ࡱ> '`bjbjLULU ..?.?I)6%H   = = =8B=> n?n?"?VAABBB$hd%5 BBBBB% AAZBZ A AB Ab? `I =Z۸$p0Z٭@ZZ 'BBBBBBB%%xBBBBBBB $0 = =  VLATKA VUKELI HRVATSKI STUDIJI Borongajska cesta 73 d 10000 ZAGREB DJELOVANJE SISA KOG  SOKOLSKOG DRU`TVA OD 1929. DO 1941. GODINE Diktatura kralja Aleksandra uspostavljena 1929. godine utjecala je i na druatveni ~ivot u Kraljevini Jugoslaviji. Sva prosvjetna, humana, potporna, sportska i kulturna druatva koja su u svom nazivlju nosila nacionalna obilje~ja morala su se preimenovati ili inkorporirati u netom stvorena druatva, koja su radila na  promicanju narodnog jedinstva i integralnog jugoslavenstva . Tako je sisa ki  Hrvatski Sokol bio raspuaten, a cjelokupan njegov rad preneaen na novoosnovano  Sokolsko druatvo . Ono za glavni zadatak ima promicanje integralnog jugoslavenstva. Klju ne rije i:  Hrvatski Sokol ,  Sokolsko druatvo , Sisak, Kraljevina Jugoslavija UVOD Promjenom dr~avnog poretka 1918. sokolsko druatvo u Sisku odlu uje o nastavku rada, sada u okviru Jugoslavenskog Sokolskog saveza i pod imenom  Sokolsko druatvo . No, ve 1922. godine dolazi do rascjepa u tom druatvu. Okupljajui lanove odane re~imu,  Sokolsko druatvo nastavlja djelovati intenzivno projugoslavenski, dok ponovno osnovani  Hrvatski Sokol djeluje zastupajui hrvatske nacionalne i kulturne interese. Razdoblje od 1923. godine do diktataure kralja Aleksandra 6. sije nja 1929. godine sokolska druatva obilje~avaju opre nim ideoloakim radom, a u ovome je radu naglasak na djelovanje  Sokolskog druatva .  Sokolsko druatvo te~iti e ostvarenjima integralnog jugoslavenstva ukorporiravai u svoje redove lanove simpatizere centralisti kog dr~avnog poretka i dinastije Karaorevi. Kako je okosnica sokolskog djelovanja promicanje sporta i sportskih vrijednosti, ta je sintagma vjeato iskoriatena u cilju sporta i tjelesnog odgoja kada je 5. prosinca 1929. godine potpisan Zakon o osnivanju Sokola Kraljevine Jugoslavije (SKJ), ime je isti i osnovan. SKJ je bio pod pokroviteljstvom dvora, a kralj Aleksandar i predsjednik vlade general }ivkovi osobno su se anga~irali u radu ove organizacije, ato je osiguralo financije i infrastrukturu, prepuatajui joj cjelokupan tjelesni odgoj mladih naraataja. U skladu s tim odlukama raspuaten je sisa ki  Hrvatski Sokol , kada je 22. prosinca 1929. zaklju ena njegova likvidacija. Poslije tih dogaaja Sisa ko  Sokolsko druatvo prolaziti e do 1935. kroz svoju najuspjeaniju fazu. Razlog tomu le~i u injenici da je ovim druatvima, uz etni ka udru~enja i Ministarstvo fizi kog vaspitanja naroda, povjerena vodea uloga u tjelesnom odgoju mlade~i i promicanju ideje jugoslavenskog unitarizma. Trebala su osigurati  vojni ko vaspitanje sokola i sokolsko vaspitanje vojnika . Dolazak dr. Milana Stojadinovia 1935. na vlast odrazio se i na SKJ koji gubi polo~aj kojeg je imao u periodu diktature. SKJ viae nije privilegirana organizacija, jer njegova odgojna politika, to nije sve ato je to udru~enje predstavljalo, nije odgovaralo Stojadinovievoj politici. Tako sokolska druatva polako prestaju biti nosioci ideje integralnog jugoslavenstva koja je paralizirala unutraanjopoliti ki ~ivot Kraljevine Jugoslavije. Rad seoskih sokolskih eta pro~et re~imskom ideologijom ne daje rezultata, pa sokolska druatva u podru ju kotara uope viae ne rade.  Prazni ni te ajevi za fizi ko vaspitanje naroda , uz sva nastojanja dr~avne vlasti, nisu za~ivjela. Ideologizacija koja se silom nametala nije prihvaena, a opinski odbori nisu ~eljeli financirati takve  te ajeve . U takvom druatvenom stanju ovo druatvo do ekuje formiranje Banovine Hrvatske 1939. godine, kada postoji joa samo  na papiru , te se, uz jasno izra~avanje negativnih stavova stanovniatva, gasi po etkom II. svjetskog rata. OSNIVANJE I RAD SISA KOG  HRVATSKOG SOKOLA DO FORMIRANJA KRALJEVINE SRBA, HRVATA I SLOVENACA Prvo sokolsko druatvo organizirano je u eakoj 1862. godine pod vodstvom Miroslava Tyraa (1832.-1884.), predstavljajui omladinsku organizaciju za tjelesnu kulturu u sklopu napredne politi ke stranke Mlado eha koji promi u sveslavensku uzajamnost i suradnju. Obzirom da je predstavljalo i simboli ku borbu protiv germanizacije i maarizacije, istoimene organizacije osnivaju se i u ostalim dijelovima Habsburake Monarhije u kojima ~ivi slavensko stanovniatvo. U Hrvatskoj se sokolska misao po ela airiti od 1874. godine, kada je u Zagrebu osnovano sportsko druatvo  Hrvatski Sokol . Uz germanizaciju i maarizaciju kao uzroke, direktan povod tim strujanjima bilo je donoaenje "Zakona ob ustrojstvu pu kih akolah i preparandijah za pu ko u iteljstvo u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji" prema kojem se u pu kim, graanskim i ~enskim srednjim, te u iteljskim akolama meu obavezne nastavne predmete ubraja i "gimnastika" s dva sata tjedno.  Zaslugom bana Ivana Ma~urania, koji promi e spomenuti Zakon u svrhu prosvjetne reforme i napretka, i zaslugom Ivana Von ine koji je, uz ostalo, vraio du~nost predsjednika Glavnog odbora  Hrvatskog Sokola , a od 1882. i du~nost predstojnika Odjela za bogoatovlje i nastavu Zemaljske vlade, ta organizacija tijekom iduih desetljea postaje glavni nositelj pokreta fizi ke kulture, ali preuzima i odgovornost za nastavu u akolama, prvenstveno zbog poznavanja metodologije tjelesnog odgoja, jedinog educiranog kadra i uvjeta u kojima se isti imao odvijati, npr. gimnasti ke dvorane, razne sportske sprave i sli no. Iz Zagreba su se airile sokolske ideje, a najja i poticaj za osnivanje  Hrvatskog Sokola u Sisku dao je etvrti svesokolski slet u Pragu 1901. godine. Tako se ve u sije nju 1902. godine organizirao  Pripremni odbor sisa kih graana koji su inili ugledni Sia ani poput: dr. Vladimira Crndaka, dr. Benjamina `uperine, Antuna Sakara, Janka Dujaka,  Dinka Colussija i drugih, sa svrhom osnutka navedenog druatva. Konstituirajua skupatina  Hrvatskog Sokola odr~ana je 9. o~ujka 1902. godine, a na njoj je izabran prvi upravni odbor. Starjeainom je imenovan dr. Benjamin `uperina, njegovim zamjenikom M. Sigur, tajnikom dr. Latkovi, blagajnikom F. Gurski, uvarem sprava Dinko Colussi, a odbornicima S. Despot, B. Ketig, M. Klju ec, M. Lajtner, A. Sakar i F. Saria. U itelj  Hrvatskog Sokola postao je dr. Latkovi, a lije nik dr. Antun Gutschy. Druatvo je osnovano na demokratskoj osnovi sa zadaom prevladavanja opreka koje vladaju meu stale~ima i razvitkom druatvene uzajamnosti, a odigralo je va~nu ulogu u druatvenom ~ivotu grada Siska. U vrijeme osnutka bavilo se sportskim dogaanjima i promicanjem sportskih aktivnosti sudjelujui na raznim narodnim manifestacijama  dr~ei vrsto zastavu hrvatstva .  Od 1903. do 1905. godine uslijed kompliciranih politi kih dogaaja na viaoj razini i rad sokolskih eta je skroman. Nakon dogaaja koji su objelodanili nove politi ke prilike, a pod utjecajem Hrvatsko-srpske koalicije, kojoj je, izmeu ostaloga, program bio i stvaranje aire ju~noslavenske dr~avne zajednice, ime se idejno preklapa sa sokolskim idejama, ali u drugom kontekstu, 1905. godine sisa ko sokolsko druatvo donijelo je odluku o ulasku u Savez Hrvatskog Sokola u Zagrebu. Nakon toga Savez Hrvatskog Sokola osniva }upu Ljudevita Posavskog u Sisku 1907. godine, s druatvima u Petrinji, Glini i Kostajnici, ali i aire.  Starjeaina  Hrvatskog Sokola 1910. godine postaje dotadaanji agilni tajnik druatva Viktor Rudolf , koji predvodi sisa ke sokolaae na II. hrvatski svesokolski slet u Zagrebu. Uslijed rasta druatvenog zna aja 10. kolovoza 1913. godine dovraena je i Sokolana, dom za okupljanje sokolske brae, izgraena prinosima brae sokola i graanstva i raznim priredbama, te doprinosima Gradskog zastupstva grada Siska. Sokolana postaje srediate sisa kog druatvenog ~ivota. U njoj se prireuju predavanja, koncerti i ostale zabave, dok se lanovi vje~ba i natje u pri raznim sletovima. Ondaanji starjeaina Rudolf Je~i isti e dva sokolska cilja: tjelovje~bom postii savraen razvoj tijela i airenjem demokratskih na ela i  gajenjem bratske i domovinske ljubavi stvoriti nepokolebive narodne zna ajke.  Na tom duhu po iva njihovo djelovanje cijelo prijeratno razdoblje. Rad  Hrvatskog Sokola prekinut je 1914. po etkom I. svjetskog rata kada je Sokolana pretvorena u vojnu bolnicu. RAD SISA KIH SOKOLSKIH DRU`TAVA DO ALEKSANDROVE DIKTATURE Raspadom Austro-Ugarske i stvaranjem Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca 1. prosinca 1918. (od 1921. slu~beno zvane Kraljevine SHS), nakon etiri godine zabrane djelovanja, 9. velja e 1919. godine, sokolsko druatvo u Sisku odlu uje o nastavku rada. lanovi sisa kog  Hrvatskog Sokola 11. o~ujka iste godine prihvaaju prijedlog Hrvatske sokolske ~upe Fonove o osnivanju Jugoslavenskog Sokolskog saveza, ije su predviene sastavnice Slovenska sokolska zajednica, Srpski sokolski savez   Duaan Silni i Hrvatski sokolski savez. Svrha mu je bila prezentirati jugoslavensko sokolstvo, a sjediate mu je trebalo biti naizmjence u Beogradu, Zagrebu i Ljubljani. U skladu s tim odlukama odr~an je i Sokolski sabor u Novom Sadu od 23. do 30. lipnja 1919. godine na kojem je sudjelovalo i lanstvo  Hrvatskog Sokola iz Siska, gdje je odlukom veine donijet zaklju ak o prestanku rada dotadaanjih nacionalnih druatava i osnivanju Jugoslavenskog Sokola. Tako je 9. studenoga 1919. godine likvidirano druatvo  Hrvatski Sokol u Sisku, koje od 14. srpnja 1920. nastupa kao  Sokolsko druatvo u Sisku . No,  u Soko se polako uvla e trzavice, kojima je koren u sporu zagreba kog Sokola na Vilsonovom trgu i Sokolskog druatva I. , dok je opi zaklju ak da inteligencija grada Siska ne sudjeluje dovoljno u sokolskom radu kao nekad (prije rata), ato je pokazatelj otpora prema novom druatvenom ureenju i imenu.  Na odborskim sednicama vode se beskrajne debate o pojedinim dopisima, da li su pisani latinicom ili irilicom , a  ipak Sokolsko druatvo odbija energi nim dopisima sudelovanje kod priredaba onih sokolskih druatava koje nose plemensko obele~je . Jasan je, dakle, stav velikog broja sisa kih sokolaaa, ali i graanstva uope, za nastavkom rada sokolskog druatva koje nosi hrvatsko nacionalno obilje~je. `toviae, nije moglo biti rije i o nekom zajedni kom bratskom i jugoslavenskom djelovanju, jer je to razdoblje intenzivne represije, koja rezultira apsolutnom odbojnoau spram jugoslavenskog nazivlja. To e spretno iskoristiti kotarski na elnik u slu~benom izvjeau gdje e napomenuti da je vladala  velika mr~nja prema Srbima od strane radievaca i frankovaca, masa agenata po selima, protiv regrutiranja, plaanja poreza, idenja na poziv vlastima itd. .. , ato je bila samo reakcija na ugnjetavanje i na spomenutu masu agenata koji su cirkulirali po selima airei nemir i tjeskobu. Dana 29. lipnja 1922. godine dolazi do rascjepa u sisa kom  Sokolskom druatvu . Struja koja je promicala ideje integralnog jugoslavenstva navela je da je uzrok taj jer  ve se prije dvije godine potajno rovarilo, pa je odmah po eo sokolski rad slabiti, i doalo je tako daleko, da je sokolana postala jednostavno zabaviate bez ikakvog druatvenog rada . No, prave razloge treba tra~iti u mahinalnom nametanju ideologije koja je u praksi bila daleko od teorije. Tako je otpor stanovniatva protiv represije pronaaao odgovor u druatvenom/sokolskom djelovanju. Na izvanrednoj skupatini sazvanoj uslijed nastalih problema u radu, starjeaina Rudolf Je~i otvorio je prvu to ku dnevnog reda: istup iz  Jugoslavenskog sokolskog saveza . Pozvao je lanove  Sokolskog druatva da se digne tko je za istup iz istoga, a tih je bila veina. Ostatak Je~i poziva u vojni ku baraku gdje se skupatina  Sokolskog druatva imala nastaviti, dok e ponovono okupljeni  Hrvatski Sokol , sastavljen od lanova koji su napustili izvanrednu sjednicu  Sokolskog druatva , nastaviti osniva ku sjednicu u Sokolani. Oni su za starjeainu izabrali dr. Zlatka Egersdorfera, a njihovim lanovima postaje veina iz dotadaanjeg odbora  Sokolskog druatva .  Sokolsko druatvo moralo je birati nove izbornike zbog istupa dotadaanjih odbornika, pa je njihovim tajnikom postao Tuna Perkovi, blagajnikom Slavko Aschenberner, odbornicima Jaroslav Sykora, Franjo Gregori, Janko Dujak, Mijo Lugari ml. i sestra Mar~enka Meixner, dok je na elnikom postao Josip Kresal.  Sokolsko druatvo tada je prijavilo samo 32 lana. Kroz lokalno glasilo Sisa ki Glas  esto su se upozoravali podupirui lanovi projugoslavenskog sokolskog druatva, koje u~iva simpatije pristaaa Demokratske i Radikalne stranke, da plaaju lanarinu samo za  Sokolsko druatvo . Uredniatvo istog glasila otii e i korak dalje, pa se u uvodniku broja 27. od 1922. godine opominje itateljstvo da netom oformljeni  Hrvatski Sokol nije onaj od prije rata, kojemu ide dio zasluga za stvaranje zajedni ke dr~ave. Napominju da ovaj  Hrvatski Sokol ~eli sruaiti vladajui politi ki re~im, dok  Sokolsko druatvo ide stopama predratnog  Hrvatskog Sokola , tra~ei u tome legitimitet druatvenog opstanka i afirmacije. Vidljiv je veliki odmak od pisanja prijeratnog Sisa kog Glasa, koje, kao glasilo jugoslavenskih demokrata, tada, u te~nji ostvarenja propalih ideala koje je pronosio Svetozar Pribi evi formulirajui ih u frazu integralnog jugoslavenstva, nastupa izrazito prore~imski. ak navodi kako se klerikalizam i sokolstvo isklju uju, donosei nam korisne informacije o sokolskim druatvima u Sisku od kojih svako  ide svojim putem .  Razdoblje od 1923. godine do diktataure kralja Aleksandra 6. sije nja 1929. godine sokolska druatva obilje~avaju kontinuiranim radom, u skladu s ideologijama koje zastupaju, a u ovome je radu naglasak na djelovanje  Sokolskog druatva u namjeri prikaza politi ke i druatvene pripadnosti pojedinih Sia ana, ali i njihovih mijena. Kada je na II. sokolskom saboru u Zagrebu 1924. godine odlu eno da 1. prosinca, kao dr~avni praznik, postane i sokolski praznik, ime je iskazana podraka vladajuem dr~avnopoliti kom poretku, sisa ko  Sokolsko druatvo objeru ke prihvaa takvu odluku. Njegovi istaknuti lanovi, projugoslavenski orijentirani graani Siska, poput veleindustrijalca Petra Teslia ili sokolskog starjeaine dr. Ljudevita Auera, javno e podupirati ovakove akcije, sve u svrhu jasne podrake vladajuem re~imu, financijske potpore i statusnog kredibiliteta. Najbolji je pokazatelj toga Spomenica prigodom proslave 30-godianjice Sokolskog druatva u Sisku 1902-1933, vrijedan izvor grae za prou avanje sokolske povijestu u Sisku, izrazito programatski pisane. Tako ista uope ne spominje atentat na hrvatske narodne zastupnike u Narodnoj skupatini u Beogradu 20. lipnja 1928. godine, navodei samo kako je 1929. godina puna  nesretnih politi kih prilika i trzavica koje su sprje avale sokolski rad , ali nabraja mnoge dogaaje manje ope va~nosti. Nakon proglaaenja kraljeve diktature  Sokolsko druatvo u Sisku  smatralo je svojom du~nosti pomoi svome vladaru u uvoenju novog ureenja Kraljevine Jugoslavije, zanemarivai stanje duha u sisa kom kotaru i podreeni polo~aj u kojem se naalo hrvatsko stanovniatvo u zajedni koj dr~avi. SOKOLSKI RAD NAKON PROGLA`ENJA DIKTATURE 1929. GODINE Nakon uspostave Kraljevine SHS podru je sisa kog kotara pru~ati e permanentan otpor vladajuem re~imu. Na ovom prostoru nalazilo se mnogo pristaaa Radieve politi ke ideje, jake komunisti ke organizacije, pravaai koji su do po etka I. svjetskog rata imali dominantnu ulogu u politi kom ~ivotu ovoga kraja, ali i frankovci koji su popularnost stekli svojim, meu populacijom, cijenjenim lanovima. Zbog takvog stava stanovniatva dr~avni aparat uvodi nekoliko smjernica kako bi bilo ato lakae provodio sustav kontrole i represije. Intenzivno se radilo na tome da se u policijsku slu~bu postave inovnici prvenstveno srpske nacionalnosti, pa onda tek Slovenci i Hrvati, ali samo oni koji su dokazali odanost ideji dr~avnog jedinstva. Dotadaanje  opatinske delovoe zamijenjivane su Srbima, i to invalidima, umirovljenicima i rezervnim oficirima, pa tek onda Hrvatima  dokazanim prijateljima poretka . Bilo je potrebno organizirati i ~eljezni ku policiju po svim putujuim vlakovima. Atmosfera koja je vladala najbolje je svjedo ena u prepisci Predstojniatva Kraljevskog redarstvenog povjereniatva u Sisku i zagreba kog Velikog ~upana. Politi ko stanje u cijeloj sredianjoj Hrvatskoj bilo je pro~eto idejom o samostalnoj Hrvatskoj koja je  zarazila tamoanje seosko i gradsko hrvatsko stanovniatvo.  