Naslov
Pismenost u srednjovjekovnoj Hercegovini
(Literacy in medieval Herzegovina)

Autori
Šimić, Marinka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Hum i Hercegovina kroz povijest, Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa održanog u Mostaru 5. i 6. studenoga 2009., ur. Ivica Lučić, Hrvatski institut za povijest, Zagreb 2011. / Ivica Lučić - Zagreb : Hrvatski institut za povijest, 2011, 529-560

ISBN
978-953-6324-96-5

Skup
Hum i Hercegovina kroz povijest

Mjesto i datum
Mostar, Bosna i Hercegovina, 05.11.2009. - 06.11.2009

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
glagoljica; hrvatska ćirilica; natpisi; Miroslavljevo evanđelje; administrativno-pravni spisi
(Glagolitic; Croatian Cyrillic; inscriptions; Evangelistary of Miroslav; administrative and legal documents)

Sažetak
Predmet su ovog istraživanja najstariji tekstovi s područja srednjovjekovne Hercegovine pisani slavenskim pismenima: glagoljicom i ćirilicom. Premda se nije očuvalo mnogo glagoljičnih tekstova, pretpostavlja se da je prije ćirilske ovdje egzistirala glagoljska pismenost, i to na temelju nekoliko grafema na Humačkoj ploči i Natpisu popa Tjehodraga i grafita iz Graca kod Posušja. Osim toga na glagoljsku tradiciju ukazuju pojedina grafijsko-pravopisna rješenja u našim ćirilskim tekstovima. Najstariji natpis iz Bosne i Hercegovine pisan ćirilsko-glagoljskim pismenima je Humačka ploča. Najveći broj starih ćirilskih natpisa također potječe iz Hercegovine. Iz 12. je stoljeća osam natpisa, od toga je šest iz Hercegovine: Blagajski natpis, Natpis župana Grda, Natpis kneza Miroslava, Natpis popa Tjehodraga, Natpis iz Čičeva kod Trebinja, Natpis iz Moševića kod Neuma (izgubljen). Iz 13. su stoljeća četiri natpisa, od toga tri iz Hercegovine: Natpis župana Krnje, Natpis župana Pribiše, Natpis Marije Divice. Slijedi niz lapidarnih poruka sa stećaka od kraja 13. do početka 16. stoljeća, kojih je najviše očuvano u Hercegovini. Pretpostavlja se da je i najstariji bosansko-humski rukopis, Miroslavljevo evanđelje, pisan u Stonu ili na Mljetu u 12. stoljeću. Potvrda o pismenosti srednjovjekovne Hercegovine su i povelje, odnosno administrativno-pravni spisi, pisani hrvatskom ćirilicom, npr. Povelja bana Tvrtka iz 1353. godine nastala u Brotnju, Povelja kralja Dabiše od 26. travnja 1395. kojom svojoj kćeri Stani daruje Veljake kod Ljubuškog. Te povelje svjedoče da je pismenost na ovom području u 14.-15. stoljeću bila na visokoj razini, jer su ovdje nastajali i pisani, kancelarijski dokumenti, a ne samo epigrafi. Hrvatska se ćirilica koristi u ovom kraju u svakodnevnoj uporabi sve do 18. stoljeća kako na natpisima tako i u maticama krštenih, vjenčanih i umrlih. O srednjovjekovnoj pismenosti, odnosno ćirilometodskom nasljeđu svjedoče i brojni popovi glagoljaši koji se spominju u različitim izvorima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA