Naslov
Morfometrijska i matematičko-statistička analiza varijabilnosti vrste Berberis croatica (Horvat) Kušan – populacije Kamešnica i Čabulja
(Morphometric and mathematical-statistical analysis of variability of Berberis croatica (Horvat) Kušan – populations Kamešnica and Čabulja)

Autori
Menkadžiev, Bojana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Farmaceutsko-biokemijski

Mjesto
Zagreb

Datum
19.02

Godina
2010

Stranica
59

Mentor
Jurišić Grubešić, Renata

Neposredni voditelj
Kremer, Dario

Ključne riječi
Berberis croatica; hrvatska žutika; morfometrija; statistika
(Berberis vulgaris; morphometry; statistics)

Sažetak
U okviru ovoga diplomskog rada provedeno je unutarpopulacijsko i međupopulacijsko ispitivanje morfoloških obilježja hrvatske žutike (Berberis croatica (Horvat) Kušan) iz populacija Kamešnica i Čabulja u Bosni i Hecegovini, kako bi se pridonijelo istraživanju varijabilnosti te biljne vrste, s ciljem rješavanja njenog taksonomskog statusa. Morfometrijska analiza uključila je sljedeće morfološke značajke lista i stabljike: dužinu i širinu plojke, dužinu i širinu peteljke, broj zubaca s lijeve i desne strane plojke, dužinu najduljeg zupca na listu, te razmak između dvaju najudaljenijih zubaca. Izmjerene morfološke značajke podvrgnute su detaljnoj matematičko-statističkoj analizi (deskriptivna statistika, Kruskal-Wallis test, klaster analiza). Općenito se može reći da je najveću različitost u odnosu na ostale ispitane biljke unutar populacije Kamešnica pokazala biljka broj 9, koja se dobro uklopila između biljaka populacije Čabulja, dok su međusobno najsličnije biljke br. 3 i 7. Unutar populacije Čabulja biljke su znatno različite, najsličnije su biljke br. 4 i 8. Biljka br. 2 iz populacije Čabulja iznimno se dobro uklopila među biljke populacije Kamešnica s neznatnim razlikama po analiziranim značajkama listova. Na temelju rezultata UPGMA analize može se zaključiti da su biljke iz populacije Čabulja heterogenije nego one iz populacije Kamešnica. Dobiveni rezultat moguće je protumačiti pretpostavkom da je većina jedinki populacije hrvatske žutike Čabulja nastala generativnim putem.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Farmacija

POVEZANOST RADA