Vrlo opasan i defetisti ki raspolo~en element su ratnici tj. ljudi koji su za vreme rata slu~ili austro-ugarskoj vojsci i borili se na frontu....odr~avaju medjusobni dodir.....spremni da prvu priliku koja im se bude pru~ila, iskoriste za bilo kakvu akciju protiv Dr~ave. Izvjestitelj ih naziva zelenim kadrom. Zanimljiv je opis nacionalnih karakteristika hrvatskog ~iteljstva:  Onaj koji poznaje hrvatskog `mu~a` zna da on kada nema opasnosti voli da govori i kombinuje. Medjutim kada mu se stavi jaka volja i pesnica pod nos, on se bezuslovno pokopava i vrai ono ato mu se naredjuje. Opasan tek onda postaje, kada oseti da je dr~avna vlast labava ili da ma u emu popuata pred njegovom voljom .  Jedan je to od mnogih sacuvanih dokumenata koji svjedo i o vlasti koja je vjerovala jedino u silu, opredjeljujui se svjesno za politiku dr~avne represije. Jedna od mnoatva odluka koja je trebala slu~iti re~imu, a u svrhu blokiranja ja anja demokratskih i nacionalnih ideja, bila je odluka o stavljanju tjelesnog odgoja mlade~i pod sna~nu kontrolu dr~ave, kao sredstva za ostvarenje integralnog jugoslavenstva bez opasnih  plemenskih predznaka. Tako je, u cilju potpunog podr~avljenja sporta i tjelesnog odgoja, 5. prosinca 1929. godine potpisan Zakon o osnivanju Sokola Kraljevine Jugoslavije (SKJ), ime je isti i osnovan. SKJ je bio pod pokroviteljstvom dvora, a kralj Aleksandar i predsjednik vlade general }ivkovi osobno su se anga~irali u radu i razvoju ove organizacije, prepuatajui joj cjelokupan tjelesni odgoj mladih naraataja. U skladu s navedenim odlukama raspuaten je sisa ki  Hrvatski Sokol , kada je skupatinskim zaklju kom od 22. prosinca 1929. zaklju ena njegova likvidacija. Kako druatvo nije posjedovalo nikave nekretnine, ve jedino druatvene sprave i glazbala, ista su darovana Hrvatskom druatvenom domu u Sisku. Ovom sokolskom druatvu bila je posveena posebna pa~nja ( paska ) od strane Predstojniatva gradske policije obzirom da je  vodstvo bivaeg Hrvatskog Sokola u Sisku stajalo potpuno u rukama lanova bivae HFSS i to napose lekara dr. Ive Stip ia, advokata dr. Jose Piakulia i trgovca Roka Fageta. Skroz zadojeni separatisti kim duhom, isti su u principu protiv svake akcije, koja bi bila u duhu dr~avnog i narodnog jedinstva.  Posebno je naglaaeno djelovanje protagonista politike HSS-a dr. Pernara, dr. Jose Piakulia i  drugova kao uzrok slabog odaziva u lanstvo  Sokolskog druatva . Izvjestiteljev komentar tih dogaaja, u nedostatku argumenata, krajnje je neprimjeren, uvredljiv i nestru an, a ka~e kako lanovi  Hrvatskog Sokola u Sisku, koji  kao takovi nisu bili voljni da pristupaju u Soko Kraljevine Jugoslavije, i kako je veina bivaih lanova Hrvatskog Sokola regrutovana iz osoba vrlo slabih duaevnih i moralnih sposobnosti, i stoje potpuno pod utjecajem gore imenovanih, to su isti povukli za sobom i vei dio lanstva bivaeg hrvatskog sokola.  Uz  Hrvatski Sokol na podru ju grada Siska djelovalo je i druatvo  Hrvatski konjani ki sokol , koje nije donijelo zaklju ak o likvidaciji, jer je o ekivalo raspust druatva na osnovu 12 zakona o osnivanju Sokola Kraljevine Jugoslavije. Dana 29. prosinca 1929. proveden je njegov raspust, uz obrazlo~enje da do navedenog dana nije najavilo pristup u Soko Kraljevine Jugoslavije, niti je samo provelo likvidaciju. Sva druatvena arhiva s blagajni kim dnevnikom pronaeni su kod tajnika druatva industrijalca `tefka Popovia i pohranjeni u Predstojniatvo gradske policijske uprave. Imovine druatvo nije imalo, jer lanarina za tekuu godinu nije ubirana budui se druatvo nalazilo u raspadanju.  U tijeku raspuatanja hrvatskih druatava Sisa ko  Sokolsko druatvo prolaziti e kroz svoju najintenzivniju i najuspjeaniju fazu. Prvi korak ka tome bio je korporativan pristup u Soko Kraljevine Jugoslavije.  Hrvatski Sokol djelovao je, pak, po nalogu izvanredne glavne skupatine Hrvatskog Sokolskog Saveza kao svog vrhovnog foruma, te je zaklju ilo da sa svog idejnog stajaliata niti mo~e stupiti, niti stupa u  Soko Kraljevine Jugoslavije . Vodstvo  Sokolskog druatva inili su: starjeaina-Ljudevit Auer, tada odvjetnik i kraljevski javni bilje~nik, podstarjeaina-`aponji Veljko, pukovnik, komandant 26. pjeaa ke pukovnije, na elnik-Branko (Branislav) Dujak, vlasnik knji~are i papirnice, tajnik-Juraj `alat, odvjetni ki solicitator, blagajnik-Marko ulinovi, odvjetni ki solicitator, pro elnik kulturnoprosvjetne sekcije-Stanko Dragosavljevi, profesor i odbornici: Petar Tesli, veleindustrijalac, Marin Somborac, profesor, Pero Berekovi, privatni inovnik, Pero Grgin, privatni inovnik, Stanko Polaaek, bravar, Vrhovac Josip, bravar, Sambolek Kamilo, privatni inovnik, Eugen Kova , privatni inovnik, Mato Hraste, profesor i Mijo Lugari, kuevlasnik i ba varski obrtnik. Nekolicina navedenih bili su esto i, u druatvenom pogledu, rado vieni Sia ani, a uz obveze u  Sokolskom druatvu veina njih aktivno je sudjelovala i u drugim graanskim druatvima, i to u njihovim upravnim tijelima. Veliki dio su ih bili pristaae bivae Samostalne demokratske stranke, dok su u novonastaloj politi koj situaciji, po mialjenju predstojnika gradske policije,  osvedo eni pristaae postojeeg pravnog i dr~avnog poretka . Rad ostalih druatava nije kroz prosinac 1929. godine dolazio do nikakva izra~aja.  Dakle, jedino je  Sokolsko druatvo nastavilo s djelovanjem, sada u okviru  Sokola Kraljevine Jugoslavije , dok su ostala gradska sokolska druatva, zbog odbijanja te ideje i mogunosti, likvidirana. Sve te odluke potvrene su 5. sije nja 1930. godine kada je doneaena Uredba o likvidaciji Jugoslavenskog Sokola, Hrvatskog Sokola, Orla i Srpskog Sokola-Duaan Silni. Razdoblje diktature od 1929. do 1935. godine pogodovalo je SKJ, budui mu je, uz etni ka udru~enja i Ministarstvo fizi kog vaspitanja naroda, povjerena vodea uloga u tjelesnom odgoju mlade~i i promicanju ideje jugoslavenskog unitarizma. Navedena druatva i Ministarstvo sudjelovali su u provedbi  obaveznog telesnog vaspitanja koje je trebalo osigurati  vojni ko vaspitanje sokola i sokolsko vaspitanje vojnika . Izvjeaa kotarskih na elnika iz razdoblja diktature upravo potvruju poseban status kojeg u~iva SKJ. Za godinu 1930. Dobivamo prvo ope podatke o stanju u kotaru. Izmeu ostaloga, naveden je broj stanovnika - 28 000, koji se isklju ivo bave poljoprivredom; ekonomsko stanje klasificirano je kao srednje, isto kao i kulturno. Istaknuto je da nepismenih ima oko 25%, a najzanimljiviji je zaklju ak da u kotaru nema nikakvih povijesnih i prirodnih znamenitosti! U kotaru tada postoji pet Hrvatskih kreditnih zadruga i tri zadru~ne mljekare. Najhitnije potrebe podru ja su regulacija Save, koja je, upravo estim poplavama, nanosila dosta atete ovdaanjim poljoprivrednicima i zadu~enje seljaka putem zadru~nih kredita, ato je postalo veliko optereenje u razdoblju koje slijedi. Politi ke prilike bile su vidljivo teake, a  kretanje kao i korespodencija sviju bivaih istaknutih partijskih li nosti stoji pod stalnom diskretnom paskom .  Po etak godine nisu obilje~ili va~ni dogaaji ili pojave, ali 23. sije nja 1930. provedena je kona na likvidacija sisa kih druatava  Hrvatski Sokol i  Hrvatski konjani ki Sokol . Ve je navedeno da su sve gimnasti ke sprave  Hrvatskog Sokola darovane Hrvatskom druatvenom domu, a sisa ko Gradsko na elniatvo tra~ilo je prepuatanje tih sprava na uporabu Na elniatvu za potrebe tjelovje~be akolske mlade~i. Tom je zahtjevu udovoljeno, a Hrvatski druatveni dom oformio je i amaterske glazbene sekcije koje su preuzele rad bivae prosvjetnokulturne sekcije  Hrvatskog Sokola . Njima je ravnao opinski bilje~nik u mirovini Ivan Domitrovi, ugledan Sia anin. lanovi sokolskog druatva, koje je sada djelovalo u okviru SKJ, uglavnom su bili njegovi dotadaanji lanovi. Tako je starosta (starjeaina) ostao isti - dr. Ljudevit Auer, odvjetnik, na elnik- Josip Vrhovac, privatni namjeatenik, blagajnik- Marko ulinovi, odvjetni ki solicitator, prosvetar- Stanko Dragosavljevi, profesor, tajnik- Velimir Klju ec, privatni namjeatenik, revizori: Petar Tesli, veleindustrijalac i Eugen Kova , privatni namjeatenik. Ostali odbornici bili su: `aponji Veljko, pukovnik, Branko Dujak, vlasnik knji~are, Mijo Lugari, ba var, Mato Hraste, profesor, Marin Somborac, profesor, Pero Grgin, privatni namjeatenik, Sambolek Kamilo, privatni namjeatenik, Stanko Polaaek, bravar i Milan Laskovi, trgovac. Ova sokolska organizacija sada je svoje prostorije imala u zgradi Sokolane bivaeg  Hrvatskog Sokola . Rad  Sokolskog druatva nije kod Sia ana prihvaen sa simpatijama, ali nije bilo ni propagande koja bi bila uperena protiv istoga. Dio izvora navodi kako su u  Soko Kraljevine Jugoslavije preali i neki lanovi (ne imenuju ih)  Hrvatskog Sokola , ali napominju da je to bilo na nagovor Ljudevita Auera, ato je utjecalo i na sastav novog odbora koji je odabran u  duhu jednakosti i bratstva . Od po etka rada ovo je druatvo nositelj velikih re~imskih dr~avnih manifestacija, a obilato je i dobro suraivalo s vojskom s kojom je esto organiziralo zajedni ke vje~be. U datom je razdoblju (1930.) brojalo 200 lanova i isto toliko djece. Prvi javni nastup druatvo je imalo u okviru sve ane akademije 9. o~ujka 1930. godine organizirane povodom proslave osamdesetog roendana predsjednika ehoslova ke Republike T.G. Masaryka. Bio je to izvrstan povod i za propagiranje politike/saveza Male Antante. Organizaciju cijelog dogaaja priredila je eaka Beseda u Sisku zajedno sa  Sokolskim druatvom . Dogaaju je prisustvovalo oko 700 graana, a predavanje o T.G. Masaryku odr~ao je sokolski starjeaina Ljudevit Auer. Domaa pjeva ka druatva  Jadran i  Danica otpjevala su razne jugoslavenske i ehoslova ke pjesme. `to se ti e sisa kog kotara, bez grada Siska, u njemu je djelatnost sokolskih druatva inkorporiranih u  Soko Kraljevine Jugoslavije u po etku neznatna. Naime, do 1929. u kotaru su postojala samo dva  Hrvatska Sokola , u Palanjeku od 1924. godine i u Selima od 1922. godine, a djelatnost im je bila skromna. Po etkom 1930. najavljeno je formiranje  Sokola Kraljevine Jugoslavije u Selima i to na inicijativu dotadaanjih lanova  Hrvatskog Sokola , no taj pothvat do ljeta 1933. godine nije realiziran. U Lekeniku je neato ranije, u ljeto 1931. godine, formirana sokolska eta, a do 1933. sokolske ete su formirane u Letovaniu, Martinskoj Vesi i Guau.  Politi ko stanje u kotaru nakon prve etvrtine 1930. bivalo je manje turbulentno, a jedno od izvjeaa Predstojnika gradske policije u Sisku navodi da je graanstvo i seljaatvo sisa koga  sreza primilo  ogromnim dijelom sa zadovoljstvom stanje stvoreno manifestom od 6. januara . Cijela je izjava, jasno, izvu ena iz konteksta i nije realna. Nepovoljnu politi ku situaciju bolje odra~avaju izvjeaa, u kojima je istaknuta dnevna kontrola poatanskih ovozemnih i inozemnih poailjaka. Osim ato je  Sokolsko druatvo korporativno sudjelovalo kod proslave roendana  Njegova Veli anstva Kralja, Kraljice i Naslednika Prestolja , ono organizira i proslavu Dana Zrinskog i Frankopana, koja je dogovorena u suradnji s pjeva kim druatvom  Danica . Na taj se na in, proklamirala anti-austrijska, projugoslavenska ideja  bratstva i jedinstva . Godine 1930., 18. lipnja, Sisa ki sokolaai u velikom broju sudjeluju na I. jugoslavenskom sletu u Beogradu, dok je prva sve anost u istoj godini na kojoj su, uz dr~avni ured i Gradsko zastupstvo, sudjelovala sva domaa druatva i korporacije sa svojim zastavama, odr~ana je 8. rujna prilikom sve anog do eka mjesne pukovnijske zastave 26. pjeaa ke pukovnije u Sisku. I sisa ka sokolska organizacija sudjelovala je u ovom dogaaju koji je okarakteriziran kao velika  nacionalna manifestacija uz prisustvo 8000 graana koji su u povorci otpratili zastavu u Kasarnu. Sljedee javno slavlje na kojem je, navodno, sudjelovalo ak 10 000 graana i seljaka iz kotara uprili eno je 21. rujna 1930. povodom otkria spomenika  kralju Petru I. Velikom Oslobodiocu ,  kada se i taj dogaaj pretvorio u veliku nacionalnu manifestaciju . Kraljev izaslanik na ovoj sve anosti bio je Predsjednik kraljevske vlade Petar }ivkovi, a u ime grada Siska ga je pozdravio Petar Tesli. Sisa ko  Sokolsko druatvo bilo je organizatorom i najagilnijim sudionikom toga  slavlja , i to posebice u ve ernjem programu kod plesa sa zabavnim programom i sudjelovanja lokalnih pjeva kih druatava. Sokolaai slave i  Koruaki dan 12. listopada, u suradnji s pjeva kim druatvom  Jadran . Predavanje je pripremio brat profesor Stanko Dragosavljevi. Uskoro potom, 30. studenoga, prireena je sve ana akademija koja je po tehni koj vrijednosti uvratena meu najbolje, a 1. prosinca, obilje~avajui Dan ujedinjenja, odr~ana je sve ana sokolska sjednica. Prilikom proslave roendana Kralja Aleksandra I., 17. prosinca sokoli iniciraju slavlje na kojem su sudjelovala sva druatva, pa sisa ki kotarski na elnik zaklju uje da se do kraja 1930. godine raspolo~enje graanstva prilagoava postojeem pravnom poretku. Izvjeae o radu prosvjetnih, kulturnih, ekonomskih i nacionalnih druatava i ustanova za razdoblje od 1. rujna do 1. studenoga 1930. navodi da sva postojea druatva u sisa kom kotaru djeluju po pravilima odobrenima od nadle~ne vlasti, te djeluju prema postavljenim svrhama, ali u dosta skromnom opsegu, pa mo~emo zaklju iti kako je  Sokolsko druatvo iznimka, emu je vjerojatno pogodovala injenica o posebnom satusu kojeg u~iva ovo druatvo, ali i upravni odbor istoga koji su predstavljali ljudi bliski re~imu. Osim toga, radilo se o godinama uvje~bavanim lanovima i radu u kontinuitetu, bez obzira na trenutak i ime same organizacije, tako da je sokolsko udru~enje preuzelo inicijativu druatvenog voe u Sisku u danim povijesnopoliti kim okolnostima. Kakve su te okolnosti bile svjedo i podatak o poja anom nadzoru nad dolaskom i nastanjivanjem stranaca, uz obvezu evidencije istih. Provedeno je i mnogo zaplijena zabranjenih pismenih poailjki i inozemnih asopisa, ato zna i da otpor prema re~imu i te kako postoji, dok se na ~eljezni kim stanicama i u samim vlakovima vraila dnevna kontrola putnika. U 1931. godini broj lanova u sisa kom Sokolu penje se na 280. Tijekom svibnja Sokolanu u Sisku posjetio je ban Savske banovine dr. Ivo Perovi, a u pozdravnom govoru do ekao ga je starjeaina Auer. Vjerojatno najva~niji druatveni i politi ki dogaaj te godine bio je dolazak  Njegova Veli anstva Kralja u Sisak 7. srpnja 1931., kada ga je do ekalo i sisa ko  Sokolsko druatvo sa zastavom, dok ga je u ime druatva pozdravio starjeaina Ljudevit Auer. Sokoli su pratili kralja do spomenika Petru I.  Velikom Oslobodiocu , odakle je krenuo u Petrinju. O igledno je povjerenje koje je re~im imao u ovo druatvo. Nakon toga, 14. srpnja 1931. odr~an je slet sisa kog okru~ja, ato je bila prva takva smotra. Na sletu su sudjelovala druatva iz Bosanske Dubice, Jasenovca, Staze, Sunje, Blinje i Lekenika, ato nam govori i o tome koliko je podru je uprave sisa kog sokolskog okru~ja. Osim sokolskih eta na sletu je nastupila i vojska. Dobri odnosi s vojskom vidljivi su i prilikom sve anog bogoslu~enja u Kasarni prilikom proslave 26. sisa kog puka 22. srpnja. 1931., emu prisustvuje i sokolsko lanstvo. Sudjelovalo se korporativno ili po delegatima i kod svih  domoljubnih manifestacija, prilikom sve anog spomena poginulih za domovinu 28. srpnja i istog datuma na sletu u Splitu, gdje je nastupilo viae sokolskih odjeljenja u raznim izvedbama. U ljetnim mjesecima  Sokolsko druatvo u Sisku posjeuje i Akademsko pjeva ko druatvo  Obili iz Beograda koje Sia ani primaju i smjeataju o svojoj skrbi. Prisnost re~imu sokolaai ponovno iskazuju 15. i 16. kolovoza kada sudjeluju u proslavi i bakljadi koja je obilje~ila deset godina vladanja  Njegova Veli anstva Kralja .  