Naslov
Obilježja depresije u Otočcu, deset godina nakon završetka Domovinskog rata
(Characteristics of depression in Otočac, ten years after the war)

Autori
Marinić, Tatjana ; Ožvačić, Zlata ; Katić, Milica ; Polašek, Ozren ; Lazić, Đurđica.

Izvornik
Acta medica Croatica (1330-0164) 61 (2007); 25-31

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
depresija; rat; obiteljska medicina; Hrvatska
(Depression; war; general practice; Croatia)

Sažetak
UVOD. Depresija je bolest našeg vremena, skrivena u nerazjašnjenim simptomima pacijenta, u sjeni kroničnih bolesti. U posljednje vrijeme opisana je velika učestalost depresije među stanovništvom na područjima koja su pretrpjela ratna stradanja. Stanovništvo Hrvatske proživjelo je veliku duševnu i tjelesnu patnju uzrokovanu ratnim razaranjima u posljednjem desetljeću. CILJ je bio istražiti učestalost i značajke depresije među osiguranicima u skrbi liječnika obiteljske medicine u Otočcu deset godina nakon završetka Domovinskog rata. METODE. U ožujku 2005. godine na sistematski odabranom uzorku od 300 osiguranika s liste liječnika obiteljske medicine u Otočcu starijih od 18 godina ispitana je prisutnost depresivne epizode (dijagnosticirane prema MKB-10 kriterijima), psihosomatskih tegoba i kroničnih bolesti. Prikupljeni su podaci o sociodemografskim obilježjima, sudjelovanju u Domovinskom ratu, izbjeglištvu, postojanju drugih psihičkih bolesti kod osiguranika ili njegovoj obitelji. REZULTATI. Od 300 osiguranika uključenih u istraživanje, 147 (49, 0%) je zadovoljilo osnovne kriterije iz upitnika za dijagnozu depresije. Zabilježili smo najveći broj ispitanika s umjerenom (38, 8%) i teškom (39, 5%) depresivnom epizodom. Utvrđena je statistički značajna razlika između ispitanika s i bez dijagnosticirane depresije u prisutnosti ispitivanih psihosomatskih simptoma. Među depresivnim osobama bilo je više nezaposlenih (p=0, 002) te razvedenih i udovaca (p<0, 001). Nije utvrđena statistički značajna razlika među spolovima obzirom na postojanje depresivnih simptoma. Depresija nije bila češća kod osoba koje su bile u izbjeglištvu, međutim bila je značajno češća kod osoba koje su prijavile postojanje psihičkih bolesti u obitelji (p=0, 001). Također, češće smo registrirali postojanje depresije među osobama koje su prijavile da boluju od hipertenzije, srčanih bolesti i karcinoma. ZAKLJUČAK. Deset godina nakon završetka ratnih zbivanja u Hrvatskoj zabilježili smo visoku učestalost depresije u ispitivanom uzorku osiguranika, uz prevladavanje teških i umjerenih oblika depresije te ujednačenu prisutnost depresije u oba spola. Specifičnost poslijeratnog vremena i područja na kojem je istraživanje provedeno mogu biti uzrok ovakvim rezultatima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA