropertiesUCompObj y   F'Microsoft Office Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q