Zbog silom nametnutog na ina prosvjetnog rada uvela se  sokolska idejna akola sa svrhom upute novih lanova u sokolsku ideologiju i organizaciju. Organizirana je 24. studenoga 1931. kada je starjeaina Auer predavao o povijesti sokolstva, sestra na elnica Jelena Lon ar o zadacima fizi kog odgoja, brat prosvjetar S. Dragosavljevi o sokolskoj ideologiji, a lan prosvjetnog i upravnog odbora profesor brat M. Hraste o organizaciji sokolstva. Dana 1. prosinca 1931. odr~ana je u Sokolani sve ana sjednica na kojoj je pro itana poslanica brata Gangla, a potom je novo lanstvo polo~ilo zavijet. Prigodni govor odr~ao je Ljudevit Auer kada je i podijelio diplome za zasluge prilikom natjecanja na sletu u Beogradu. Diplome su dobili braa Stevo Pejnovi, Herman Pe nik i Zdravko Navara. Na elnici tehni kog odjeljka preveli su naraataj u lanove, a sve ani sokolski dan proslavljen je u svim etama kamo je druatvo poslalo svoje izaslanike. Od o~ujka 1932. godine du~nost kotarskog na elnika u Sisku vrai Zdravko Dragi koji u godianjem izvjeau Kraljevskoj banskoj upravi, ekonomsko i obrazovno stanje u sisa kom kotaru opisuje dobrim, uz napomenu da ima dosta kulturnih,  humanih i nacionalnih druatava koja uspjeano rade. Spominje opu krizu na selu koja je vidljiva u sisa koj okolici, a zbog ega je seljak u nemogunosti plaanja dugova. Loae stanje na hrvatskom selu spominje i izvjeae o radu ope uprave Odelenja za trgovinu, obrt i industriju. Izvjeae o radu ope uprave za drugo tromjese je 1932. godine navodi kako su privredne prilike sve gore i gore, emu je pogodovao i podba aj paenice za 80% radi bolesti  rdje . Trgovina, obrt i industrija slabo rade, a reducirana je i radna snaga. Unato  tome nacionalna, viteaka i prosvjetna druatva radila su s dobrim uspjehom  na polju narodnog i dr~avnog jedinstva . Narodno prosvjeivanje vrailo se, naravno, u akolama, ali i u pjeva kim i sokolskim druatvima, koja su preuzela ulogu preporoditelja nacije. Godina 1932. jubilarna je za sisa ko sokolstvo, ali i sokolstvo uope. Naime, osniva  sokolstva dr. Miroslava Tyra prije 70 godina osnovao je prvu sokolsku organizaciju. Isto tako obilje~avala se i 100. godianjica njegova roenja i 50. godianjica prvog sokolskog sleta u Pragu. Sisa ki sokol imao je jubilarnu proslavu 5. o~ujka 1932., obilje~avajui 30. godianjicu osnutka. Odr~ana je akademija koju je otvorio brat podstarjeaina F. Gabut. Brat prosvjetar profesor Nikola Ba i odr~ao je predavanje o ~ivotu i radu dr. Miroslava Tyraa, a potom je Glazbeno druatvo  Jadran otpjevalo Husovu himnu i  Pesmu Jugoslaviji . Na elnica sestra J. Lon ar nastupila je sa lanicama i naraatajkama u ritmi kim vje~bama  Slava Tirau , a sokolska djeca su  izvela igru  U polju . lanovi su nastupili pod vodstvom brata Klju eca u  `estorici , a izmeu to aka svirala je Gradska vatrogasna glazba. Uklju ivai pripreme za proslavu, ali i niz predavanja koji se nastavio tijekom cijelog o~ujka, druatvo je mjesec dana posvetilo uspomeni na Tyraa. Predavanja o zna enju jubilarne godine odr~avana su u svim etama, dok se rad tehni kog odjeljka kretao oko priprema za IX. svesokolski slet u Pragu, tijekom svibnja 1932. Svaki dan vje~bala su i muaka i ~enska odjeljenja. Sletu su u kona nici prisustvovala 3 lana i 12 lanica, od toga 9 vje~ba a. Opa financijska kriza navedena je u Spomenici, uzrokom malog broja sisa kih sokolaaa koji su sudjelovali na sletu u Pragu. U Prag je te godine doalo oko 65 000 sokolaaa iz svih slavenskih zemalja. Nakon praakog sleta sokolaai sudjeluju s radom u }upi tijekom sokolskog prvenstva u Zagrebu 11. i 12. srpnja, dok je 28. kolovoza u Sisku odr~ano natjecanje u odbojci sisa kog okru~ja. Bila je to novoosnovana sekcija unutar  Sokolskog druatva , koja je postavila temelje ovog sporta u Sisku. Na tom je natjecanju sisa ko  Sokolsko druatvo pobijedilo, te je pobjedu ponovilo i na zagreba kom natjecanju 4. rujna 1932. godine. Pprosvjetni je rad tijekom 1932. godine orijentiran na obilje~avanje va~nih kulturno-povijesnih sadr~aja i sokolske ideje, koji se nastoje proslaviti  ato ljepae i ato dostojanstvenije . Sokolske ete obilaze cijeli grad i kotar i dr~e prosvjetna predavanja, a nagovaraju i polaznike u javnim proslavama i drugim raznim manifestacijama da pristupe njihovoj organizaciji. Dana 20. lipnja 1932. odr~ane su u Sisku zaduanice za Pavla Radia i drugove, kada dolazi do demonstracija, ato jasno odra~ava raspolo~enje graanskih redova prema dr~avi. Neato kasnije, tijekom ljetnih mjeseci 1932. godine, 8. kolovoza odr~ane su i mise zaduanice za Stjepana Radia, dok je 13., 14. i 15. kolovoza uslijedila proslava Euharistijskog kongresa, ato je zaokupilo interese veine graanskih druatava koja su sudjelovala, bilo u pripremi, bilo u realizaciji kongresa na razne na ine. Ovaj dogaaj okupio je oko 8000 ljudi iz kotara. Uza svu potporu dr~ave sokolski polet polako stagnira. Tako kotarski na elnik Dragi u izvjeau za etvrto tromjese je 1932. godine navodi kako se nisu osnivala nova nacionalna, viteaka ni prosvjetna udru~enja, te da manifestacija i sve anosti nije bilo, ato zna i da Sokoli ne sudjeluju na javnim manifestacijama sve do kraja godine, uz napomenu kako su privredne prilike, ato je postala klju na komponenta, vrlo teake. Spominje i prestanak rada  Drach drvne industrije , kada je oko 300 radnika stajalo posla, pa ga ne udi loae stanje u kraju. Otvorena je ak i pu ka kuhinja. Sokolska aktivnost na terenu temelji se na prisilnom u iteljskom radu koji  ne jenjava nakon akolskih aktivnosti , ve je organiziran i nakon akole u knji~nicama, zadrugama i sokolskim organizacijama, uz re~imski definirane sadr~aje. Bila je to obveza koju u itelji nisu smjeli odbiti. Suma sokolskog rada u godini 1932. u Sisku prikazala je da je ovo druatvo, bez obzira na stagnaciju u posljednjem tromjese ju, priredilo pet akademija (Strosmmayerovu, Tyraovu, Masarykovu, Zrinsko-Frankopansku i prosina ku), dvije proslave: Kumanovsku i Cankarovu, 26 javnih predavanja i 80 nagovora pred vrstama sviju kategorija. Na akademijama su zajedni ki nastupala prosvjetno i tehni ko odjeljenje. I te je godine druatvo sudjelovalo u svim dr~avnim manifestacijama, bilo korporativno, bilo po delegatima, dok je odbor odr~ao ak etrdeset sjednica. Po etak 1933. godine obilje~en je produbljenjem gospodarske krize koja je nepovoljno utjecala i na politi ke prilike,  jer seljak i obrtnik nekako to rado dovodi u vezu s re~imom i Vladom . Uo en je zastoj na drvnom tr~iatu, dok trgovina i obrt sisa kog kotara stagniraju uslijed nestaaice novca. Prosvjetom su se bavili i u itelji i kulturna i humanitarna druatva, uz koje nacionalna i viteaka druatva rade s dobrim uspjehom  na polju dr~avnog i narodnog jedinstva . Misli se, prije svih, na  Sokolsko druatvo . Od industrije, u Sisku tada rade  Tvornica aeaira i tuljaca u Galdovu, koja zapoaljava oko 260 radnika, a radi s inozemnim kapitalom,  Tvornica tanina i rafinerija  Shell , pa je na podru ju prisutno mnogostruko kolanje ideja (socijalisti kih i radni kih). Za  Sokolsko druatvo po etak godine nije bio ugodan obzirom na Pastirsku poslanicu jugoslavenskih katoli kih biskupa koja je u sije nju 1933. godine itana po svim katoli kim crkvama, a bila je uperena protiv sokolstva, koje se karakterizira kao protukatoli ku, protuvjersku i bezbo~ni ku organizaciju, koja omladini i narodu  ubija vjerski i moralan ~ivot, te se nepriznavanjem hrvatskoga, imena bori protiv tradicija i svetinja ovih dijelova  naaeg naroda. Na sisa koj sokolskoj Glavnoj godianjoj skupatini odr~anoj 22. sije nja 1933. starjeaina Auer odbija sve navode iz pastirske poslanice, uz objaanjenje da sokolstvo propovijeda bratsku ljubav, istinu, airi moral i vjersku snoaljivost. Isti e kako sokolstvo i sveenstvo nikada nisu bili u sukobu, ve atoviae, sveenici su posveivali sokolske domove i zastave, aktivno sudjelujui u sokolskim redovima. Smetnuo je s uma da je to bio dio tradicionalnog djelovanja  Hrvatskog Sokola koje je ia ezlo osnivanjem SKJ. U istom obraanju Auer protestira protiv talijanskog posezanja za  naaom obalom, te je ak poslan telegram kralju u kojem je re eno kako  Sokoli e svom odlu noau braniti dr~avno i narodno jedinstvo . Sli nih je prosvjeda bilo u svim sokolskim etama. Na ovoj je sjednici biran novi druatveni odbor, ali starjeaina Auer ostaje na elu organizacije. Tehni ko odjeljenje je po etkom iste godine kao novost u sokolski sportski ~ivot uvelo odbojku koja  privla i i staro i mlado , dok je brat Petar Tesli poklonio druatvu novu zastavu koja se trebala razviti prigodom javne proslave 30-godianjice osnutka sokolskog druatva u Sisku. Politi ko izvjeae kotarskog na elnika obavjeatava da je stanje sigurnosti vrlo povoljno, a nacionalna, viteaka i prosvjetna druatva rade s dobrim uspjehom. Pod istu to ku uvratena je i obavijest o osnutku selja kih eta  Sokola u Letovaniu i Martinskoj Vesi, dok je u zasebnoj to ci (X.), kao jedna od va~nijih sve anosti za kotar, navedena sve ana proslava 30-godianjice sokolskog ~ivota u Sisku i otkrie sokolskog barjaka. Na sve anosti su, uz sisa ko  Sokolsko druatvo sudjelovale selja ke ete iz Letovania, Lekenika, Sela, Martinske Vesi i Guaa. I ove godine slu~ile su se u Sisku 20. srpnja mise zaduanice za Pavla Radia i drugove, a 22. istog mjeseca slavio je 26. peaadijski puk u Sisku pukovsku slavu u spomen pobjede Hrvata nad Turcima 1593. godine. To su bila dva najva~nija ljetna dogaaja, a sigurno je da su samo onaj drugi sisa ki sokolaai obilje~ili u suradnji s vojskom. Gospodarske prilike Siska i okolice i dalje su loae, ato je produkt slijeda dogaaja na svjetskom gospodarskom tr~iatu, s tendencijom da stanje postane joa gore zbog jesenske poplave. Trgovina, zanat i industrija  ~ivotare , nema novih poduzea, niti industrije. Bez obzira na loae stanje u privredi, izvjeaa navode dobar rad nacionalnih, viteakih i prosvjetnih druatava, uz opasku da seoske ete  Sokola postaju sve brojnije i  ja e . Zanimljivo je da  Popis sportskih udru~enja i udru~enja tjelesnog vaspitanja na podru ju grada Siska , ato ga je prema nalogu sastavilo Predstojniatvo gradske policije u Sisku, te isti predalo 6. o~ujka 1933. godine Upravnom odjeljenju Kraljevske banske uprave u Zagrebu, ne navodi niti jedno sokolsko udru~enje Siska ili okolice. Krajem godine, 1. prosinac,  Dan ujedinjenja , i 17. prosinac,  Roendan Njegova Veli anstva Kralja , proslavljeni su u Sisku  naro ito sve ano , a obzirom na injenicu da su Sokoli svake godine organizirali i prigodno obilje~ili ove  blagdane , pretpostavka je da su to u inili i ove, kada su vrlo dobro formirani i kada uspjeano djeluju u gradu i airoj okolici. I u 1934. godini rad sokolskih eta je dobar. To je druatvo koje slijedei politi ke odrednice re~ima, petu godinu za redom najviae djeluje. Osnovano je pet novih selja kih eta, dok su postojee dobro radile u smislu Zakona o Sokolu Kraljevine Jugoslavije,i upravo je to klju no za cjelokupan druatveni ~ivot Siska i okolice. Sva druga druatva smatrana su nepoudnima. Politi ka izvjeaa iz travnja donose podatak kako  Sokolsko druatvo u Sisku, kao nacionalno druatvo, uz vatrogasna druatva,  najviae radi , dok su sokolske ete osnovane u gotovo svakom veem selu, u kojima sokolski u itelji dr~anje predavanja u okviru strogo diktiranih obrazovnih normi, o ito birajui kakav-takav prosvjetni rad sa seoskom djecom, smatrajui da je i to bolje od ni ega. Bio je to logi an slijed obzirom na sve benefite koje su kao prore~imsko druatvo ostvarivali, uz strahovito velike pritiske na u itelje kojima se nije ostavljala mogunost izbora. U rujnu ove godine Sisa ki glas prestaje s izla~enjem, te se time gubi vrlo vrijedan kontinuiran uvid u lokalno sokolsko djelovanje. Daljnje djelovanje sisa kog Sokolskog druatva pratiti e novi gradski tjednik Posavina, glasilo Jugoslavenske nacionalne stranke. Najva~niji dogaaj za sokolsku ideju uope, bio je atentat na kralja Aleksandra 9. listopada u Marseillu. Povodom atentata Sokolski glasnik, glasilo Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije prenijelo je svim sokolskim jedinicama nareenje Uprave Saveza SKJ o obustavi svih priredaba, te o pripremi  ~alobne komemoracije. Prema tom nareenju djeluje sisa ko Sokolsko druatvo i ve idueg dana odr~ana je komemorativna sjednica upravnog odbora Sokolskog druatva u Sisku na kojoj je o ~ivotu i radu  velikog pokojnika lanstvu govorio brat Ferdo Gabout. Nakon sjednice komemorirao je pred itavim lanstvom Sokolskog druatva brat Nikola Ba i, kada su svi lanovi polo~ili sve anu zakletvu kralju Petru II. Istoga dana odr~ana je i komemorativna sjednica profesorskog zbora Dr~avne realne gimnazije, kao i komemorativni sastanak gimnazijske omladine. Komemorativnu sjednicu odr~ala je i sokolska eta u Martinskoj Vesi. Sokolsko druatvo pod druatvenom zastavom, predvoeno starjeainom Auerom sudjelovalo je i na ispraaju kraljevevih ostataka 15. listopada. Taj dan je vlak s posmrtnim ostacima Aleksandara proaao kroz Sisak i zaustavio se na etiri minute na sisa kom kolodvoru. Tom prilikom su mu  posljednji pozdrav , uz nezaobilazne sokolaae, uputili i predstavnici vojske s komandantom mjesta, pukovnici Jovan cveji i Bogoljub Ivkovi, predstavnici gradske opine s gradona elnikom `uperinom na elu, kotarski na elnik Zdravko Dragi, senator Petar Tesli i mnogobrojni djelatnici njegovih tvornica, koji su morali doi na ispraaj. Tako e autor lanka smjelo zaklju iti da je na sisa kom ~eljezni kom kolodvoru bilo oko 10 000 ljudi. este su i re enice poput:  Narod je spontano briznuo u pla ....pla  se pretvorio u vrisak i lelek sviju.  Sokolski glasnik donosi nova nareenja SKJ, prema kojima 1. prosinca sva sokolska druatva, jedinice i ete moraju odr~ati sve ane sjednice i to prema uputama koje e biti izdane, polo~iti zakletvu kralju Petru II., povesti akciju u korist socijalnog fonda kralja Aleksandra I., na elo svakog slu~benog i privatnog sokolskog pisma staviti citat  uvajte Jugoslaviju , te osigurati ato je mogue veli anstveniju manifestaciju. Prema tim uputama objavljen je poziv za sve anu sjednicu Sokolskog druatva u Sisku, uz napomenu odavanja po asti Aleksandru I. i odanosti Petru II. Posebno je napomenuto kako su svi lanovi, bez izuzetka, du~ni doi na sjednicu. Dan proslave protekao je  neobi no sve ano . Nakon slu~be bo~je pred gradskim poglavarstvom defilirali su 26. pjeaadijski puk, odred cvatrogasaca i Sokoli.  Naro ito je u o i upao defile Sokola . Sve anost je uprili ena u  Urania kinu , koje  nikada nije vidjelo toliko ljudi (prema autoru lanka, nevjerojatnih 1500). Sjednicu je otvorio starjeaina Auer, odr~avai programatski govor s naglaskom na pitanje:  `to sad? i odgovorom:  uvajte Jugoslaviju! Auer je izgovarao i zavijetni tekst kralju Petru II., a svi prisutni lanovi ponavljali su ga za njim s tri uzdignuta prsta. Posebno je bilo istaknut krajnji oprez i du~nosti sokola za o uvanjem postojeeg politi kog i druatvenog poretka. Iduasveana sjednica imala se odr~ati povodom Aleksandrova roendana 17. prosinca i to u obliku dana sokolskog posta. U tu svrhu opet su uslijedila nareenja Izvranog odbora Saveza SKJ u obliku pet to aka. Navedeni dan trebao je biti sokolski post, bilo je potrebno obroke svesti na krajnju nu~du, proairiti post na lanove obitelji i prepoloviti troakove kuanstva (specificirana je potroanja za lanove kuanstva: za djecu  1 dinar, za odrasle  3 dinara). Od te  uatede trebalo je uplatiti novac u novoosnovani Socijalni fond Aleksandra I. Iz svih lanaka zrcali se nemir u Sokolskom druatvu i svijest o gubitku potrebne podrake visokopozicioniranih lanova vlade i kraljevske obitelji. Unitaristi ko i re~imski indoktrinirano sokolsko druatvo u Sisku od tada po inje stagnirati i gubiti, silom nametnuti, druatveni polo~aj. U prosincu 1934. u Sisku je osnovano  Akademsko potporno druatvo , iji su lanovi  nacionalno potpuno pouzdani ljudi , ujedno i lanovi  Sokola , Jugoslavenske nacionalne stranke (JNS), te ostalih  humanih udru~enja, koji su istupili iz  Udru~enja sisa kih akademi ara , jer im se rad spomenutog druatva  nije svidio . Rad potonjih nije bio u skladu s idejama projugoslavenstva, ve se kretao u smjeru komunisti ke politi ke tradicije.  