Naslov
"Silva Hispanica : Komparativna studija o žanru balade u modernoj hrvatskoj i španjolskoj usmenoj tradiciji"
("Silva Hispanica : A Comparative Study on the Ballad Genre in Modern Croatian and Spanish Oral Tradition")

Autori
Delić, Simona

Ostali urednici
Prica, Ines ; Škokić, Tea

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Institut za etnologiju i folklOris tiku (IEF)

Grad
Zagreb

Godina
2011

Stranica
265

ISBN
978-953-6020-66-9

Ključne riječi
komparativna književnost ; usmena književnost ; tradicijska balada ; hrvatske balade ; španjolske balade ; usmena tradicija
(comparative literature ; traditional literature ; traditional ballad ; Croatian ballads ; Spanish ballads ; oral tradition)

Sažetak
Knjiga je zamišljena kao poziv na epistemološko putovanje kroz teorijske aspekte žanrova španjolske tradicijske romance i hrvatske usmene balade, s naglaskom na interpretaciji zapleta i likova u tzv. međunarodnim baladnim tipovima. Posebna pozornost je posvećena odabranim međunarodnim baladama zabilježenima u mediteranskom arealu, s usporedbom zapisa iz XIX. i XX. stoljeća iz hrvatske i hispanske tradicije, zapisima nastalima u vremenima tzv. "dobre ljubavi" (prema naslovu knjige srednjovjekovnog klasika španjolske književnosti, Natpopa od Hite). Posebno je istaknuta uloga sefardskih romanci, kao važnog mosta u interkulturalnom prijenosu između hrvatske i hispanske tradicije, mosta između građanske i narodne kulture. Naglasak nije stavljen na etnografski kontekst, nego su odabrane balade razmatrane iz teorijskih polazišta, koje pomiruje rezultate studijskog rada u skladu s komparativno- geografskom filološkom metodom i teorijskim uvidima suvremene teorije pripovijedanja, stavljajući u prvi plan neke od problema pripovjedne etike iz očišta individualiziranog čitanja domaćih folklorističkih radova iz XIX. i XX. stoljeća, kojima je temelje postavila akademkinja Maja Bošković-Stulli, i teorije "otvorenosti" tradicijskih tekstova na različitim razinama usmenoknjiževnoga diskurza akademika Diega Catalána i drugih sljedbenika njegove škole. Kao polazište za ovu studiju poslužio je naš prethodni studijski rad na temi romancera, te na proučavanju hrvatske i europske tradicijske balade. Ponajviše smo se oslonili na našu prethodnu studiju u kojoj su se, između ostaloga, kontrastirale teorijske značajke žanrova hrvatske usmene balade i bajke, u varijantama iz XIX. i XX. stoljeća ("Između klevete i kletve: tema obitelji u hrvatskoj usmenoj baladi", Nagrada Društva hrvatskih sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu, 2002.). U toj studiji je prepoznato kako ta dva naizgled oprečna žanra u sebi otkrivaju i sličnosti (npr. balade sa sretnim završetkom, narativne mogućnosti otvorenih završetaka, formularni značaj usmenoknjiževnog diskurza itd.). Ova činjenica posebno dolazi do izražaja, ako se uzme u obzir svijest o historiografskim aspektima etnografskog života tradicijske balade - različitima u različitim povijesnim epohama života španjolske romance i hrvatske balade, iako je ovo područje istraživanja usljed različitih povijesnih i društvenih okolnosti u domaćoj sredini ostalo dovoljno neistraženo. Tradicijske balade bile su i ostale trajna inspiracija i nadahnuće pisanoj književnosti, ključno mjesto za proučavanje kulturne povijesti. Osim toga, kao usmeno-književni tekstovi namijenjeni studijskim programima i znanstvenom proučavanju, tradicijske balade svojim međunarodnim karakterom pozivaju na razmatranje književno-antropoloških problema, kao što su pitanje Drugoga ("kako nas drugi vide", "kako mi sebe vidimo"). Posebno se zanimljivima čine stilska rješenja pojedinačnih balada u kontekstu ekotipoloških varijanata. Kao primjeri za interpretaciju preuzete su sljedeće balade: balada o Prokni i Filomeli, balada o Svetoj Katarini, te balada o Plemenitoj pastirici. Uvodna studija o prijevodima hrvatskog i slovenskog pjesnika Stanka Vraza španjolskih romanci na hrvatski, te o pjesnikovim uzorima (J. G. Herder, J. Grimm), pokušala je naznačiti kako se taj naš folklorist, upotrebljavajući tehnike improvizacije i memorizacije u svojim prijevodima, zalagao za rješenje starog homerskog pitanja u korist pozicije građanske aristokracije duha.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Etnologija i antropologija

Napomena
Kao dodatak knjizi donosi se dvojezična (hrvatsko-španjolska) antologija hrvatskih tradicijskih balada međunarodnog karaktera. Rad je prerađeni "Trabajo de investigación" obranjen na Komplutskom sveučilištu u Madridu u Kraljevini Španjolskoj 4.10.2002. pod mentorstvom prof.dr. Ane Vian Herrero.

POVEZANOST RADA