Naslov
KONCENTRACIJA AKTIVE BANAKA, ŠTEDNIH BANKA I STAMBENIH ŠTEDIONICA U REPUBLICI HRVATSKOJ OD 2001.- 2009.
(The contretation of assets of banks, saving banks and building societies in the Republic of Croatia since 2001. to 2009.)

Autori
Mehadžić, Mihaela

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Ekonomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
11.07

Godina
2011

Stranica
74

Mentor
Dumičić, Ksenija

Ključne riječi
Mjere koncentracije
(Concentration measures)

Sažetak
U ovom radu da bi prikazali stanje koncentracije banaka, štednih banaka i stambenih štedionica napravljena je statistička analiza ukupne aktive banaka, štednih banaka i stambenih šteionica u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2001.-2009. godine pomoću sljedećih mjera koncentracije: mjera entropije, maksimalna entropija, normirana entropija, indeks koncentracije (koncentracijski omjer) Ginijev koeficijent, normirani Ginijev koeficijent koncentracije, Herfindhal-Hirscmanov indeks koncentracije, te Lorenzova krivulja. Primjenom navedenih mjera došlo se do različitih rezultata. Kod mjera entropije kod banaka, štednih banaka i stambenih štedionica tržište je sve koncentriranije, odnosno udio većih u ukupnoj aktivi postaje sve veći. Također kod maksimalne i normirane entropije može se vidjeti da se koncentracija ukupne aktive povećava. Omjeri koncentracije banaka u Republici Hrvatskoj ukazuju na to da je došlo do pada indeksa koncentracije C2. od 2001. godine, kada je u Hrvatskoj bilo 42 banke, do 2009. godine, kada ih je bilo 32, dva najveća osiguratelja u promatranom razdoblju su smanjila svoj udio u ukupnoj ativi (totalu), sa 46, 31% na 41, 72%. U istom razdoblju indeks koncentracije C5 za banke raste jer pet najvećih banaka povećavaju svoj udio u ukupnoj aktivi sa 66, 48% na 92, 57%, što ukazuje na znatan porast koncentracije u promatranom razdoblju. Što se tiče indeksa također je prisutan rast u promatranom razdoblju, jer deset najvećih banaka povećavaju svoj udio u ukupnoj aktivi sa 80, 84% na 95, 61%, što ukazuje na znatan porast koncentracije u promatranom razdoblju. Ginijev koeficijent kroz promatrano razdoblje od 2001. do 2009. godine ima tendenciju rasta, što pokazuje da se koncentracija aktive banaka povećava, odnosno razdioba aktive udaljuje se od ravnomjerne raspodjele, ukupna aktiva koncentrirana je u manjem broju banaka u Republici Hrvatskoj. Normirani Ginijev koeficijenta je kvalitetniji pokazatelj od Ginijevog koeficijenta jer odražava broj banaka, koji se u promatranom razdoblju 2001. do 2009. smanjio sa 42 na 32, društava, a ukupna aktiva se također kroz promatrano razdoblje povećala. Tako, normirani Ginijev koeficijent ukazuje na povećanje koncentracije ukupne aktive banaka u Republici Hrvatskoj. U promatranom rasponu vremena Ginijev koeficijent i normirani Ginijev koeficijent se približavaju. Što se tiče mjere Hirschman-Herfindhalova indeksa koncentracije svojim kretanjima je također ukazao na povećanje koncentracije tijekom godina. Lorenzove krivulje su sve dalje pravcu jednolike raspodjele, te ukazuju na to da se koncentracija ukupne aktive banaka u Republici Hrvatskoj povećava. Prognozama odabranih mjera koncentracije, primjenom linearnog modela trenda u sklopu inferencijalne statistike te softwera PHStat došlo se do sljedećih rezultata. Mjera Koncentracijski omjer imala je silazno kretanje u razdoblju od 2001. do 2009. godine, te ukazuje na smanjenje koncentracije ukupne aktive banaka u Republici Hrvatskoj, daljnje prognoze za 2010. godinu idu u istom smjeru smanjenja koncentracije ukupne aktive banaka u Republici Hrvatskoj. kod životnih osiguranja. Koeficijent koncentracije u razdoblju od 2001. do 2009. godine ima uzlazno kretanje, te ukazuje na povećanje koncentracije ukupne aktive banaka u Republici Hrvatskoj. Koeficijent koncentracije također ima uzlazno kretanje što znači da se koncentracija ukupne aktive povećava. Daljnje prognoze za 2010. godinu ukazuju na tendenciju smanjenja koncentracije, odnosno ukazuju na to da je tržište banaka u Republici Hrvatskoj se fragmentira. U usporedbi procijenjenih i stvarnih vrijednosti navedenih mjere za 2010. godinu, može se reći da su stvarne vrijednosti većinom iznad procijenjenih prognostičkih vrijednosti, no procijenjene vrijednosti tek neznatno odstupaju od stvarnih vrijednosti navedenih mjera koncentracije. Teško je precizno procijeniti kakva će biti koncentracija ukupne aktive u Republici Hrvatskoj u budućnosti. No, prognostičke vrijednosti odabranih mjera koncentracije za 2010. godinu ukazuju većinom na djelomično smanjenje koncentracije ukupne aktive banaka u Republici Hrvatskoj. Na kraju može se zaključiti prema mjerama koncentracije da se tržište koncentriralo do 2009. godine, koncentracija aktive se povećala. Zbog recesije koja je pogodila Republiku Hrvatsku bankarsko tržište stagnira, koncentracija ukupne aktive u 2010. godini se smanjuje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

Napomena
Smjer: Financije. Povjerenstvo za obranu: 1.Prof. dr. sc. Ksenija Dumičić - Mentorica ; 2. Doc. dr. sc. Anita Pavković ; 3. Mr. sc. Jakša Krišto.

POVEZANOST RADA