Doalo je, dakle, do raslojavanja gradske intelektualne elite, ali i potrebe da se unutar samog sokolskog druatva postave smejnice za taj oblik djelovanja. SOKOLSKO DRU`TVO NAKON DIKTATURE Uslijed loaeg gospodarskog stanja koje se protegnulo i na 1935. godinu industrija u Sisku stagnira. Druatva  Sokol ,  Crveni kri~ i vatrogasna druatva postoje, no rade s viae ili manje uspjeha, u znaku posljedica ekonomske krize. Osim ekonomske krize, na rad tih druatava utjecala su i odobrena pravila prema kojima su morala djelovati, a koja su bila donesena u  duhu dr~avnog i narodnog jedinstva . Nakon izbora poslanika za Narodnu skupatinu 5. i 6. svibnja 1935., kada je u sisa kom kotaru za Jeftievu vladinu listu glasalo 1744 glasa a, a za opozicijsku listu dr. Ma eka 8189 glasa a, dok je u gradu Sisku 1017 glasa a glasalo za vladinu listu, a 1413 za listu dr. Ma eka, pristaae dr. Ma eka priredili su demonstracije u Sisku. Povici koji su se tada mogli uti u Sisku bili su:  dolje Jugoslavija ,  dolje krvavi re~im,  dolje Jefti ,  dolje batinaai i sli no. Demonstranti su gaali policiju kamenjem, a kao najopasniji demonstranti istaknuli su se Kunstl Franjo ml., Hotujec Mirko i Cvetni Josip, koji su uhieni i osueni na 8 dana zatvora i 5 godina progona iz Siska, kao lica pogibeljna za javni red i mir. No, Gradsko poglavarstvo i predsjednik opine Ivo `uperina donijeli su odluku kojom ih primaju u lanstvo grada, tj. daju im graanstvo, kako bi onemoguili njihovo progonstvo, i omeli rad Predstojniatva gradske policije. Bio je to legalan na in oporbenog djelovanja na gradskoj razini, kojim je dana podraka Ma eku i HSS-u. Sli no je bilo i stanje po selima sisa kog kotara. Seljaci su se protivili svemu  ato dolazi od vlasti , a akcija za neplaanje poreza postala je glavni instrument neposluha. `ire se ideje o zajedni koj vojsci i resoru vanjskih poslova, dok bi sve ostalo trebalo biti samostalno, a graa pokazuje da su vlastodraci o ekivali i gore postizborne reakcije, poput zahtjeva za otcjepljenjem Hrvatske i sli no. Kotarska izvjeaa ak govore da su prisutna  mr~nja i bojkot svih onih, koji nisu pristaae Dr. Ma ka . Takvo stanje odrazilo se i na druatveni ~ivot Siska, pa je razumljivo da je rad nacionalnih viteakih i prosvjetnih druatva u ovom tromjese ju paraliziran politi kom izbornom borbom. Pogotovo je primjetan otpor prema radu eta seoskih  Sokola koje tada prestaju s radom, jer narod  te~i za separatisti ko plemenskim `Hrv. Sokolom`.  Nakon parlamentarnih izbora u svibnju 1935. godine, smjene Jevtieve vlade 20. lipnja, te formiranja nove, Stojadinovieve vlade 24. lipnja, prema intervencijama Kraljevske vlade predviena je korektura jednostrano i nepravedno imenovanih Gradskih vijea na podru ju itave Savske banovine. U Sisku je Gradsko vijee imenovano jednostrano, bez ijednog predstavnika opozicije, dok je u svom sastavu imalo dr~avne inovnike koji tu po zakonu ne mogu biti. Tri vije nika mjesta bila su ispra~njena, a nisu naknadno popunjena, pa su Sia ani tra~ili nove gradske izbore. Unatrag aest godina nitko nije bio zadovoljan gradskom upravom, a najmanje hrvatska velika veina u Sisku. Dolazak dr. Milana Stojadinovia na vlast odrazio se i na SKJ koji gubi polo~aj kojeg je imao u periodu diktature i vladavine JNS. SKJ viae nije privilegirana organizacija, jer njegova odgojna politika, to nije sve ato to udru~enje predstavlja, nije odgovarala Stojadinovievoj politici. Tako sokolska druatva polako prestaju biti nosioci ideje integralnog jugoslavenstva koje negira narodnosnu individualnost, a ato je paraliziralo unutraanjopoliti ki ~ivot Kraljevine Jugoslavije. Raspolo~enje graanstva prema dr~avi i poretku tijekom jeseni 1935. godine bilo je izrazito loae, emu su pogodovale i vrlo teake ekonomske prilike. Iz oba razloga jedine odr~ane manifestacije bile su one povodom roendana kralja Petra II., 5. i 6. rujna, a za pretpostaviti je da je tim dogaajima, ve tradicionalno, prisustvovalo sokolsko udru~enje. Primjeuje se otpor ostalih humanitarnih i sportskih druatava prema nositeljima dr~avne vlasti u dr~avi, jer im je djelovanje ograni eno zakonskim odredbama koje ih sputavaju u nacionalnom izra~avanju i tradicionalnom djelovanju. Graanstvo, radniatvo i seljaatvo sisa kog kotara ne podr~ava dr~avno i narodno jedinstvo, a njihov neposluh se ispoljava kroz izbjegavanje plaanja javnih daa, kuluka, ne izvraavanja nonih stra~a itd. Stoga dr~ava vrai permanentnu kontrolu kretanja i rada  lica poznatih protivnika poretka , ali uz svu kontrolu i zastraaivanja rad opinskih uprava doaao je u pitanje ostavkama opinskih odbora. Zamraena politi ka situacija kulminira podnoaenjem kolektivnih ostavki opinskih odbornika, ato kotarski na elnik u Sisku osobnim kontaktom pokuaava sprije iti, no budui su dnevne novine (ne navodi koje) izvjeatavale o sli nim dogaajima iz itave Banovine, odbornici ustupaju svoje mandate. U takvim uvjetima izvjestan je i prestanak rada  Sokola i  Jugoslavenske stra~e , druatava koja sada postoje  samo na papiru . lanovi ih napuataju iz politi kih razloga, dok vatrogasna druatva joa postoje. Otpor lokalnih dr~avnih inovnika prikazan je i kroz otkaze lanstva u  Sokolu uz obrazlo~enje da ne mogu plaati lanarinu, no jasno je da su u pitanju stavovi koji ne podr~avaju propagandne sokolske ideje o staroj ideologiji  bratstva, jedinstva i jednakosti .  U studenome 1935. sokolska djelatnost u Sisku pokazuje odreeni intenzitet i odvija se kroz pripreme za proslavu sve ane akademije 1. prosinca na kojoj je trebao sudjelovati i pjeva ki zbor Dr~avne realne Gimnazije, iji su lanovi i pripadnici  Sokola . Tome je prethodila molba  Sokolskog druatva i direktora Gimnazije Josipa Korlaeta Ministarstvu prosvjete Kraljevine Jugoslavije da im se navedeno odobri. U zboru je sudjelovalo oko 100 u enika, za koje direktor Gimnazije smatra da trebaju biti dijelom prvoprosina ke manifestacije zbog  primanja sokolskih ideja. Akademija se imala odr~ati u dvorani bivaeg Urania kina u 20 sati. Iz Ministarstva prosvjete stigao je pozitivan odgovor na molbu. Na odr~anoj misi zaduanici za Zrinsko-Frankopane 30. travnja 1936. godine u ~upnoj crkvi u Sisku, komemorativnu sjednicu vodio je dr. Ivo Stip i u dvorani Edison kina.  To je okupilo velik broj simpatizera bivaeg  Hrvatskog Sokola , koji druatveno djeluju kroz taj tip manifestacija. S druge strane, jasna je to primjer sukoba SKJ s hrvatskim pokretom kojeg je predvodila  bivaa Hrvatska selja ka stranka. Prema procjeni kotarskog na elnika, u sisa kom kotaru je 1936. bilo 99% Ma ekovih pristaaa koji ne pokazuju ~elju za suradnjom s vlastima, pa se osjealo ruaenje autoriteta vlasti, a porezne obveze nisu se izvraavale nikakao.  Rad vlasti na suzbijanju nepovoljnih pojava za dr~avu i poredak u njoj intenzivan je i aktivan ali jedva bilje~i uspjehe . Tada nelegalna HSS potajno je obnovila rad, a to su joj na terenu omoguili  Selja ka Sloga ,  Gospodarska Sloga i vatrogasne ete. Tijekom 1936. godine najzna ajniji druatveni dogaaj u Sisku bila je proslava 100.-te godianjice  Zajedni ke obrtne zadruge u Sisku pod pokroviteljstvom izrazito druatveno aktivnog dr. Ive Stip ia. Proslava se obilje~avala dva dana: 15. i 16. kolovoza, a u njoj su sudjelovala mnoga lokalna druatva. Obzirom da su viaestruko isticana  plemenska obilje~ja , od istaknua hrvatske zastave do pjevanja i sviranja  Lijepe naae i javnih politi kih govora koji su isticali borbu hrvatskog naroda za slobodu,  Sokolsko druatvo nije sudjelovalo u toj manifestaciji. Gradsko vatrogasno druatvo, uz sva ostala druatvasudjelovalo je potom na sastanku u Hrvatskom druatvenom domu, te na misi na kojoj je ~upnik dr. Ivan Huleni takoer odr~ao politi ki govor. Openito je cijeli dogaaj iskoriaten za javno iskazivanje politi kog raspolo~enja, a ono je bilo takvo da je  vei broj graana istaknuo  plemenske hrvatske zastave na kuama. Zanimljivo je da je Ministarstvo unutarnjih poslova Kraljevske banske uprave Savske banovine u Zagrebu 27. kolovoza uputilo dopis u kojem se isti e kako Dragievo izvjeae nije primljeno na znanje obzirom da je iz istoga jasno kako se nije niata poduzelo protiv odgovornih lica. Nakon toga Dragi viae ne potpisuje tromjese na kotarska izvjeaa, pa je, ini se, ovaj dogaaj bio povod za njegovu smjenu. Dvoranu  Sokolskog druatva Sisak koristila su i druatva poput  Crvenog ki~a ili  Jadranske stra~e , a esto su u njoj u enici realne gimnazije, koji su ujedno bili i sokolaai, prireivali plesove sa sijelom. No, za svaki oblik dru~enja bilo je potrebno odobrenje Ministra prosvjete i Odjeljenja za srednju nastavu, uz detaljan prikaz programa dogaanja, cenzuru akolskog govora i popis sudionika. Ukratko, sokolski rad u 1936. sveo se na u eni ke priredbe. Najva~niji dogaaj za sisa ko  Sokolsko druatvo u 1937. godini bio je obilje~avanje 35.-te godianjice osnutka. U tu svrhu predsjednik istoga poslao je ministru prosvjete molbu za dopuatanje sudjelovanja u enika sokolaaa realne gimnazije na toj manifestaciji. Proslavu je organizirao Odbor za gradnju sokolskog doma u Sisku, iz ega je jasno da pitanje prostora joa nije potpuno rijeaeno. Sve anost se imala odr~ati 6. o~ujka 1937. prema sljedeem programu: spomen preminulih lanova u svim crkvama u gradu, ve ernja sokolska zabava sa sokolskim vje~bama i prikupljanje obveznih dobrovoljnih priloga(!) od svih sokolskih pripadnika. Odbor je poduzeo sve mjere da sve anosti prisustvuju samo pozvani, ato zna i da su istoj trebali nazo iti  najbolji stanovnici varoai , koji su ujedno  dr~avotvorni graani@n  P X \ ` b z |  246B:^`~ dtƽƽƴƴƫƽƫh)AAh_ h_h_ h_hhh h:Ch6hl+h66CJaJh_6CJaJh+w46CJaJhvMh6CJaJhl+h+w4CJaJhl+CJaJhCJaJhn2ohCJaJh+w4h0@n  46@B~ ~$$(% $dha$gd)AA $dha$gd:C$`dh^``a$gdl+ $dha$gd+w4 $dha$gd$ p#dhxa$gdИ<NP ""|$~$$$(%*%J%\%%%%&&&&&'0''''''''(*(((()) *.*0*x*z*͎ͯͫͫͯͯͧͫͫ{hXhC9CJaJhXCJaJhXhCJaJh6jh $0JUh+w4hC9h $hyh5 hy5hUh5 hs5h h_h_h h_h:C h:Ch:Ch:C hpJh)AAh)AA h)AAh)AA.(%*%%%)2X5;j@@`?v?????h@j@@@@@@JALANAvBzBCC,C.CCC"D$DFFFFF|GGHH$HHH.I渮hkh5jh]`0JU hffhjh0JUh9fLh0Jh6Bh]`hBvjhZ@ZBZ>[@[B[[[~\\\\\\^_bb0d@deeffgggggɿꡜ h6h_]h6jh<0JUh)h+2Kh`jh 0JUh2hO1h h2h2jh0JUhLhh; hyh hyhy:gggq|qqqrrrBsDsRslsssssss6tDtfthtjttttuuuuuuvvvvvvvv"wwxty~zzzzzz@{B{J{{|| |}}}X}r}t}}}8~x~~ĿhGLh1 h5he8h5 h5h`-h6h2h(hhCph<jh0JUh)0h0JhHz}}}}t}v}R XȣʣD @BR@: $dha$gd $dha$gd~~LbB\^~|:<xz "$&8Hjp02@BNPRTVZԆކ$ &d rJRXZ\d>0Th{jhd0JUhdhd0Jhdh^hESh1jh0JUh hhGLMȓ<DFH8Hz|~Зҗ\^`bڙBLP^LRT4>46~ £ģƣȣh>hhbgh0Jh1 hy hhSh1h_B hSh(; hShhH2jh0JUjhd0JUh{hB>@DFTjxzVX "24rtxXn:<@B  ,F~NPN^8:F隫 h]<hjh|+0JUh|+jhS0JU hSh hShhhShh0Jjh0JU hAhhh1hjh0JU<:<>@HnDFH|,48fRTr&(68j~6BJDFH  hShjhM0JUhjhhMhfAh|+jh0JUh:h h]<hN$|tvpXxtBDFLٻٷٷٷٷٞhSjhn0JU hShnhnh[ h9Gh h0J h hjh0JUh hShHPjhSh0JUhMhjh hSh>pTZBj $))-/<4V8^:=D $dha$gd $dha$gdn RTVZ\d:x>DXrPR2JdfprTVXZ.l^`(*^`r h4Rhh4RhnjhPs0JU hG#hh[hPsjh0JUh&Fhjhjh0JUhjh hSh hSh4RCp "$`p H~4 8 f h ~         Dnpnt~~Ѯۤh:bVjh I0JU h!8hjhSh0JU hShhhvjh0JUh IhnhPsh hSh hSh4R h4Rh4R?.L^blp    !!!!!"6"F"p""##V#X#$$j%%%%%%$&&&&&&&)))F)p)~))))**+,$,J,L,b,d,Ȭ h,`ahh hSh hShjh0JUhh5jh0JUhhtjh50JUhh6hhh:bVAd,f,h,n,v,,,,,,,"-(--------.".&...0.<.>...4/6/>/N/P/d/v/x/z//0R13384:444444447788:X:Z:\:d:h:::::==?@ @$AB&B.BnBBCCZDdDxD hpJh hpJh=h= hHghh=!hjh0JUh5hQxD|DFFFGrGG0I4ILKNKKKLLLtMMMM NVN^PpPbQdQfQQQQ.R0R,S.S2S4SSS U"U30JUh>3jh6p0JUhf.h6p6h6pjh 0JUh h 6h h!"jhY0JUh!"hY6h=hY.xxxy|||~~,~(*,LN.LPVn҃ԃփ؃^bRX@BDFȇğėޏ hpJh'h'h=zh>Eh=z5jhfh0JUjh 0JUh h 0Jh hWhfhjh0JUh=h/2hEhhYjhok0JUhokh}h>3h(3ȇprtrʊȍLPVdtv BD\АԐ (*Ljlnpܓ$(6:RVޔ (*`b  dfh$0hzhAXh4 Shv.jh0JUh=zhjhpJh0JU hpJh' hpJhKf8VXZ\lt:\$&ƟPp"ʢ",2BFLУpRn¥N֦ئڦ$չ hpJh=z h=zh=zjh]$0JUh]$h=z hpJh( hpJh hp hjh0JUh$0hIܦ*ΪƬb`v& HJX $2)+0667Z:T<> $dha$gd=z $dha$gd$&*$&ȪʪΪ 6BDTVȫʫ\lrĬƬڬܬެޮh"$46R\^`bftxz hpJhtJh7{1h_h6jh0JUhh=zh=z0Jh hh0Jh]$jh0JUhhh=zjh=z0JU@$>@PR`fijгҳ:شP^`PRTVĸظ\^ʺȼ޼T½Ľƽ*,jhpY0JUhpYjh &0JUh &h_jh7{10JUhjhpJh0JU hpJhtJh jhpJh7{10JUh7{1h7{10JhpJh6h7{1 hpJh8HPZnpnnt>Npt2*       $ & P n p r           $&(FT h hwYhUhY h6.hjhD!X0JUjh0JUhpYh &hD!XN, odnosno predstavnici i podupiratelji re~ima, dok je protivnicima te ideje, pristup zabranjen.  Molba je odobrena i vraena direktoru Gimnazije. Seljaatvo je i dalje nema povjerenje u vladajui politi ki poredak, ali uskraenost informacija o Ma ekovim aktivnostima unijela je nemir u njihovo vienje politi ke situacije. Sporazum sklopljen u Farkaaiu nije ostavio vidan utjecaj na njih, a dr~avne vlasti nastojale su strogom primjenom zakona odr~ati red i mir. Rezultat rada opinskih odbora koji su od opinskih izbora 1936. u rukama HSS-a, bio je prema nositeljima dr~avne vlasti razumljivo  negativan , a k tome je i poplava upropastila stotine komada blaga. Seljaatvo je ostalo prezadu~eno, a uz njih i same opine. Javnih manifestacija u studenome 1937. nije bilo, a odr~ane su redovite sjednice  Gospodarske sloge i vatrogasnih druatava. Rad sokolskih eta sveden je na pre~ivljavanje Agilnija udru~enja poput  Udru~enja sisa kih akademi ara , koje ignorira zakonske odredbe i prekora uje djelokrug predvien druatvenim pravilima, raspuatena su. Graani su sada, uglavnom, podijeljni u dvije politi ke skupine; vei podr~ava pokret dr. Ma eka, a manji JRZ. U tu manjinu ubrajaju se radnici tvornice Pere Teslia, kojima je to bilo nu~no opredjeljenje u koliko su ~eljeli sa uvati radno mjesto, dok je veina ostalih radnika u lanjena u URS (misli se na Ujedinjeni radni ki sindikalni savez Jugoslavije) i Hrvatski radni ki savez (HRS). Godina 1938. u Sisku bila je politi ki, gospodarski, a time i druatveno teaka i nestabilna. Stanovniatvo se prete~no i dalje bavilo zemljoradnjom, dok je broj profesionalnog industrijskog radniatva sveden na 100-tinjak, uz joa toliko sezonskih radnika u  Tvornici aeaira i tuljaca u Galdovu, koja je proizvodila 3-4 puta manje tuceta aeaira godianje. Seljaci su bili u opoziciji prema politi kom re~imu na vlasti, emu su pogodovale loae gospodarske prilike uslijed poplave i vodostaja koji nije padao i uslijed oboljenja rogatog blaga od slinavke i aapa u skoro svim selima kotara, poprimivai epidemi ni karakter. To je dovelo do nestaaice gotova novca u selima i do joa veeg zadu~ivanja seljaka. Inteligencija (prvenstveno u itelji) umorna od upornog i dr~avnog nametanja odgojnih i obrazovnih normi, potpuno se pasivizirala, ato se odrazilo i na njihov slab rad u mnogim nepoliti kim udru~enjima.  Sokol ,  Crveni kri~ i ostala nepoliti ka udru~enja nisu odr~avala sastanke u 1938. godini, niti su pripremila ijednu manifestaciju, no, ipak, nisu bila raspuatena. Jedino je sisa ka vatrogasna eta na svojoj godianjoj skupatini odr~anoj 30. sije nja 1938. jednoglasno prihvatila rezoluciju Dolanskog. Zaklju uje se da je rad u itelja van akole na narodnom prosvjeivanju, indoktriniran re~imskim sokolskim uvjerenjima kroz registrirana druatva,  zaspao , odnosno bio je kod seljaatva potpuno ignoriran. Razlog tomu bio je i taj ato  Selja ka sloga i  Gospodarska sloga od 1935. poja avaju svoj rad, a ovaj uklju uje i obrazovne momente. Pojavljuju se i ljevi arske u iteljske zadruge poput one  Ivan Filipovi , koje u navedenom periodu (1937.-1940.), stje u simpatije kao protivnici re~ima i re~imske prosvjetne politike. Iz navedenih razloga sokolska druatva u podru ju kotara uope viae ne rade, dok  prazni ni te ajevi za fizi ko vaspitanje naroda (misli se na  obavezno telesno vaspitanje - OTV) , uz sva nastojanja dr~avne vlasti, nisu za~ivjela. Ideologizacija koja se silom nametala nije prihvaena, opinski odbori nisu ~eljeli financirati takve  te ajeve , niti su roditelji htjeli pustiti djecu na njihovo pohaanje. Tako je bitan dio tradicionalnog, predaestosije anjskog sokolskog rada po selima, vezan za prosvjeivanje stanovniatva sada nestao. Izvjeaa navode da su u sisa kom kotaru obilje~eni roendan dr. Ma eka 17. srpnja 1938.  