Pregled bibliografske jedinice broj: 567249
Sekundarni metaboliti hmelja (Humulus lupulus L.) in možnosti uporabe hmelja v prehrani prežvekovalcev
Sekundarni metaboliti hmelja (Humulus lupulus L.) in možnosti uporabe hmelja v prehrani prežvekovalcev // Hmeljarski bilten, 18 (2011), 5-13 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 567249 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Sekundarni metaboliti hmelja (Humulus lupulus L.) in možnosti uporabe hmelja v prehrani prežvekovalcev
(Hop (Humulus lupulus L.) secondary metabolites and possibilities of using hop in nutrition of ruminants)
Autori
Srečec, Siniša ; Zechner-Krpan, Vesna ; Petravić-Tominac, Vlatka ; Kozačinski, Lidija ; Popović, Maja ; Čerenak, Andreja
Izvornik
Hmeljarski bilten (0350-0756) 18
(2011);
5-13
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
hmelj ; hmeljne kiseline ; gram pozitivne bakterije ; antibiotiki ; prežvekovalci
(hop ; hop acids ; gram positive bacteria ; antibiotics ; ruminants)
Sažetak
Hmeljne alfa- in beta-kisline so sekundarni metaboliti hmelja, katerih uporaba in funkcija je poznana predvsem v pivovarstvu in v povezavi z alfa-kislinami. Čeprav dosedanje raziskave dokazujejo, da uporaba hmelja nima večjega vpliva na povečanje proizvodnje in kvaliteto mleka, je bilo na začetku tega stoletja ugotovljeno, da imajo hmeljne kisline antibiotični učinek, oz. da zmanjšujejo populacijo gram pozitivnih bakterij in praživali v prebavnem traktu prežvekovalcev. Znano je, da v primeru večjega števila gram pozitivnih bakterij v prehrani živali in/ali na pašnikih prihaja do zmanjševanja izkoristljivosti krmil in celo do obolelosti živali. Najpogostejša terapija v takšnem primeru je uporaba antibiotikov iz razreda ionofornih antibiotikov. Hmeljne kisline imajo zaradi svoje specifične kemijske strukture enak učinek kot ionoforni antibiotiki in hmeljni peleti, ki se lahko dodajajo celo preventivno v koncentrirana krmila. Poleg neposrednega učinka na zmanjšanje populacije gram-pozitivnih bakterij se zmanjšuje tudi emisija metana iz živalskih iztrebkov. Uporaba hmelja v prehrani prežvekovalcev ima tudi ekonomski vpliv iz vidika ekološko proizvedenega mleka ; celo več, zaradi prepovedi uporabe antibiotskih stimulatorjev rasti se danes intenzivno proučujejo alternativne snovi (probiotiki, prebiotiki in imunomodulatorji) kot dodatki v prehrani, ki bi lahko nadomestili uporabo antibiotikov. Zaradi velikih tržnih viškov hmelja na svetovnem trgu so danes hmelj in hmeljni peleti dostopnejši kot kadarkoli prej.
Izvorni jezik
Slv
Znanstvena područja
Veterinarska medicina, Poljoprivreda (agronomija), Biotehnologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
053-0532265-2255 - Kolidiareja i kolienterotoksemija prasadi : mukozna imunost i imunomodulacija (Popović, Maja, MZOS ) ( CroRIS)
058-0581990-1997 - Primjena integriranih bioprocesa u proizvodnji mliječne kiseline (Novak, Srđan, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Visoko gospodarsko učilište, Križevci,
Veterinarski fakultet, Zagreb,
Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Zagreb
Profili:
Maja Popović
(autor)
Lidija Kozačinski
(autor)
Vlatka Petravić Tominac
(autor)
Siniša Srečec
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- AGRIS International
- CAB Abstracts