i godianjica smrti Stjepana Radia 8. kolovoza, no ne donose nikakve detalje. Od drugih proslava spomenut je joa jedino roendan Petra II. proslavljen u rujnu, prema na elnikovu izvjeau,  najsve anijim na inom . Openito, sva nacionalna, viteaka i prosvjetna druatva u gradu posve su mirovala, uz ispunjavanje komemorativnih i formalnih du~nosti za koje ih je zadu~ivala nadle~na vlast. Po tom principu proslavljen je i 1. prosinca, Dan ujedinjenja. Ista to ka donosi podatak i da  Crveni kri~ ,  Selj ka sloga i  Hrvatsko srce , te openito udru~enja vezana za selja ki pokret u kotaru, nisu druatveno aktivna, uz obrazlo~enje da lanovi ia ekuju izbore. Dr~avna vlast nastojala je uporno o~ivjeti ideju  prazni nih te ajeva za fizi ko vaspitanje naroda , no i dalje bez rezultata, jer se cijeloj ideji protivi i narod i opinski odbori koji su to odbijali plaati. Krajem godine sve se viae osjeala politi ka aktivnost uo i nadolazeih parlamentarnih izbora. Bivaa HSS u sisa kom je kotaru bila vrlo kompaktna i imala je velik broj organizacija po skoro svim selima. Pred izbore ponovno se pokreu pitanja o politi kom ureenju dr~ave, a sam in izbora u narodu je shvaen plebiscitarno. Izbori su odr~ani 11. prosinca 1938., bez incidenata. To je jasno i prema rezultatima izbora gdje je od upisanih glasa a, njih 12014 (88,92%), ak 9994 ili 93,55% glasovalo za Ma ekovu listu, a samo njih 689 ili 6,45% za vladinu (Stojadinovievu) listu, ato je predstavljalo trend poveanja za listu dr. Ma eka od +1805 glasova, odnosno smanjenje za vladinu listu od -1055 glasova, u odnosu na izbore 1935. godine. Openito, i u Hrvatskoj se po ela osjeati meunarodna napetost, ato se najviae odra~avalo na poduzetniatvo i tr~iate kapitala. I u iduem razdoblju rad sokolskih eta stagnira. `toviae, izvjeataji kotarskog na elnika navode da  Sokolsko druatvo postoji joa samo na papiru, dok je  Crveni kri~ sveden na usko podru je osnovne akole. Po etkom godine nepoliti ka udru~enja nisu odr~ala niti jedan sastanak, a nije bilo ni javnih manifestacija, ali nije doalo do njihova raspuatanja. Rad nacionalnih, viteakih i prosvjetnih druatava u iduem tromjese ju ocijenjen je negativno, dok je institucionalni rad na narodnom prosvijeivanju ostao minimalan. Pokoja akolska priredba odr~ana je jedino u dr~avnim narodnim akolama u samome Sisku. Dok ~itelji kotara ia ekuju kona no rjeaenje hrvatskog pitanja, a politi ka situacija je takva da se tokom cijele 1939. poduzimaju sve mjere oko suzbijanja nepovoljnih pojava  za dr~avu i poredak od strane gradske policije, u Sisku nema javnih manifestacija, pa ni najmanje djelovanje sokolske organizacije ne mo~e doi do izra~aja. Privredno stanje kotara zrcali se kroz elementarne nepogode: poplave rijeka Kupe i Save, ato pogoraava ekonomski polo~aj stanovniatva, a to se nu~no odra~avalo i na druatveno djelovanje istih. Tek su ljetni mjeseci iznijedrili javne HSS-ove manifestacije, i to proslavu roendana dr. Vladka Ma eka 17. srpnja i sve ane mise zaduanice za pokojnog Stjepana Radia 8. kolovoza 1939.  Sokolsko druatvo je neaktivno, ali sada veu aktivnost pokazuje novoosnovano druatvo  Hrvatski Junak , koje je idejni slijednik  Hrvatskog Sokola . Nakon sporazuma Cvetkovi-Ma ek (26. kolovoza 1939.), kojim je osnovana autonomna Banovina Hrvatska u okviru Kraljevine Jugoslavije, koji je dobro primljen od strane ~itelja sisa kog kotara, seljaci su o ekivali i rjeaenje socijalnih i privrednih prilika, koje su u ovom kotaru sada ve bile takve da je u pitanju bila prehrana ljudi i stoke. U jesen ove godine sastali su se lanovi konzorcija za upravu imovinom bivaeg  Hrvatskog Sokola koji su 15. rujna odr~ali sastanak s bivaim lanovima zagreba kih hrvatskih sokolskih druatava (njih 50-ak). Sastanak je otvorio Ivan Sto~ir izrazivai ~elju za obnovom  Hrvatskog Sokola . O tom se pitanju razvila dugotrajna debata gdje su na jednoj strani zastupali navedenu ideju Sto~ir, dr. Rudolf Horvat, Kuan, `ulek, Ul nik i drugi, dok su protiv te ideje bili braa Praunsperger, dr. De ak i dr. Reberski, zagovarajui rad na organizaciji  Hrvatskog Junaka . Dogovoreno je da o svemu raspravi u~i odbor, a o datoj problematici svoje mialjenje je joa 1935. godine dao i dr. Vladko Ma ek, iako je bio lanom  Hrvatskog Sokola , rekavai kako je sokolstvo eaka institucija stvorena prema njema kom uzoru, koja se nije mogla aklimatizirati na hrvatskom tlu (ta izjava je bila zaplijenjena u svim listovima), smatrajui da je njegovo vrijeme proalo. U skladu s tim bila je i odluka sisa kog Gradskog poglavarstva izdana  Sokolskom druatvu u rujnu 1939. godine da u roku od 48 sati isprazni dvoranu bivaeg  Hrvatskog Sokola koju je uz minimalnu zakupninu koristilo po likvidaciji istoga joa od 1929. godine. Ta je odluka primljena kod graanstva s oduaevljenjem, jer su dvoranu gradili lanovi  Hrvatskog Sokola ,  a kona no je slu~ila samo u protuhrvatske svrhe. Sada je i toj anomaliji kraj i kona no e dvorana doi opet u ruke koje hrvatske ustanove, kao ato je na primjer druatvo Hrvatski Junak` . U istom broju Hrvatskih Novina za 17. rujna je najavljen prvi nastup  Hrvatskog Junaka u Zagrebu. Nastup je odr~an u vrtu bivaeg  Hrvatskog Sokola na Ma~uranievom trgu, a od ukupno osam nastupnih to aka,  Hrvatski Junak iz Siska izveo je dvije. Vidljivo je da se slijedi sokolska tradicija, ona  Hrvatskog Sokola , a iz Ma ekove izjave od 1935. godine, jasna koncentracija na novooformljeno druatvo. Prvi nastup u Sisku sisa ki ogranak  Hrvatskog Junaka imao je 1. listopada 1939. godine, kada je  nakon dugih deset godina diktature i svakog onemoguavanja takvog rada u Hrv. narodu, hrvatski Sisak je ipak do ekao da kroz njegove ulice prodje hrvatska narodna tjelovje~bena organizacija. Iako, ona nije po svom sjaju i veli ini ona, koju su nam pokopali, ali je ipak naaa.  Ovaj citat iznio je proalost i budunost djelovanja sokolskih organizacija na tlu Hrvatske. Sukladno navedenome, odlukom Gradskog poglavarstva dvorana  Hrvatskog Sokola predana je  Hrvatskom Junaku na uporabu i  tako je kona no naaa Hrv. Sokolana doala u ruke naaoj organizaciji, i ponovno e se naaa djeca moi koristiti naaom zgradom . Zanimljivo je kako je na prvom predstavljanju na zabavi nakon tjelovje~benih to aka Gradska vatrogasna muzika svirala jazz. Predstavnici sisa kog  Junaka bili su R. }idan, I. Januai i Matija Dumbovi, dok je starjeaina zagreba kog ogranka bio Milutin Mayer, a vrhovni zapovjednik Tomislav Rolf. Potonji je na slavlju u Sisku 1. listopada pokuaao objasniti razliku  Junaka i sokolskih druatava rije ima kako prvi nije paradna organizacija, ve je to institucija koja treba doprijeti do ljudi koje misle svojom glavom, ali i do hrvatskog sela, insinuirajui tako da to nije bio slu aj u sokolskim druatvima zadnjeg desetljea. Na istom slavlju su jednu od to aka na spravama izveli upravo bivai sokolaai, koji su mirovali cijelo desetljee, a meu gledateljima su pobudili oduaevljenje. Iako neaktivno i bez druatvenih prostorija,  Sokolsko druatvo do kraja 1939. nije raspuateno. Izvjeaa kotarskog na elniatva ne bilje~e fizi ke nasrtaje pripadnika novoosnovane selja ke i graanske zaatite nad lanovima i simpatizerima ovoga druatva, iako je to u estala pojava na teritoriju Banovine Hrvatske, koja je morala biti zaustavljena intervencijom samoga bana Ivana `ubaaia.  Do kraja godine, i ostala nepoliti ka udru~enja, osim  Junaka i dalje su u gradu neaktivna, ali ne i raspuatena, a va~nih dogaaja u tom razdoblju nije bilo.  Hrvatski Junak preuzima tradicionalno sokloski na in rada, pa od 1940. godine intenzivno radi na promid~bi vlastitih programa. Ve po etkom godine (od 28. sije nja) ovo druatvo je dr~alo predavanja svake nedjelje u 14.30 sati u druatvenim prostorijama. Prvi predava  bio je profesor Zvonimir `krnjug s temom  Uloga Hrvatskog Junaka u prosvjetnom pogledu meu omladinom . Openito, najavljivana je obrada tema suvremene problematike danaanjice, kulturnih, nacionalnih i socijalnih sadr~aja. Tako je za 4. velja e najavljeno predavanje prof. Volinskog na temu  O pravom i krivom tuma enju rije i: rasa, nacija, narod, pleme, skup naroda . Aktualnost teme je o ita, a sklonost ovom druatvu pokazati e i uredniatvo Hrvatskih Novina, budui e u par brojeva objavljivati podlistak, upravo na navedenu temu. Sokolska udru~enja joa funkcioniraju, o emu svjedo i i revizija Zakona o Sokolu Kraljevine Jugoslavije, iji je smisao bio nastavak sokolske  nacionalne misije . U sokolskoj tradiciji druatvo  Hrvatski Junak , zajedno sa HKD  Napredak priredilo je 28. travnja 1940. godine proslavu Dana Zrinjsko-Frankopana. Program se sastojao od mise u }upnoj crkvi, do sve ane Matineje s prigodnim to kama, uz obvezno prikupljanje dobrovoljnih prinosa. Vodstvo je pozvalo cjelokupno lanstvo na odaziv u punom broju. Ovo druatvo slavilo je svoj savezni dan 4. kolovoza. To je uklju ivalo tjelovje~bene javne nastupe svih kategorija muakog i ~enskog lanstva pred vje~baonom  Hrvatskog Junaka (zgrada Sokolane). Dogaaju su imali prisustvovati i organizacije  Hrvatskog Junaka iz Zagreba, Kostajnice i Petrinje. Nakon javnih vje~bi planirana je zabava s plesom. U promid~benom oglasu apelira se na odaziv za sudjelovanje hrvatskog graanstva, uz napomenu kako ovo druatvo daje podstreka hrvatskoj omladini za bolju budunost. Sve to ke javnih vje~bi pratio je orkestar gradske vatrogasne glazbe, a na kraju vje~be savezni delegat iz Zagreba, dr. Vladimir Cicak, odr~ao je prigodan govor o svrhovitosti  Hrvatskog Junaka . U kolovozu se pojavljuje lanak u beogradskom asopisu Vreme u kojem se memorandumom tra~i izuzetak slobodnih zidara iz sokolskih redova (beogradske ~upe Sokola Kraljevine Jugoslavije), navodei iste kao glavne krivce za druatvenu nedjelotvornost. Komentator tog lanka u Hrvatskim Novinama smatra to naravnom stvari i potvruje ogroman utjecaj masona u sokolskim redovima, isti ui svoju sumnju u njihovo odstranjivanje iz Sokola, jer jedino, kako smatra, Sokoli preko masona i djeluju.  Hrvatski Junak odr~avao je redovite sjednice svaki ponedjeljak, srijedu i petak uve er, kada se moglo u laniti u ovo druatvo. Nadalje, ono je imalo sna~nu potporu gradskih vlasti ato se vidi iz odobrenih nov anih sredstava za pomo u ogrijevu od strane sisa kog Gradskog na elniatva. To e se nastaviti i u 1941. godini, pogotovo uspostavom NDH (10. travnja 1941.). Nakon proglaaenja NDH druatvo  Hrvatski Junak nastavilo je s radom u obimu kao i prethodne dvije godine.  Viae nema spomena  Sokolskom druatvu , koje je u Sisku mogue raspuateno u proljee 1940. godine. Ostalo je bez slu~benih prostorija, djelovanje kojim se bavilo u potpunosti je preuzeo  Hrvatski Junak , a druatvene prilike u Sisku nisu bile naklonjene prema nositeljima sokolskih, integralnojugoslavenskih ideja. Na viaoj, dr~avnoj, razini sokolska udru~enja sada su se u cijelosti priklonila srpskim politi kim snagama koje su djelovale meu banovinskim Srbima radei na o~ivotvorenju velikosrpske ideologije i protubanovinske promid~be pod parolom  Srbi na okup . Najbolja se slika o sisa kom sokolstvu dobila nakon raspada  Sokolskog druatava u novom druatvenom poretku zemlje (uspostava Banovine Hrvatske). Tada dolazi do javnog izra~avanja mialjenja o opem sokolskom djelovanju u monarhisti koj Jugoslaviji. ZAKLJU AK Osnutak  Hrvatskog Sokola u Sisku 1902. godine predstavljao je druatveno-prosvjetnu novinu s naglaskom na fizi ki razvoj. Okupilo je najcjenjenije, najbogatije i najobrazovanije Sia ane. esto prekidano u svom radu, ovo je druatvo svojim kulturnoprosvjetnim radom promicalo nacionalno ime njegujui kraanske vrijednosti i tradicionalan na in ~ivota. Promjenom dr~avnog poretka 1918., stvaranjem Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, tradicionalni promicatelji sokolskih vrijednosti s nacionalnim predznakom izdvojiti e se iz Jugoslavenskog Sokolskog Saveza i sisa kog  Sokolskog druatva i ponovno djelovati kao  Hrvatski Sokol pronosei ideje i svjetonazor Hrvatske republikanske selja ke stranke, odnosno Hrvatske selja ke stranke. S druge strane, novoosnovano  Sokolsko druatvo te~iti e ostvarenjima integralnog jugoslavenstva ukorporiravai u svoje redove lanove simpatizere centralisti kog dr~avnog poretka i dinastije Karaorevi. Obje struje djeluju do uspostave Aleksandrove diktature 6. sije nja 1929. kada se raspuata  Hrvatski Sokol ije prostorije, ali i djelokrug preuzima  Sokolsko druatvo koje ini sastavnicu Sokola Kraljevine Jugoslavije (SKJ). No, iako je pronosilo ideju unitarizma, ta ideja u Sisku nikada nee biti dobro primljena. Naime, teako je bilo zaobii stoljetne tradicije kraja i nametnuti nove ideje koje nikada nisu za~ivjele meu pu anstvom, jer su bile kulturno, druatveno i nacionalno neprirodne. Iz tog razloga  sokolski voe e svoje programe pokuaati provesti kroz teze  bratstva i jedinstva . Redovito e obilje~avati Dan ujedinjenja 1. Prosinca, roendane pripadnika kraljevske obitelji, akademije o Zrinskim i Frankopanima, te o Strossmayeru. Kada 1933. katoli ka crkva napadne sokolska udru~enja pastirskom poslanicom, sisa ko sokolsko udru~enje braniti e se tezom o simultanom djelovanju katoli kih biskupa i sokolaaa na istim ciljevima koji se ne isklju uju. Atentatom u Marseilleu 1934., promjenom vlasti 1935. i formiranjem vlade dr. Milana Stojadinovia,  Sokol gubi privilegirani polo~aj, a u Sisku se to dodatno osjea prelaskom Ljudevita Auera u Vladu. Djelovanje  Sokolskog druatva od tada oscilira, pa se bilje~i njegov rad od organizatora velikih manifestacija do potpunog mirovanja, koje se najviae osjetilo na prosvjetnom planu potaknutom od re~ima. U takvom druatvenom stanju do ekano je formiranje Banovine Hrvatske 1939. godine, kada sokolski rad u Sisku joa viae jenjava i ne isti e se niti sukobima sa selja kom i graanskom zaatitom, niti proklamiranjem velikosrpskih ili unitaristi kih programa. Gotovo se neprimjetno gasi, na radost graana koji se sada orijentiraju na novoosnovano druatvo  Hrvatski Junak ije je djelovanje uvelike uvjetovano sokolskom tradicijom, uz permanentno njegovanje i isticanje nacionalnih vrijednosti.  RADAN, }ivko, Pregled historije tjelesnog vje~banja i aporta, Zagreb, 1981. , 45  U pravilima Druatva za tjelovje~bu "Hrvatski sokol", odobrenim od vlasti 3. studenoga 1874. godine, navodi se da je svrha druatva  pobuivati ljude na pravilnu tjelesnu vje~bu, k istoj prilike pru~ati, te je rukovoditi . Isto je navedeno i u pravilima sisa kog sokolskog druatva 1903. godine u to kama 2 i 4., Hrvatski dr~avni arhiv (dalje HDA), Odjel za unutraanje poslove Zemaljske vlade u Zagrebu (dalje UOZV), Druatvena pravila, 1240/1903)Viae vidi u: RADAN, }ivko, Pregled historije tjelesnog vje~banja i aporta, Zagreb, 1981. i NADU, Mladen,  Hrvatski sokol - Sesvete, Sesvete, 2005.  VON INA, Ivan (Novi Vinodolski, 1827.  Zagreb, 1885.), politi ar i publicist. Od 1855. Radi u upravnoj slu~bi Ministarstva unutraanjih poslova u Be u, a 1860. postaje na elnik Karlovca, te ubrzo i prvi pod~upan rije ke ~upanije. Kao lan Samostalne narodne stranke vodio je borbu protiv bana Levina Raucha. Iz tog razloga osnovao je u Vojnom Sisku tiskaru u kojoj je tiskao oporbene listove Zato nik, Branik i Sudslawische Zeitung (1871). U Zagrebu je izabran za gradona elnika 1877. do 1879., a 1882. postaje predstojnik Odsjela za bogoatovlje i nastavu. Mladen NADU u svojem katalogu  Hrvatski Sikol  Sesvete, 2005., imenuje ga kao J. Von ina, no na fotografijama na kojima ga prikazuje, a usporedbom istih s fototekom Gradskog muzeja Sisak, jasno je da je rije  o Ivanu Von ini.  `UPERINA, Benjamin (Grobnik kraj Rijeke, 1866.  Zagreb, 1946), odvjetnik i politi ar. Nakon svraenog studija prava u Be u u Sisku otvara odvjetni ku kancelariju. Prisutan je u svim va~nijim politi kim i druatvenim zbivanjima u Sisku. Do po etka 20. stoljea blizak je suradnik Grge Tuakana, no tada meu njima dolazi do razlaza, te `uperina, uz brau Radi, sudjeluje u osnivanju Hrvatske pu ke selja ke stranke, kada postaje i njen potpredsjednik. U Sisku osniva Pu ku atedionicu, a 1926., kao predstavnik HSS-a, postaje ministar Poata i telegrafa u vladi Narodnog sporazuma (tj. na osnovu sporazuma izmeu Narodne radikalne stranke Nikole Paaia i HSS Stjepana Radia od 14. VII. 1925. kojega je potpisnik bio i `uperina)  DUJAK, Janko (Sisak, 1869.  Sisak, 1925.), tiskar, nakladnik, novinar, pisac i politi ar. Suraivao je s Josipom upakom u tiskarskom i knji~arskom poslu. Dvadeset i aest godina ureivao je Sisa ki Glas, list koji je do stvaranja Kraljevine SHS zbog pravaake ureiva ke politike esto zabranjivan, a sam Dujak esto zatvaran. Nakon toga bio je zastupnik programa Demokratske stranke. Meu utemeljiteljima je `tedovnog i predujamnog druatva i  Hrvatskog Radiae , te je jedan od najvjernijih Tuakanovih suradnika i sljedbenika. U skladu s tim prihvatio je i sve postavke zajedni ke dr~ave, za razliku od politi kog i druatvenog rada kojim je obilje~io djelovnje u Sisku prije I. Svjetskog rata, a koje je bilo pravaako. Prvotno sudjeluje u odboru  Hrvatskog Sokola .  GMS, Kulturno-povijesna zbirka, Fabijan Kova , Druatvenost u Sisku, inv.br. 241, rukopis.; Rukopisna ostavatina Fabijana Kova a, Gradski muzej Sisak, 2008., 156.  Upravno-teritorijalni ustroj sokolskih saveza vraen je putem formiranja sokolskih ~upa koje su obuhvaale dva ili viae kotara, koji se dijele na sokolska druatva u ijem su sastavu, kao posebni odjeli mogle djelovati i sokolske seoske ete.  RUDOLF, Viktor (Brod na Savi, 1880.  Zagreb, 1938.), u itelj i sportski djelatnik. Od 1899. kao privremeni u itelj na Viaoj pu koj akoli u Sisku predaje hrvatski i njema ki jezik, zemljopis, prirodopis i ra un. Godine 1902. imenovan je pravim u iteljem Ni~e pu ke akole i do 1916. radi kao predava  zemljopisa, povijesti, krasopisa i pjevanja, dok gombanje i gimnastiku predaje na Viaoj pu koj akoli. Bio je lanom HPD  Danica , DVD-a Sisak, U iteljskog druatva Sisak i Hrvatske itaonice. Organizirao je  Hrvatski Sokol u Krate kom, Topolovcu, Lekeniku i Kostajnici. U Sisku je pokrenuo list Sokolska misao (1908.-1912.), a pisao je i za Hrvatski Sokol i Hrvatski sokolski kalendar.  Spomenica prigodom proslave 30-godianjice Sokolskog druatva u Sisku 1902-1933, Izdalo Sokolsko druatvo u Sisku 1933., tiskara Vjekoslava Pelca, Sisak 1933., 14  Spomenica prigodom proslave 30-godianjice Sokolskog druatva u Sisku 1902-1933, 14-25  Time je sokolska organizacija, uz Organizaciju jugoslavenskih nacionalista (ORJUN-a), bila meu prvima s jugoslavenskim imenom u svom nazivu.  Spomenica prigodom proslave 30-godianjice Sokolskog druatva u Sisku 1902-1933, Izdalo Sokolsko druatvo u Sisku 1933., tiskara Vjekoslava Pelca, Sisak 1933. (dalje samo Spomenica),11-30.  Arhiv Srbije (AS), Ministarstvo unutraanjih poslova Kraljevine Jugoslavije (KJ), br. 14-119-465/1921., Izvjeataj }. Bogi evia od 28. srpnja 1921.o stanju u Hrvatskoj i Slavoniji.  LUGARI, Mijo ml. (Sisak, 1898.  Jasenovac, 1942.), ba varski obrtnik, druatveni djelatnik i gimnasti ar. U Viaoj pu koj akoli, na nagovor Viktor Rudolfa, po eo se baviti gimnastikom, te postaje jedan od najboljih vje~ba a  Hrvatskog Sokola i  Sokolskog druatva . Bio je potpredsjednik Udru~enja zanatlija za grad i kotar Sisak, suosniva  Obrtni ke kreditne zadruge, te aktivist Radni ko-obrtni kog druatva  Sloga i DVD Sisak. Viae puta je kao zastupnik biran u Gradsko na elniatvo. Sa suprugom Baricom odveden je u logor Jasenovac gdje je 1942. godine ubijen.  Izvjeae Milana Bosanca, kraljevskog banskog savjetnika vraioca du~nosti velikog ~upana }upanije zagreba ke, o stanju javne uprave u zagreba koj ~upaniji za 1921. i 1922. godinu navodi i  Hrvatski Sokol i  Jugoslavenski Sokol , kao druatva koja djeluju u gradu Sisku, Hrvatski dr~avni arhiv (HDA), grupa XXI, Politi ka situacija, inv. br. 628/1922., Izvjeae Milana Bosanca, kraljevskog banskog savjetnika vraioca du~nosti velikog ~upana ~upanije zagreba ke i slobodnog kraljevskog grada Karlovca, te upravitelja kraljevske ~upanijske oblasti u Zagrebu, za asnog graanina slobodnog i kraljevskog grada Petrinje, od 1922. godine o stanju javne uprave u zagreba koj ~upaniji za 1921. i 1922. godinu.  Vidi u monografiji Davorke OBRADOVI, Tiskarstvo i novinstvo Siska 1869.  1940., Sisak, 2007., 78-83.  Sisa ki Glas,  Istup iz Sokolskog druatva , God. IX., br. 27., Sisak , 2. srpnja 1922., 2  Sisa ki Glas,  Sokolsko druatvo u Sisku , God. IX., br. 27., Sisak , 2. srpnja 1922., 1  Sisa ki Glas,  Sokolsko druatvo u Sisku , God. IX., br. 29., Sisak , 16. srpnja 1922., 1 ; Sisa ki Glas,  Sokolstvo i politika , God. IX., br. 29., Sisak , 16. srpnja 1922, 1  TESLI, Petar (Ostrovica, 1883. - Sisak, 1936.), jedan od najuspjeanijih domaih i sisa kih industrijalaca. Zavraio je kadetsku akolu u Pe uhu, viai oficirski te aj u Budimpeati i ratnu akolu u Be u, pa je djelovao kao austrijski oficir u Galiciji. U Rijeci je kao potpukovnik preuzeo vlast od maarske uprave 1918. godine, a potom je postao vojni komandant u Bjelovaru. Umirovljen je 1919., kada dolazi u Sisak. Bio je vlasnik Tvornice likera i apirita. Geoistra~iva kim radovima otkrio je najtopliji jodni izvor u Europi, pa je 1932. sagradio elitno termalno kupaliate, ime Sisak dobiva status grada - kupaliata. Nakon smrti Grge Tuakana postaje predsjednikom Posavske atedionice i njen najvei dioni ar. Kao lan Pribievieve Demokratske, pa od 1924. Samostalne demokratske stranke, politi kim, vojnim i privrednim vezama, Tesli je s 200 stalnih i 300 sezonskih radnika vodei industrijalac Siska prve polovine 20. stoljea. Kritizirao je Pribievia zbog napuatanja unitarizma i sporazumijevanja sa HSS-om 1927. godine, te je objeru ke prihvatio Aleksandrovu diktaturu. Bio je i jedan od utemeljitelja sisa ke Pravoslavne opine.  AUER, Ljudevit (Sveti Ivan }abno kraj Kri~evaca, 1892.  Srijemska Mitrovica, 1973.), odvjetnik i upravitelj Siska. `kolovao se u Srijemskim Karlovcima, Zagrebu, Pragu, Be u, Moskvi i Parizu. U Petrinji je radio kao odvjetnik od 1920. do 1928., a potom u Sisku kao kraljevski javni bilje~nik od 1928. do 1941. Godine 1925. imenovan je upravnikom grada Siska do sporazuma HSS-a i Radikalne stranke. Biran je za narodnog zastupnika u Dr~avnoj skupatini na listi Jugoslavenske nacionalne stranke 1931., a bio je i lan Dr~avne vlade: 1934. postaje ministar socijalne politike i sporta, a 1935. ministar pravde. Zalagao se za dolazak franjevaca u Sisak (nije ostvareno), a kao ministar pravde potpisao je u Vatikanu prvi Konkordat. Od 1941. do 1945. ~ivi u Beogradu, a kasnije i u drugim mjestima Srbije. U vrijeme slu~bovanja u Petrinji jedan je od najzna ajnijih elnika Demokratske, a potom i Samostalne demokratske stranke, JNS, i isticao se promicanjem integralnog jugoslavenstva.  Obzirom na godinu izdavanja Spomenice, kao i injenicu da su u njenom sastavljanju veliku ulogu imali gospoda Auer, Dragosavljevi i Zadrovi,  osvjedo eni pripadnici re~ima - jasan je odmak s kojim se ista mora obraivati.  Spomenica & , n. dj., 30-36.  Arhiv Srbije (AS), Ministarstvo unutraanjih poslova Kraljevine Jugoslavije (KJ), br. 14-119-465/1921., Izvjeataj }. Bogi evia od 28. srpnja 1921.o stanju u Hrvatskoj i Slavoniji.  HDA, Savska Banovina Upravno odjeljenje (SBUO), Pov. II., br. 6300/1929., 1 i 259, Dopis Predstojniatva kraljevskog redarstvenog povjereniatva u Sisku od 2. svibnja 1929. godine Velikom ~upanu Zagreba ke oblasti.  HDA, SBUO, Zagreba ka ~upanija, spisi Velikog ~upana (V}ZO) -svima, 1929., 1, 2 i 51, Okru~nica Velikog ~upana Zagreba kog od 29. kolovoza 1929.  Sokolana  Hrvatskog sokola izgraena je 1912. na inicijativu i uz golema odricanja samih lanova, tako da ova formulacija o ne posjedovanju druatvenih nekretnina mogue opravdanje tra~i u injenici da iste nikada formalno nisu predane u njeno vlasniato, odnosno da to nisu potvrdila nadle~na tijela. GMS, Kulturno-povijesna zbirka, Fabijan Kova , Druatvenost u Sisku, inv.br. 241, rukopis.  HDA, SBUO, br. 3214/1929., 1 i 49, Izvjeae Predstojniatva gradske policije u Sisku od 27. prosinca 1929. Kraljevskoj banskoj upravi, Odjel za dr~avnu zaatitu u Zagrebu  STIP I, Ivo (Sisak, 1893., - Zagreb, 1945.), lije nik i druatveni djelatnik. U Pragu je promoviran za lije nika 1919., kada se zapoaljava u sisa koj bolnici. Prelazi u Zagreb gdje postaje gradskim fizikom i ravnateljem Glavnog ravnateljstva za zdravstvo Ministarstva unutarnjih poslova, te dr~avni tajnik u Ministarstvu zdravstva NDH. Djelovao je u HPD  Danica , zaslu~an je za utemeljenje druatva  Hrvatski dom , a biran je i za sisa kog gradskog zastupnika. Bio je jedan od osniva a i igra a Ferijalnog sportskog kluba  Segesta ; FAGET, Roko (Sisak, 1898., - Argentina, 1985.), klobu ar i trgovac. Pristupio je ustaakom pokretu i uspostavio Ustaaki stan u Sisku nakon uspostave NDH te je bio na njegovom elu kao logornik. Od 1936. do 1942. bio je na elu izdava kog odbora Hrvatskih Novina koje izlaze u Sisku. Jedan je od osniva a organizacije Hrvatska nacionalna omladina.  HDA, SBUO, 1930., 1 i 77, Izvjeae Predstojniatva gradske policije u Sisku od 8. o~ujka 1930. Kraljevskoj banskoj upravi, Odjel za dr~avnu zaatitu u Zagrebu  U Sisku je od 27. kolovoza 1925., u sastavu organizacije  Hrvatski Sokol osnovan i konji ki odjel, vidi: MATOVINA, Miroslav, Leksikon sporta opine Sisak 1845-1983, Sisak, 1983., 93  HDA, SBUO, br. 3496/1929., 1 i 53, Izvjeae Predstojniatva gradske policije u Sisku od 31. prosinca 1929. Kraljevskoj banskoj upravi, Odjel za dr~avnu zaatitu u Zagrebu  HDA, SBUO, br. 3475/1930., 3, 33, Izvjeae Predstojniatva gradske policije u Sisku od sije nja 1930. Kraljevskoj banskoj upravi u Zagrebu  HDA, SBUO, br. 2988/1929., 1, 2 i 52, Izvjeae Predstojniatva gradske policije u Sisku od 27. prosinca 1929. Kraljevskoj banskoj upravi, Odjel za dr~avnu zaatitu u Zagrebu  HDA, SBUO, br. 3475/1930., 3, 33, Izvjeae Predstojniatva gradske policije u Sisku od sije nja 1930. Kraljevskoj banskoj upravi u Zagrebu  Spomenica& , n. dj., 37  Opairnije vidi u: Nikola }UTI, Sokoli- ideologija u fizi koj kulturi Kraljevine Jugoslavije 1929-1941, glava III.  Fizi ka kultura za vreme vlade M. Stojadinovia 1935.-1939., 103-119; i iz prikaza te knjige od Nikice BARIA, u asopisu za suvremenu povijest, br. 1, Zagreb, 2000., 193-224  HDA, SBUO, 1930., 1 i 86, Izvjeae Kotarskog na elnika u Sisku iz 1930., Ekonomski podaci za kotar Sisak, bez datuma.  HDA, SBUO, br. 5655/1930., 1 i 61, Izvjeae Predstojniatva gradske policije u Sisku od 29. sije nja 1930. Kraljevskoj banskoj upravi, Odjel za dr~avnu zaatitu u Zagrebu  HDA, SBUO, br. 8652/1930., 1-7 i 86, Izvjeae Predstojniatva gradske policije u Sisku iz o~ujka 1930. Kraljevskoj banskoj upravi za sije anj i velja u 1930.  Uo ava se promjena u nazivima funkcija/du~nosti npr. starjeaina/starosta.  HDA, SBUO, br. 14193/1930., 1, 2 i 27, Izvjeae Predstojniatva gradske policije u Sisku od svibnja 1930. Kraljevskoj banskoj upravi Upravnom odjelu u Zagrebu, o stanju javne uprave za o~ujak i travanj 1930.  HDA, SBUO, Pov. II. br. 11315/1930., 1 i 88, Izvjeae Predstojniatva gradske policije u Sisku od 30. o~ujka 1930. Kraljevskoj banskoj upravi, Odjel za dr~avnu zaatitu u Zagrebu  Spomenica, n. dj., 37  HDA, SBUO, br. 14193/1930., 1, 2 i 27, Izvjeae Predstojniatva gradske policije u Sisku od svibnja 1930. Kraljevskoj banskoj upravi Upravnom odjelu u Zagrebu, o stanju javne uprave za o~ujak i travanj 1930.  Mala Antanta je bio vojni savez  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Prva_Jugoslavija" \o "Prva Jugoslavija" Jugoslavije,  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Cehoslova%C4%8Dka" \o " ehoslova ka"  ehoslova ke i  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Rumunjska" \o "Rumunjska" Rumunjske koji je postojao od  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/1920" \o "1920" 1920. do  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/1938" \o "1938" 1938. Uzrok njenog formiranja bio je strah od eventualnog pokuaaja  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Austrija" \o "Austrija" Austrije ili  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Ma%C4%91arska" \o "Maarska" Maarske da vojnim putem povrate teritorije koje je  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Austrougarska" \o "Austrougarska" Austrougarska ranije imala.  Spomenica, n.dj., 38  HDA, SBUO, br. 9473/1930., 1 i 73, Izvjeae Predstojniatva gradske policije u Sisku od 9. o~ujka 1930. Kraljevskoj banskoj upravi, Odjel za dr~avnu zaatitu u Zagrebu  HDA, SBUO, br. 10732/1930., 1 i 82, Izvjeae Kotarskog na elnika od 24. o~ujka 1930. Kraljevskoj banskoj upravi Upravnom odjelu  HDA, SBUO, br. 3249/1933., 1, 2, 3 i 221, Politi ko izvjeae Kotarskog na elnika u Sisku od 2. srpnja 1933. Kraljevskoj banskoj upravi Upravnom odjelu u Zagrebu za drugo tromjese je 1933.  HDA, SBUO, br. 11803/1930., 1 i 89, Izvjeae Predstojniatva gradske policije u Sisku od 6. travnja 1930. Kraljevskoj banskoj upravi, Odjel za dr~avnu zaatitu  HDA, SBUO, Pov. II. br. 14799/1930., 1 i 265, Izvjeae Predstojniatva gradske policije u Sisku od 7. svibnja 1930. Kraljevskoj banskoj upravi Upravnom odjelu u Zagrebu  Spomenica & , n.dj., 38  HDA, SBUO, br. 30110/1930., 1-3 i 40, Izvjeae Predstojniatva gradske policije u Sisku od 1. studenoga 1930. Kraljevskoj banskoj upravi Upravnom odjelu u Zagrebu, za rujan i listopad  On je 1875/6. boravio u Sisku pod imenom Petar Mrkonji, poma~ui moralno i materijalno ustanike protiv turske vlasti u Bosanskoj krajini  HDA, SBUO, Pov. II., inv.br. 27741/1930., Izvjeae Predstojniatva gradske policije u Sisku od 22. rujna 1930. Kraljevskoj banskoj upravi, Odjel za dr~avnu zaatitu u Zagrebu  Spomenica & , n.dj., 39.  Isto, 38-39.  HDA, SBUO, 1931., 1, 2, 3 i 36, Politi ko izvjeae Kotarskog na elnika u Sisku od sije nja 1931. godine za 1930.  HDA, SBUO,1930., Kotar Sisak, 1 i 37, Izveae o radu raznih prosvjetnih, kulturnih, ekonomskih i nacionalnih druatava i ustanova za vreme od 1. rujna do 1. studenoga 1930.  HDA, SBUO, 1930., 1, 2 i 31, Politi ko izvjeae Kotarskog na elnika u Sisku iz prve polovine 1930. i HDA, SBUO, 1930., 1 i 30, Izvjeae od svibnja 1930. o politi kim dogaajima za mjesec o~ujak i travanj 1930.  Spomenica& , n.dj., 39-40  Isto, 40  HDA, SBUO, Pov. II., br. 527/1933., 1 i 213, Kotarski na elnik u Sisku, od 30. sije nja 1933. Kraljevskoj banskoj upravi Upravnom odjelu u Zagrebu, godianje izvjeae o stanju javne uprave.  HDA, SBUO, Pov. II., 1933., 1 i 211, Tromjese no izvjeae od 14. sije nja 1933. Odsjeku upravnog odjela Kr. banske uprave, na elniku g. Benzon Petru, o radu ope uprave Odjela za trgovinu, obrt i industriju.  HDA, SBUO, br. 2561/1932., 1, 2, 3 i 148, Tromjese no izvjeae Kotarskog na elnika u Sisku od 5. srpnja 1932. Kraljevskoj banskoj upravi Upravnom odjelu u Zagrebu, o stanju javne uprave.  HDA, SBUO, br. 612/1932., 1, 2, 3 i 136, Tromjese no izvjeae Predstojnika gradske policije u Sisku Kraljevskoj banskoj upravi Upravnom odjelu u Zagrebu, o radu ope uprave za 1932. godinu za tree tromjese je  Vidi viae u: Zlatko VIRC: Hrvatski sokol u sjeveroisto noj Hrvatskoj, Vinkovci, 1998.  Spomenica....n.dj., 40-41.  MATOVINA, Miroslav, Leksikon sporta opine Sisak 1845-1983., Sisak, 1983. , 93  Spomenica& , n.dj., 41  HDA, SBUO, br. 1653/1932., 1 i 2, Tromjese no izvjeae Predstojnika gradske policije u Sisku Kraljevskoj banskoj upravi Upravnom odjelu u Zagrebu, o radu ope uprave za 1932. godinu za drugo tromjese je  HDA, SBUO, br. 2550/1932., 1, 2 i 147, Tromjese no izvjeae Predstojnika gradske policije u Sisku Kraljevskoj banskoj upravi Upravnom odijelenju u Zagrebu, o radu ope uprave za 1932. godinu za tree tromjese je; isti spis spominje boravak bivaeg ministra predsjednika Petra }ivkovia u Sisku tijekom lije enja u sisa kom jodnom kupatilu kroz 20 dana srpnja. Jodno kupatilo po elo je s radom 1. svibnja 1932., ime je grad Sisak proglaaen kupalianim mjestom i time dobio olakaice kao mjesto va~no za turizam.  HDA, SBUO, Pov. II., br. 53/1933., 1, 2 i 207, Tromjese no izvjeae Predstojnika gradske policije u Sisku od 5. sije nja 1933. Kraljevskoj banskoj upravi Upravnom odjelu u Zagrebu, o radu ope uprave za 1932. godinu  HDA, SBUO, Pov. II., br. 1402/1933., 1-13 i 216, Godianje izvjeae Gradskog na elniatva u Sisku o stanju javne uprave za 1932. godinu  HDA, SBUO, Pov. II., br. 53/1933., 1, 2 i 207, Tromjese no izvjeae Predstojnika gradske policije u Sisku od 5. sije nja 1933. Kraljevskoj banskoj upravi Upravnom odjelu u Zagrebu, o radu ope uprave za 1932. godinu  Spomenica& , n.dj., 42  HDA, SBUO, br. 122/1933., 1, 2, 3 i 210, Tromjese no izvjeae Kotarskog na elnika u Sisku od 5. sije nja 1933. Kraljevskoj banskoj upravi Upravnom odjelu u Zagrebu, o stanju javne uprave  HDA, SBUO, br. 1785/1933., 1, 2, 3 i 226, Politi ko izvjeae Kotarskog na elnika u Sisku od 6. travnja 1933. Kraljevskoj banskoj upravi Upravnom odjelu u Zagrebu, za prvo tromjese je 1933. godine  Sisa ki Glas, God. XXXVI., br. 3, Sisak, 21. sije nja 1933.,  Izjava Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije ,  Dvije biskupske poslanice i  Sokolstvo , 1.  Spomenica& , n.dj., 43-46  HDA, SBUO, br. 3249/1933., 1, 2, 3 i 221, Politi ko izvjeae Kotarskog na elnika u Sisku od 2. srpnja 1933. Kraljevskoj banskoj upravi Upravnom odjelu u Zagrebu za drugo tromjese je 1933. godine  HDA, SBUO, br. 3279/1933., 1, 2 i 220, Tromjese no izvjeae Kotarskog na elnika u Sisku od 1. srpnja 1933., Kraljevskoj banskoj upravi Upravnom odjelu u Zagrebu, o stanju javne uprave  HDA, SBUO, br. 4741/1933., 1, 2 i 224, Politi ko izvjeae Kotarskog na elnika u Sisku od 2. listopada 1933. Upravnom odjelu Kraljevske banske uprave u Zagrebu  HDA, SBUO, br. 1270/598/1933., 1 i 244, Spisak sportskih udru~enja i udru~enja tjelesnog vaspitanja na podru ju grada Siska, ato ga je prema nalogu sastavilo Predstojniatvo gradske policije u Sisku, te isti predalo 6. o~ujka 1933. godine Upravnom odjelu Kraljevske banske uprave u Zagrebu  HDA, SB, Pov. II., Dr~avna zaatita (DZ), inv.br. 254/1934., Izvjeae Predstojniatva gradske policije u Sisku od 2. sije nja 1934. Kraljevskoj banskoj upravi Upravnom odjelu u Zagrebu  HDA, SB, Pov. II., DZ, inv.br. 131/1934., Tromjese no politi ko izvjeae Kotarskog na elnika u Sisku od 2. sije nja 1934. Upravnom odjelu Kraljevske banske uprave u Zagrebu, za treu etvrt 1933.  HDA, SB, Pov. II., DZ, inv.br. 2336/1934., Tromjese no izvjeae Kotarskog na elnika u Sisku od 1. lipnja 1934., Kraljevskoj banskoj upravi Odjel za dr~avnu zaatitu u Zagrebu, o stanju javne uprave  HDA, SB, Pov. II., DZ, inv.br. 1327/1934., Tromjese no politi ko izvjeae Kotarskog na elnika u Sisku od 3. travnja 1934. Kraljevskoj banskoj upravi Upravnom odjel u Zagrebu  OBRADOVI, Davorka, Tiskarstvo i novinstvo Siska 1869.  1940., 83.  Tjednik Posavina izlazio je od 1933. do 1935. godine, vidi viae u monografiji Davorke OBRADOVI, Tiskarstvo i novinstvo Siska 1869.  1940., Sisak, 2007., 112-113.  Sokolski glasnik, 12. listopada 1934., God. V, br. 42, 2.  Posavina, 8. studenoga, 1934., br. 45, 2.  Isto.  Isto, 4.  Posavina, Sisak se dostojno oprostio od svog viteakog kralja, 25. listopada 1934., br. 43., 2.  Sokolski glasnik, 19. listopada, br. 43-44, 2.  Posavina, Sve ana sjednica sokolskog druatva, 29. studenoga 1934., br. 48., 1.  Posavina, Proslava 1. Decembra, 6. prosinca 1934., br. 49., 1-2.  Posavina, 17. Decembra  dan sokolskog posta, 13. prosinca 1934., br. 50, 2-3.  HDA, SBUO, br. 4589/1934., str. 1 i 101, Izvjeae Predstojniatva gradske policije u Sisku od 16. prosinca 1934. Kraljevskoj banskoj upravi Upravnom odjelu u Zagrebu  Joa 1928. akademska omladina Siska najavljuje osnivanje svoje organizacije, te odr~ava konstituirajuu sjednicu u sije nju 1929. Osnovano udru~enje nazvano je Hrvatski akademski klub u Sisku, no isti djeluje gotovo dvije godine bez slu~bene potvrde nadle~nih vlasti i odobrenih pravila, obzirom na nacionalno obilje~je istaknuto u nazivu udru~enja. Stoga se lanovi odlu uju za promijenu naziva u Udru~enje sisa kih akademi ara, ija je prva skupatina, nakon potvrde pravila od oblasne vlasti, odr~ana 11. srpnja 1930. Za predsjednika je izabran Vladimir Kova evi, a kao lanovi se joa isti u Vladimir Majder, Jure Medari, te Vlado Jani i Stevo Rukavina, pa je jasna lijeva politi ka orijentacija ovog druatva. Dana 6. prosinca 1937. nalogom banske uprave u Zagrebu, ovo je druatvo raspuateno, s obrazlo~enjem da je svojim radom prekora ilo djelokrug predvien druatvenim pravilima.  Isto.  HDA, SBUO, Pov. II., br. 1916/1935., 1, 2 i 111, Izvjeae Kotarskog na elnika u Sisku od 3. travnja 1935. Kraljevskoj banskoj upravi Upravnom odjelu u Zagrebu, za prvo tromjese je 1935.  HDA, SBUO, br. 1881/1935., 1 i 110, Tromjese no izvjeae Predstojniatva gradske policije u Sisku od 3. travnja 1935. Kraljevskoj banskoj upravi Upravnom odjelu u Zagrebu; Niti jedno druatvo nije moglo djelovati bez slu~bene potvrde nadle~nih vlasti i odobrenih pravila.  HDA, SBUO, br. 3418/1935., 1 i 125, Izvjeae Predstojniatva gradske policije u Sisku od 2. kolovoza 1935. Kraljevskoj banskoj upravi Upravnom odjelu u Zagrebu  HDA, SBUO, br. 2308/1935., 1 i 123, Izvjeae Predstojniatva gradske policije u Sisku od 19. svibnja 1935. Kraljevskoj banskoj upravi Upravnom odjelu u Zagrebu  HDA, grupa XXI, Politi ka situacija, inv.br. 4036/1935., Obavijest o stanju u selima-provjera Kotarskog na elniatva u Sisku od 15. lipnja 1935., Kraljevskoj banskoj upravi u Zagrebu, Odjel za dr~avnu zaatitu. Kotarski na elnik Dragi imao je opetovanu potrebu za preuveli avanjem politi kih tendencija, iako bi redovito zaklju ivao izvjeaa s opisima stanja u kotaru, koja su prema njegovu mialjenju, bila potpuno zadovoljavajua.  HDA, SBUO, br. 2795/1935., 1, 2, 3 i 103, Izvjeae Kotarskog na elnika u Sisku od 5. srpnja 1935. Kraljevskoj banskoj upravi Upravnom odjelu u Zagrebu, za drugo tromjese je   Sisak tra~i opinske izbore , Jutarnji list, Zagreb, 21. listopada 1935.  HDA, SBUO, br. 4556/1935., 1 i 107, Tromjese no izvjeae Predstojniatva gradske policije u Sisku od 1. listopada 1935. Kraljevskoj banskoj upravi Upravnom odjelu u Zagrebu  O tome opairno kod: Suzana LE EK: Borba Hrvatske selja ke stranke za opinsku samoupravu 1936.-1939., SP, 2008./3, 999-1032.  HDA, SBUO, br. 4313/1935., 1, Izvjeae Kotarskog na elnika u Sisku od 28. rujna 1935. Kraljevskoj banskoj upravi Upravnom odjelu u Zagrebu; Obzor od 1. listopada 1935. donosi vijesti o ostavkama opinskih vijenika u opini Klanjec, u opinama kotara Slavonkog Broda, te u opinama Duga Resa, Banova Jaruga i Lipovljani.  HDA, SBUO, br. 4595/1935., 1, 2 i 108, Tromjese no izvjeae Kotarskog na elnika u Sisku od 3. listopada 1935. Kraljevskoj banskoj upravi Upravnom odelenju u Zagrebu  Obzor, Zagreb, 1. listopada 1935., lanak:  inovnici ne mogu plaati lanarinu ; Suzana LE EK: Borba Hrvatske selja ke stranke za opinsku samoupravu 1936.-1939., N.dj.  KORLAET, Josip (?-?), prosvjetni djelatnik. Za upravitelja sisa ke Dr~avne realne gimnazije dolazi 1933. Iz Zagreba. Vodio je sisa ku gimnaziju u periodu nacionalnog neslaganja od akolske godine 1932/`33. Do 1938./`39. Osnivanjem Banovine Hrvatske premjeaten je iz Siska. Vidi viae u: Jubilarno izvjeae Dr~avne realne gimnazije u Sisku od 1919.  1944., Sisak, 1944., 39  AS, Ministarstvo prosvjete KJ, 66/SN, f. 216, Molba Sokolskog druatva Sisak od 5. studenoga 1935. da pjeva ki zbor gimnazije sudjeluje na proslavi 1. prosinca  HDA, SB, Pov. II., DZ, inv.br. 13479/1936., Izvjeae Pretstojniatva gradske policije u Sisku od 3. svibnja 1936. Kraljevskoj banskoj upravi u Zagrebu, Odjel za dr~avnu zaatitu  HDA, SB, Pov. II., DZ, inv.br. 13075/1936., Mjese no politi ko izvjeae Kotarskog na elniatva od 1. svibnja 1936. Kraljevskoj banskoj upravi u Zagrebu, Odjel za dr~avnu zaatitu  HDA, SB, Pov. II., DZ, inv.br. 16855/1936., Mjese no politi ko izvjeae Kotarskog na elniatva od 1. lipnja 1936. Kraljevskoj banskoj upravi u Zagrebu, Odjel za dr~avnu zaatitu  Tada banovinskog ljekara, koji je joa 1922. godine od strane predstojnika sisa ke policije naveden kao jedan od voa  Hrvatskog Sokola u Sisku.  Ako su i planirali sudjelovati u ovim dogaajima, to svakako nije bilo na na in na koji je isti na kraju obilje~en.  Dragi ne navodi izrijekom koja.  HDA, SB, grupa X, Pov. II., DZ, br. 20732/1936., Izvjeae Predstojniatva gradske policije u Sisku od 17. kolovoza 1936. Kraljevskoj banskoj upravi u Zagrebu, Odjel za dr~avnu zaatitu  HDA, SB, grupa X, Pov. II., DZ, br. 26699/1936.  AS, Ministarstvo prosvjete KJ, 66/SN, f. 216, Molba u enika VII.a razreda Gimnazije u Sisku od 12. studenoga 1936. Ministarstvu prosvjete, Odjelu za srednju nastavu u Beogradu, za odobrenje priredbe sijela sa plesom  AS, Ministarstvo prosvjete KJ,1937., 66/SN, f.216, Molba Sokolskog druatva u Sisku od 19. velja e 1937. Ministru prosvjete, Odjel za srednju nastavu  U Farkaaiu je 8. listopada 1937. dogovoren sporazum Selja ko-demokratske koalicije (SDK) i Udru~ene opozicije (Demokratska i Zemljoradni ka stranka i radikali oko Glavnog odbora) kojim se predvia formiranje vlade koja bi uz pristanak krune proglasila privremeni Osnovni zakon o ukidanju Oktroiranog ustava, te raspisala izbore za Ustavotvornu skupatinu. Prema tom dogovoru dr~ava ostaje monarhija-parlamentarna s dinastijom Karaorevi na elu, ali nije doneaen kona an prijedlog ureenja dr~ave.  HDA, grupa XXI, inv.br. 4931/1937., Izvjeae Kotarskog na elniatva od 1. prosinca 1937. Kraljevskoj banskoj upravi u Zagrebu, Odjel za dr~avnu zaatitu, o radu i stanju ope uprave za studeni 1937.  HDA, grupa XXI, inv.br. 4930/1937., Izvjeae Predstojniatva gradske policije u Sisku od 6. prosinca 1937. Kraljevskoj banskoj upravi u Zagrebu, Odjel za dr~avnu zaatitu, za studeni 1937.  HDA, grupa XXI, inv. br. 4932/1938., Tromjese no izvjeae Predstojniatva gradske policije u Sisku od 6. sije nja 1938., o radu ope uprave za mjesec listopad, studeni i prosinac 1937.  Povijest akolstva i pedagogije u Hrvatskoj, ur. dr. Dragutin Frankovi, Zagreb, 1958., 331.  HDA, grupa XXI, inv.br. 5252/1938., Izvjeaa Kotarskog na elniatva od 1938. Kraljevskoj banskoj upravi u Zagrebu, Odjel za dr~avnu zaatitu, o radu i stanju ope uprave za sije anj, velja u, svibanj, kolovoz i listopad  HDA, grupa XXI, inv.br 5254/1938., Izvjeae Predstojnika gradske policije u Sisku od 5. velja e 1938. Kraljevskoj banskoj upravi u Zagrebu, Inspektorski odjel, o radu i stanju ope uprave, za sije anj 1938.; Prigodom otkrivanja spomenika  Ocu Hrvatskog vatrogastva , uri De~eliu u Zagrebu tijekom proslave godianjice Hrvatskog saveza vatrogasnih zajednica, pred nazo ne istupa vatrogasac g. Marijan Dolanski, starjeaina (predsjednik; vojvoda) Vara~dinske ~upe, govorom u ime Hrvatskog vatrogastva 15. kolovoza proglaaava Kongres Hrvatskih vatrogasnih druatava. Taj kongres jedini je legitiman predstavnik za donoaenje zaklju aka koji se ti u budunosti Hrvatskog vatrogastva. Njime se: 1. predla~e da Hrvatsko vatrogastvo raskine sve veze sa Vatrogasnim savezom u Beogradu, tj. da se istupi iz Saveza, 2. da se sa svih prostora i odora skine znakovlje koje je nametnuo zakon iz 1933., 3. Hrvatsko vatrogastvo ima svoj rad sada i za budue uskladi stavu i potrebi Hrvatskog naroda.Od tih dana Hrvatsko vatrogastvo okree se vlastitoj i jedinoj Vatrogasnoj zajednici. Predstavnici Vatrogasne zajednice (VZ) Savske banovine istupaju iz Vatrogasnog saveza (VS) Kraljevine Jugoslavije, a 1938. skupatina Zajednice isti e da su rezoluciju g. Dolanskog prihvatile sve ~upe i DVD-a u Hrvatskoj, te time dokazale svoju visoku narodnu i vatrogasnu svijest. Samo zahvaljujui upornosti i odlu nosti Hrvatskih vatrogasaca 1939. VS Kraljevine Jugoslavije zaklju uje da se zajednicama dade puna autonomija. Vatrogasci vraaju na ovratnike bluza Hrvatski grb i znakovlje prekri~ene sjekirice, a nad njima kaciga), viae vidi na: http://www.dvd-jastrebarsko.hr/content/view/95/72/.  Suzana LE EK: Borba Hrvatske selja ke stranke za opinsku samoupravu 1936.-1939., 1002-1004.  Povijest akolstva i pedagogije u Hrvatskoj, ur. dr. Dragutin Frankovi, Zagreb, 1958., 349.  HDA, grupa XXI, inv.br. 5253/1938., Tromjese no izvjeae Kotarskog na elniatva u Sisku od 4. listopada 1938. Kraljevskoj banskoj upravi u Zagrebu, Odjel za dr~avnu zaatitu, o radu i stanju ope uprave; Suzana LE EK: Borba Hrvatske selja ke stranke za opinsku samoupravu 1936.-1939., 1007-1013.  HDA, grupa XXI, inv.br. 5255/1938., Tromjese no izvjeae Predstojnika gradske policije u Sisku od 6. listopada 1938. Kraljevskoj banskoj upravi u Zagrebu, Odjel za dr~avnu zaatitu, o radu i stanju ope uprave, za srpanj, kolovoz i rujan  HDA, grupa XXI, inv.br 5254/1938., Izvjeae Predstojnika gradske policije u Sisku od 5. rujna 1938. Kraljevskoj banskoj upravi u Zagrebu, Inspektorski odjel, o radu i stanju ope uprave, za kolovoz 1938.  HDA, grupa XXI, inv.br. 5255/1938., Tromjese no izvjeae Predstojnika gradske policije u Sisku od 6. listopada 1938. Kraljevskoj banskoj upravi u Zagrebu, Odjel za dr~avnu zaatitu, o radu i stanju ope uprave, za srpanj, kolovoz i rujan  HDA, grupa XXI, inv.br. 5603/1939., Tromjese no izvjeae Predstojnika gradske policije u Sisku od 6. sije nja 1939. Kraljevskoj banskoj upravi u Zagrebu, Upravni odjel, o radu i stanju ope uprave, za listopad, studeni i prosinac 1938.  HDA, grupa XXI, inv.br. 5601/1939., Tromjese no izvjeae Kotarskog na elniatva u Sisku od 4. sije nja 1939. Kraljevskoj banskoj upravi u Zagrebu, Odjel za dr~avnu zaatitu, o radu i stanju ope uprave za listopad, studeni i prosinac 1938.  HDA, grupa XXI, inv.br. 5254/1938., Izvjeae Predstojnika gradske policije u Sisku od 6. prosinca 1938. Kraljevskoj banskoj upravi u Zagrebu, Inspektorski odjel, o radu i stanju ope uprave za studeni 1938.  HDA, grupa XXI, inv.br. 5601/1939.., Tromjese no izvjeae Kotarskog na elniatva od 4. sije nja 1939. Kraljevskoj banskoj upravi u Zagrebu, Odjel za dr~avnu zaatitu, o radu i stanju ope uprave za listopad, studeni i prosinac 1938.  HDA, grupa XXI, inv.br. 5603/1939., Tromjese no izvjeae Predstojnika gradske policije u Sisku od 6. sije nja 1939. Kraljevskoj banskoj upravi u Zagrebu, Upravni odjel, o radu i stanju ope uprave, za listopad, studeni i prosinac 1938.  JAN IKOVI, Tomo, Hrvati u izborima 11. prosinca 1938., Zagreb, 1939., 32  HDA, grupa XXI, inv.br. 5695/1939., Izvjeae Kraljevske banske uprave Savske banovine, Upravni odjel od 25. travnja 1939. Ministarstvu unutraanjih poslova u Beogradu o radu ope uprave u Savskoj banovini za prvo tromjese je 1939.  HDA, grupa XXI, inv.br. 5603/1939., Tromjese no izvjeae Predstojnika gradske policije u Sisku od 4. travnja 1939. Kraljevskoj banskoj upravi u Zagrebu, Upravni odjel, o radu i stanju ope uprave za sije anj, velja u i o~ujak ; HDA, grupa XXI, inv.br. 5603/1939., Tromjese no izvjeae Predstojnika gradske policije u Sisku od 9. srpnja 1939. Kraljevskoj banskoj upravi u Zagrebu, Upravni odjel, o radu i stanju ope uprave za travanj, svibanj i lipanj  HDA, grupa XXI, inv.br. 5601/1939., Tromjese no izvjeae Kotarskog na elniatva u Sisku od 3. travnja 1939. Kraljevskoj banskoj upravi u Zagrebu, Odjel za dr~avnu zaatitu, o radu i stanju ope uprave za sije anj, velja u i o~ujak  HDA, grupa XXI, inv.br. 5600/1939., Izvjeae Kotarskog na elniatva od 2. velja e 1939. Kraljevskoj banskoj upravi u Zagrebu, Odjel za dr~avnu zaatitu, o radu i stanju ope uprave  HDA, grupa XXI, inv.br. 5601/1939., Tromjese no izvjeae Kotarskog na elniatva u Sisku od 3. srpnja 1939. Kraljevskoj banskoj upravi u Zagrebu, Odjel za dr~avnu zaatitu, o radu i stanju ope uprave za travanj, svibanj i lipanj  HDA, grupa XXI, inv.br. 5602/1939., Izvjeae Predstojnika gradske policije u Sisku od 4. o~ujka 1939. Kraljevskoj banskoj upravi u Zagrebu, Odjel za dr~avnu zaatitu, o politi kim prilikama i o radu ope uprave za velja u 1939.; HDA, grupa XXI, inv.br. 5602/1939., Izvjeae Predstojnika gradske policije u Sisku od 5. lipnja 1939. Kraljevskoj banskoj upravi u Zagrebu, Odjel za dr~avnu zaatitu, o politi kim prilikama i o radu ope uprave za svibanj 1939.  HDA, grupa XXI, inv.br. 5600/1939., Izvjeae Kotarskog na elniatva od 3. lipnja 1939. Kraljevskoj banskoj upravi u Zagrebu, Odjel za dr~avnu zaatitu, o radu i stanju ope uprave za svibanj 1939.  HDA, grupa XXI, inv.br. 5602/1939., Izvjeae Predstojnika gradske policije u Sisku od 2. kolovoza 1939. Kraljevskoj banskoj upravi u Zagrebu, Odjel za dr~avnu zaatitu, o politi kim prilikama i o radu ope uprave za srpanj 1939.  HDA, grupa XXI, inv.br. 5602/1939., Tromjese no izvjeae Predstojnika gradske policije u Sisku od 6. listopada 1939. Kraljevskoj banskoj upravi u Zagrebu, Odjel za dr~avnu zaatitu, o radu ope uprave za srpanj, kolovoz i rujan 1939.  HDA, grupa XXI, inv.br. 5600/1939., Izvjeae Kotarskog na elniatva od 5. kolovoza 1939. Kraljevskoj banskoj upravi u Zagrebu, Odjel za dr~avnu zaatitu, o radu i stanju ope uprave za srpanj 1939.  HDA, grupa XXI, inv.br. 5600/1939., Izvjeae Kotarskog na elniatva Kraljevskoj banskoj upravi u Zagrebu, Odjel za dr~avnu zaatitu, o radu i stanju ope uprave za listopad 1939.  Hrvatske Novine, God. XV., br. 37, Sisak, 16. rujna 1939.  Isto.  Isto.  Isto.  Isto.  Hrvatske Novine, God. XV., br. 39, Sisak, 30. rujna 1939.  ROLF, Tomislav ( HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Petrinja" \o "Petrinja" Petrinja,  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/1899" \o "1899" 1899. Lawamnd, Austrija,  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/1945" \o "1945" 1945.), hrvatski asnik u doba  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/NDH" \o "NDH" NDH. Prije  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Drugi_svjetski_rat" \o "Drugi svjetski rat" Drugog svjetskog rata bio je aktivist u   HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hrvatski_junak&action=edit&redlink=1" \o "Hrvatski junak (joa nije napisano)" Hrvatskom junaku i  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hrvatski_skaut&action=edit&redlink=1" \o "Hrvatski skaut (joa nije napisano)" Hrvatskom skautu. Nakon stvaranja  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Nezavisna_dr%C5%BEava_Hrvatska" \o "Nezavisna dr~ava Hrvatska" NDH  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/1941" \o "1941" 1941.postaje prvo  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatsko_domobranstvo" \o "Hrvatsko domobranstvo" domobranski asnik, pa onda  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Usta%C5%A1e" \o "Ustaae" ustaaki pukovnik i zapovjednik bojne. Zapovjednik je  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Vojska_NDH" \l "Usta.C5.A1ka_vojnica" \o "Vojska NDH" Ustaake vojnice na  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Banija" \o "Banija" Baniji. Nakon ato je na jednom prijemu napao i vrijeao Talijane zbog djelovanja njihove vojske na podru ju  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/NDH" \o "NDH" NDH i suradnje sa  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Cetnici_u_NDH" \o " etnici u NDH"  etnicima,  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Ante_Paveli%C4%87" \o "Ante Paveli" Paveli ga je  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/1942" \o "1942" 1942. liaio ina i isklju io iz  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Usta%C5%A1e" \o "Ustaae" ustaakog pokreta. Nakon kapitulacije Italije u rujnu  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/1943" \o "1943" 1943. rehabilitiran je. U prosincu  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/1944" \o "1944" 1944. unaprijeen je u in  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/General" \o "General" generala te imenovan zapovjednikom 13. divizije  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatske_oru%C5%BEane_snage" \o "Hrvatske oru~ane snage" Hrvatskih oru~anih snaga. U svibnju  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/1945" \o "1945" 1945. bje~i u Austriju, gdje ga zarobljavaju Britanci. Kada je uo da ga namjeravaju izru iti  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Komunisti%C4%8Dka_partija_Jugoslavije" \o "Komunisti ka partija Jugoslavije" komunisti kim vlastima  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Demokratska_federativna_Jugoslavija" \o "Demokratska federativna Jugoslavija" Demokratske federativne Jugoslavije, izvraio je samoubojstvo ispijanjem otrova. Otrov je ispila i njegova supruga, ali je u bolnici spaaena. Hrvatske Novine, God. XV., br. 40, Sisak, 7. listopada 1939.  HDA, grupa XXI, inv.br. 5602/1939., Izvjeae Predstojnika gradske policije u Sisku od 4. studenoga 1939. Kraljevskoj banskoj upravi u Zagrebu, Odjel za dr~avnu zaatitu, o politi kim prilikama i o radu ope uprave za listopad 1939.  REGAN, Kreaimir, Srpska politika u Banovini Hrvatskoj : doktorska disertacija, Zagreb, 2006., 307/308  HDA, grupa XXI, inv.br. 6007/1940., Izvjeae Kotarskog na elniatva u Sisku od 5. sije nja 1940. Banskoj vlasti Banovine Hrvatske u Zagrebu, Odjel za dr~avnu zaatitu, za listopad, studeni i prosinac 1939.  Hrvatske Novine, God. XVI., br. 4, Sisak, 27. sije nja 1940.  Hrvatske Novine, God. XVI., br. 5, Sisak, 2. velja e 1940.  Hrvatske Novine, God. XVI., br. 11, Sisak, 16. o~ujka 1940.  Hrvatske Novine, God. XVI., br. 16, Sisak, 20. travnja 1940.  Hrvatske Novine, God. XVI., br. 17, Sisak, 27. travnja 1940.  Hrvatske Novine, God. XVI., br. 29, Sisak, 27. srpnja 1940.  Hrvatske Novine, God. XVI., br. 31, Sisak, 10. kolovoza 1940.  Hrvatske Novine, God. XVI., br. 33, Sisak, 24. kolovoza 1940.  Isto.  Hrvatske Novine, God. XVI., br. 40, Sisak, 12. listopada 1940.  Hrvatske Novine, God. XVII., br. 18, Sisak, 7. lipnja 1941.  Hrvatske Novine, God. XVII., br. 14, Sisak, 10. svibnja 1941.  Jedini trag u tom smjeru daje Leksikon sporta opine Sisak, 93, gdje je navedeno da  Sokolsko druatvo postoji do 1941., no kako autor ne navodi svoje izvore, a sama nisam pronaala one koji su za taj problem podatkovno konkretni, zaklju ke donosim na temelju dostupne grae.  REGAN, Kreaimir, Srpska politika u Banovini Hrvatskoj& , n.dj., 323     PAGE  PAGE 2 &(Jv<BDFHJ:tTVVf(,:RV(4@vx026D  !h!hN5hYEjhN50JUhV hpJh hpJh"]h"]h6.h"1jh0JUhY hJh!j!!!!!"r""""""""" #6#V###$$$"%v%%%%&&P&R&T&V&&&$(&(((6(D(J(h((((()2)X)\)))))))))))B*D*H******ƹ¯jh;0JUh;h;0Jh;hs(jh0JUjh^B0JUjhy 0JUhy h^BhhYEhN5hPtE*$+^+++n-p-r--. /F/T///z0000t1v122@3B3336666777777888*9,9T:V:$;D;P<R<<<<<Z>\>t@v@@@@@&A.AAABBC CC.DvDEE̸̿̿̿ hpJhMjjhpJh0JU hpJh hpJh"]h"]h1whPthChYxjh0JUh;hH>x@$CET`cd@kl8o6stxR|€̂΂˜ĘƘȘʘ̘Θ $dha$gdEKKK8KKLLLLLLghhiijjjjllll h6hh6 hhhQh1whh6 hChCjh0JUhChMj hpJhMjhHlnn4o6o2s4stt0u:uvvvww xxxyyzzv{x{z{~{{{{{L|N|P|||}}"~,~6~J~~~~~rNdr҃ԃFXt FX.h hCjhW0JUhWjhQ0JUhQhQ0Jh=b\hQ h6hMh6jh0JUhG.L܎ގ46DZ"RĕΘИҘLpv|~ƙș*468:,ȝ 4TZĽĽĽĹıĭıĽĩh h 6h hdochjhD6hQG hW3hDhDjhD0JUhRhjh $6h $jh $0JUhhh hh >ΘИ|F>&ʹx~f8f$a$gd<$a$gd $a$gd$a$gdv$a$gdBv$a$gdD|DFH"̨v4bX~&<>@&(>\з¸uquqjq hyhtJhtJjhtJ0JUhvhTVl8:.0xzx@BBDZ\  pr׫ף׫י׫ hkh h/ihhjh0JUh9GhtJ6 hkhtJhyhtJ6 hyhtJ hyhyhyh1 h/ihtJhtJjhtJ0JUhdhd6h1hdjhd0JU5r`bHNPR&>@BDPRFHnp ".0xz|ǺǶǶ~ hkhtJh|+jh|+0JU h/ihtJ hkhS h/ihShSjhS0JUh:jhShtJ0JU hShtJhShtJ6jhtJ0JU hkh h/ihhjh0JUhtJ0nxJ Z `    v:0$$a$gdn -D`M gdM$a$gd|Z\JLPh46LNRTXZbdnpln Ź$h hM0J>*B*CJaJphjh hMCJUaJh hMCJaJh hMCJ\aJ h hM!jh hM0JCJUaJ h/ihtJjhtJ0JUhtJ htJ6h`-htJ67  Z \   ` b     " vxz&8:zrzhd]d hShjhhjhjhjh0JUhShn6 hShnjhShn0JUjhShtJ0JU hShtJ h/ihtJ hb,zhtJ htJ6h`-htJ6htJjhtJ0JU h hMh hMCJaJ$h hM0J>*B*CJaJphjh hMCJUaJ$:<V02$&FHjl 2T߿ۿۿ۲ۿۿۨh5h56h5jh50JUh:bVh:bVh:bV6h Ijh I0JUh htJ6 htJ6jhtJ0JUhPshPs6jhPs0JUhtJhPshShtJ6 hShtJjhShtJ0JU1FjV( $x&'>)n)*z,--x/022z45x79h::@<<gd6p$a$gdTVXZ (*  !!!$$x&z&''>)@)B)f)n)p)**B,z,|,~,,,,,,,,ǿϳϿϐx h"'htJ h htJ *h=htJ6h}htJ6jhShtJ0JU hShtJ hhtJ hh htJ6hShtJ6h`-htJ6htJjhtJ0JUh h6hhjh0JUhh56-,------|...x/z//0022422,3z4|455x7z79 999:h:j:::::;;; <@<B<D<d<<<ྺ~w hf.h6phf.h6p6h6pjh6p0JUhh 6h h 6h jh 0JUhhY6hYjhY0JU h+vhtJjhtJ0JU hn$htJhtJhpJhtJ6jhpJhtJ0JU hpJhtJ-<<<<==== ="=$=,=6=8=:=J====>Z>\>^>n>>>???????"@$@&@tAvAdHŽŽųxqgch jh 0JU hpJhtJjhpJhtJ0JU hokhok hok6h}hok6hokjhok0JUh}h}6h}jh}0JUhh6hjh0JUh,h,6h,jh,0JUh>3h>36h>3jh>30JU&<= =6==Z>>?$@tAdHtHILRMNQZSSPUPVX.Z[t^<_$a$gd=z$a$gd=z$a$gd $a$gddHfHtHvHIIIFKLLLRMTMNN O:PQQQZS\SSSSSSTTTT>UPURUUVPVRVnWzW~WWXX.ZݿٸٱݧsshpJh=z6CJaJhpJh=zCJaJ!jhpJh=z0JCJUaJh]$h]$6h]$jh]$0JU hhtJ h"VrhtJhpJhtJ6hzh=zjhtJ0JUhtJ hpJhtJjhpJhtJ0JUhfhjhfh0JU,.Z0Z2Zffgggghhhɴyukg`g hpJhD!XhD!XjhD!X0JUhpYjhpY0JUh &jh &0JUjhtJ0JUh7{1jh7{10JUhtJ hpJhtJjhpJhtJ0JUhh6hjh0JUh]$h=z6h=zhpJh=z6 hpJh=zjhpJh=z0JU%<__abc ee(ʨX8HXhx$a$gd$a$gd$a$gd;\^vx8:ލB`b246|vxМҜԜ.0>@ (*ʨ̨XZȪ`b«ī8:<FHJLVXZ\fhjlvxzhpJhMj6h90HhtJ6 h<*htJ h?0htJhpJhtJ6jhpJhtJ0JU hpJhtJjhtJ0JUhtJ hhtJFz|$&.0^`ҮԮܮޮJLvx̱αбֱر(*z|Z\rt;;;;;;;;;;;;;;;Ͷ;;;;;;;;;;;;;;;;htJCJaJjhhtJCJUaJhhtJCJaJh htJCJaJ!jh htJ0JCJUaJh90HhtJ6htJH,.JLjltv̸θ<>DFdf "κк޺RT\^>@ HJƽȽvxھܾҿԿֿؿ`bjljh htJCJUaJh htJCJaJhtJCJaJjhhtJCJUaJhhtJCJaJMl "*,@B02xzNPn&(vx:<>JNZ\ln.0pкrkd hKWhtJ hpJhtJhtJB*CJOJQJaJph333 h"'htJhMjhMjB*CJaJph333hMjhMjB*ph333hMjhtJB*OJQJph333hMjhtJ6h8htJ6 hm<htJ h?0htJhtJh90HhtJ6jhtJ0JUjh htJCJUaJh htJCJaJ'Nl|xx:<@BFHLN$a$gdQ$a$gd$a$gdpr  *"|~xz|xz|  * (| ͻhpJhtJ6h8htJ6hChChW6hWjhW0JUhhQ6hQjhQ0JUhMhtJ6hhtJ6jhtJ0JUhtJ hKWhtJ= ".2:<>BDHJNPTVbdfjlxz|~ҫhhAO0JmHnHu htJ0JjhtJ0JUjh,Uh,htJhtJB*CJOJQJaJph333 htJ6hpJhtJ6hpJhMj6NRTfhjh]hgd &`#$gd ,1h. A!"#$% 000@@@ NormalCJ_HaJmHsHtHDA@D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k(No List @&@@ Footnote ReferenceH*>@>  Footnote TextCJaJ.)@.  Page Number4 @"4 0Footer  p#4@24  $Header  p#4OA4  $ Char CharCJaJ6OQ6  $0 Char Char1CJaJ4U@a4 M0 Hyperlink >*phB^@rB M0 Normal (Web)dd[$\$ JjAY #& )U///0d2466]9:>)?BFGH)KKMO9TTUWZF[]f^aacXddeegphiTjWkmnGppqrtv}3ӂBE^Fke1ђ-wz|s`1pȯPupMRkdp/(wUm|AC2N\;#v ApU  9 &  ME#:{z?)Ik@  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefgghiabcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~~V 7 + }d! 4!""#x$ %&B'*T+ ,,E--../900112T3l3=477E889(:::;5<<<==0>??*??@yAMBBBC,CCEF\G7HOH IIsJJTKLLMNTOPPQQQ R(R3RRRSYSSRTWWXYAZZ\E]]@^^``\absc%ddefffogg{hi kklGmmnufuuvwxyzw{H|1}~k~Se,Ĉxĉ̉ԉN[֘Tԙ]ۚ58 7DE !? ?@ 5D  L M )+/g244[5u7`9::::::)CEG,KMMOTUWWZH[] acerhWjkmqrwwayzL{@||}D5EHHgӒ+/`o*3 Sùw  ngc1tSP^z=%& [sB) P%}|B+ B<=GHA)B)C)D)E)F)G)H)I))+/145t6$99::j; <V>A}AA4BBYG1KL3LLMUNOKPPSTVUUVhVVV=WWWW YYY-ZZ[[\\]``Oaabb;cqcd5dd~e.fHfWffygMhhhsh2ijjkk l]lulBmAoppqqVrssstXuuwwxeyz[z{={i{q{|{{|_|||}ف,ޅچ Nn!ӎf܏đ.\R֕ʗP 6%УzhcJu[F  YF/e^]e$9~00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0005@000U@000U@000U@000U00P40000@0@000h00pU $$$'z*4.Igo~>d,xDP^xȇf$h!*El.з<r|:T,<dH.Zhv\zlp   (%zD>Θf<<_N    '!!`44445"5&5j5t55555 66N6666667h7v7"dmpNJ"Z^gӋm~,ՍڍEQcݎ=MR6:JAFcݑ<v{Ӓܒhȓ͓(0T8XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX8@0(  B S  ?67DEcdkm~,2;=>JPT]^ !"+ABsu/04:SanvwIPQT>D  '46FHTX`k   " ' ( ) / D E Y [   K M U Y _ n   " % : > L N   - 0 M O Q [ {    % ' V b g k } 09>HMZ\uw!KLMVko:=rx "(+5=DQalru$'  469BJM\bir@ART@K[etz?CDI68IO45@D;= X[  L M !!6"="B"D"""""#$$$&&&&&&&& ' '('.'V'W'''''((((,(-(@(B(h(s(y(()))!)))))))))))9*@*D*H*I*M*"+-+6+B+G+I+K+L+R+S+j+k+t+y+++++++J-S-.!...C/E/U/W/////000A0C0^0a0o0y000000000)1/1P1U1{1~111111111&2(2c2g2222222222222222222!3/31343E3F3U3^3r3t3u3x3y333333333333 444444444444Z5[5c5f5555555555555666#636?6U6V6q666666P7Q7W7Y7b7e7q7u7777777M8Q8Z8b888888888+9.999:9?9@9I9O9\9`99999::::::::::::;;=;@;F;g;i;;;&<3<h<p<y<}<<<<<<<====>(><>?>\>]>>>>>>>>>?? ?"?'?+?-?5?Q?[?j?r???????@@AAAA2A=AGAIAJAOABBBBBB%C)C,C/C2C:CECFCNCQCYCaCCC9E:EEEEEEEEEEEFF"F&FFFGGGG$G.G=GGGGGGGHHHHHHHHHHHH!I"I&I)I/I1I2I3I;IGINIQIuIwIIIIIIIIIIIII)K,KKKKKKLLLELFLMLOL^LbLLLLLLLLLMMNN&N(NRN`N{N}NNNNNOOOOOOOO+R,RRR S'S9T@T^TdTTTUUVV,V7V:V?VWWWWWWXXX XXXXX#X)XXXXY?YGYYYYZ Z ZZZF[H[y[z[[[\\]]]]]]]]]^ ^ ^^^$^%^-^5^G^I^f^n^^^^^^^________H`I`o`p`a a$a/a7ae@eMeTe|eeeegggg?hIhohrhhiiiiiiiiiijTjWjZj\jk k:kEkWk\kjkwkkkkkkkkkkk"l$l,l0lwwwxx/x1x9x;x?xCxHxJxNxRxxxTyXy_yayzzzzzz{{||}}}}}}}}}}}}C~D~~~CD"3?ӂՂBEEH4@^`nsv†Ɇ̆ֆ]cȇʇ8ANTFHnqvy)3:=kp'8>[^egÎĎЎӎݎfgĐΐҐ %+1<MTZgђӒԒܒ"CF|Ĕʕ(JXbdhjrs ,/2<CEoyϜٜߜVYbd-/2>ACwğРѠۡܡz|Ģʢ+1/28?ĤˤӤդmz{~@E{}¨è:<OTltx{ǩЩשةruӪ֪(*IJ`bݫޫ13լ֬/0YZacor!"35ȯʯ./'(35 35bcvyҴӴqsĵǵ47BC[^xy34;>KL`bOSȸʸ ¹Ĺ!'(.0uw JKNRSZ[enpֻٻpr78LO ),޿߿ RS9;'.12RX !$.0NThjwz*,-/NPlp{), 28GMz#&(./HJLP7>qy EM^beh[i'(BFkn cgv.167KV^`bcmrZ\oq )13=@BJL"49NPlt(/EHbelvISeivydo"{ #%(./:=CIKTWehJMlo7<ef~|~,.ACDITWstCE8DRZ2458bl>GLU\`su,-2356LM 48=JTaux}%'47SYblmty|-.CDNPhq-/6AFHKW\`fg|~\^r| :Ejk,7EGJMlr!#6?V\_`klsu$%Zagi:=2=LN#&vx s *3CEM\wxADHIpsHIno"'15TW_b~Z['*    9 <     M R ` i r {       & )        MZktwEG68#%U]:<{}5@z|?B~de),IK AHkt|"#<DLNW_ah@B6=GHX Y """"## ##&#,#5#7#K#L#h#n##########$$ $P$X$|$$$$$$$$$$%(%2%4%&&.&Z&b&i&s&@'L'O'W'''''U([(^(j(A)H)I)K)U)Y))))))))))))) **#*/*:*A*{*~*************0+8+=+?+I+R+\+a+w++++++++++++,#,L,P,,,,,,,%-'-----------. .(.,.?.H.M.O.P.Z.].i...////0000 11.141G1L1111122222233#3+333{4444444444 55 5"57595]5_5t5{555t6v677*7+78899"9&9s9u999:::$:::::#;%;`;b;j;l;;;<"<l=m='>)>U>X>?$?c?e???@@AAAAeAhAtAvAwAAAAAAAAB!B4B6BBBEBBBBBnDoDnFoFYG[GnHoHJJ KK1K3KYKZKLL!L#L*L5LLLMMMM8M9MMRMSMMMMM NNUNWNaNkNNNO OOOOOOO3P7PKPWPPPPPPPt?ttttt u uXuZuuuuu"v$vwvyvvvw wwwxxeygyyyzz+z6zDzHzTzWzZz]zzzzzzz{{{{<{?{G{I{h{k{o{s{{{~{{{{{{{ ||^|a||||||||||||||}}ցہ,.݅Ɔچ܆<=RS 3=39NU39KM[aWXntuw| bc')nu!#ӎՎێehilۏޏQRߐ^_đƑ\^RTĕŕ֕ؕ–ÖƖږʗ̗jl]^iklmop R`fyݞ QR{|ןٟ(+48p~̠Ӡ%'R`̡Ρ-.ƢǢ}~Уң  =>¤̥ͥz|hj֨ר67abDEceϪЪJLxy:;ܮݮEFabswJK[]$%FHtu߱ ;<òҲԲ .0Y[_akKOTk0ǵʵ̵Rbeu߶#%2&ڸGAHJP&aehĻǻܻ%'Nʼͼ׼qz '(FHtu/1~egvx!02^`oq'(.0]_cgvx$&`bqw{ 8;LSpsxz}~ 67CE!>?  >  45AD  K M ))++//f2g244Z5[5t7u7_9`9::::BB(C)CEEGG+K,KMMOOTTUUWWZZF[H[]]a acceephrhVjWjkkmmqqrrvwww`yayzzK{L{?|@|||}}CD4?DEGHGHfgҒӒ(*+./_`nz)*23 RS¹ùvwMO  mnfgbcpr01ACstRSOP]^yz<=$&  Z[rsAB( ) OZ$%|}{|AB*+ AB;=FH@)H)I)K)))++//114455s6v6#9&999::::i;l;<"<U>X>AA|AAAA4B6BBBXG[G0K3KLL2L5LLLMMTNWNOOJPKPPPSSTTUUXUUUVVgVhVVVVV'>V>AtA|ABBJJLL1L2L3L3LLLMMMQ'>V>AtA|ABBJJLL1L2L3L3LLLMMMQ3+w45N5C9(;9A)AA6B_BC:C+F&FQG HHtJ+2KGLHP4 SES:bVGHWD!XpYX\=b\^docgdiokhCptPtYxs(`^Hjh|+n sMv.,S<r fAt AOEQo6.$G(]` $0q!"#H :fh=!YE~=XY 2=R^B1w 6pJzYAX>E1DBv"]l+18[((<c|j_y {WYZ/26nSd )Eo1Ps H)I)q{@0  "$)*.124:>?AGHLVXZ_abcdejklrux|~ppppp p(p*p,p.p6p@pHpLpPpZp\pdpjplppp|ppppppppppppppppppppppppp ppp p"p$p,p.p8p:p@pBpDpFpLpNpPpXpZp\p`plpnp|p~ppppppppppppppppppp UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial7&  Verdana"1 {f {f^,^,!4((2QHP ?VLATKA VUKELIZdravko DizdaraOh+'0x  4 @ LX`hpVLATKA VUKELIZdravko DizdarNormala2Microsoft Office Word@@H@H^,՜.+,D՜.+,X hp   Hrvatski institut za povijest(' VLATKA VUKELI Title 8@ _PID_HLINKSAtB`Ahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Demokratska_federativna_Jugoslavijay:]Chttp://hr.wikipedia.org/wiki/Komunisti%C4%8Dka_partija_JugoslavijeZ"http://hr.wikipedia.org/wiki/1945-?W9http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatske_oru%C5%BEane_snageHT%http://hr.wikipedia.org/wiki/GeneralQ"http://hr.wikipedia.org/wiki/1944N"http://hr.wikipedia.org/wiki/1943LK)http://hr.wikipedia.org/wiki/Usta%C5%A1eH"http://hr.wikipedia.org/wiki/1942aDE/http://hr.wikipedia.org/wiki/Ante_Paveli%C4%87c7B0http://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Cetnici_u_NDHM?!http://hr.wikipedia.org/wiki/NDH!t<$http://hr.wikipedia.org/wiki/BanijaE9(http://hr.wikipedia.org/wiki/Vojska_NDHUsta.C5.A1ka_vojnicaL6)http://hr.wikipedia.org/wiki/Usta%C5%A1e)K33http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatsko_domobranstvo0"http://hr.wikipedia.org/wiki/1941mu-<http://hr.wikipedia.org/wiki/Nezavisna_dr%C5%BEava_Hrvatskaj*Ohttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hrvatski_skaut&action=edit&redlink=1c'Ohttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hrvatski_junak&action=edit&redlink=1R$0http://hr.wikipedia.org/wiki/Drugi_svjetski_ratM!!http://hr.wikipedia.org/wiki/NDH"http://hr.wikipedia.org/wiki/1945"http://hr.wikipedia.org/wiki/1899P&http://hr.wikipedia.org/wiki/Petrinja9t+http://hr.wikipedia.org/wiki/Austrougarska&$+http://hr.wikipedia.org/wiki/Ma%C4%91arskaA&http://hr.wikipedia.org/wiki/Austrija "http://hr.wikipedia.org/wiki/1938 "http://hr.wikipedia.org/wiki/1920(q'http://hr.wikipedia.org/wiki/Rumunjska;i4http://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Cehoslova%C4%8DkaL!.http://hr.wikipedia.org/wiki/Prva_Jugoslavija  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwyz{|}~Root Entry F@\IData 1TableZWordDocument.SummaryInformation(xDocumentSummaryInformation8CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q