ࡱ> [kbjbj 4ΐΐ* &dAH  8!$$ \%(%"&Lc&c&B' N' Z'YYYYYYY$J_arY ,>'B',,Yc&c&x\DDD, c& c&YD,YDDU0Wc&r_ 8` VY\0\V^bB^b0W^b Wb' )0D<*0+zb'b'b'YYCb'b'b'\,,,,^bb'b'b'b'b'b'b'b'b' :KOMUNIKACIJSKA STRATEGIJA HRVATSKE ZA ULAZAK U EU - komparativna analiza - dr. sc. Zoran Tomi, mr. sc. Damir Jugo Sa~etak Vlada Republike Hrvatske, nakon zahtjeva za lanstvo u Europskoj uniji a tijekom pregovora, u dva je svoja razli ita saziva donijela Komunikacijske strategije za informiranje Hrvatske javnosti o EU i pripremama za lanstvo, ija je zadaa upoznati hrvatsku javnost s tijekom pregovora te prednostima skorog lanstva u EU, a time osigurati i potporu lanstvu hrvatskih graana na referendumu koji e se odr~ati nakon zavraetka pregovora. Autori analiziraju prednosti i nedostatke strategije Vlade RH, kao i njene specifi ne cjeline s aspekta strateakog komuniciranja te je kompariraju je sa strategijama Slovenije, Bugarske, Slova ke, Latvije i Srbije. Komparacijom navedenih strategija kroz ciljeve, ciljne javnosti, tehnike i kanale komuniciranja, autori ukazuju na odreene nedostatke i preporu uju mogue korake kako bi se Strategija u inila bolje provodljivom i u inkovitijom, a time ostvarila svoje proklamirane ciljeve. 1. Uvod Zavraetkom domovinskog rata vanjsko-politi ki pogledi tranzicijske Hrvatske bili su usmjereni prema euroatlanskim integracijama. Pribli~avanje NATO-u i Europskoj uniji bili su klju ni vanjsko-politi ki prioriteti, koji su se ogledali u naporima za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridru~ivanju Republike Hrvatske Europskoj uniji. Ovom sporazumu prethodili su brojni bileteralni sporazumi u regiji. U to vrijeme europskih inicijativa do 2000. godine slika Hrvatske u Europi i svijetu nije bila na razini o ekivanja kako domae tako i meunarodne javnosti. Takva slika se mijenja dolaskom nove koalicijske Vlade 2000. godine. Temeljem programa koalicijske Vlade izabrane 2000. godine na elu s Ivicom Ra anom, prvu Komunikacijsku strategiju za informiranje hrvatske javnosti o pribli~avanju Republike Hrvatske europskim integracijama Vlada RH je usvojila 18. listopada 2001. godine. Promjenom vlasti na parlamentarnim izborima 2003., Hrvatski sabor 27. sije nja 2006. prihvatio je i drugu Komunikacijsku strategiju za informiranje Hrvatske javnosti o EU i pripremama za lanstvo za razdoblje 2003.-2007. Sukladno zahtjevu za lanstvo u Europskoj uniji koji je Republika Hrvatska podnijela u velja i 2003. godine, Europska komisija je u travnju 2004. godine donijela pozitivno Mialjenje o zahtjevu Republike Hrvatske za punopravnim lanstvom u EU (avis) te je u lipnju iste godine Hrvatska stekla status kandidata za lanstvo u EU. U o~ujku 2005. Vijee Europske unije usvojilo je Pregovara ki okvir za pregovore s Republikom Hrvatskom. Pregledom navedenih aktivnosti dvaju Vlada, stvoren je pravni okvir i pretpostavke za slo~eni proces pribli~avanja Europskoj uniji. S jedne strane, taj se proces odvija u Bruxellesu, odnosno tijelima vlasti RH, a s druge strane vodi se bitka za pozitivnu percepciju hrvatske javnosti o tom procesu i EU openito. Javni komunikacijski proces oblikovanja mialjenja hrvatske javnosti temelji se na provedbi Komunikacijske strategije koju uglavnom provodi Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija. Komunikacijska strategija i njeni osnovni elementi dio su ove analize. Strategija se uporeuju s drugim sli nim strategijama zemalja koje su uspjeano zavraile proces pridru~ivanja. 2. Planiranje i upravljanje programima u odnosima s javnoau Komunikacijske strategije, u ovom slu aju hrvatska i druge analizirane komunikacijske strategije, trebale bi biti kona ni proizvod procesa strateakog planiranja u odnosima s javnoau. Veina teoreti ara i prakti ara smatra da je proces planiranja i upravljanja odreenim programima potrebno promatrati kroz etverofazni proces rjeaavanja problema: (1) Definiranje problema, (2) Planiranje i stvaranje programa, (3) Poduzimanje akcije i komunikacije te (4) Procjena programa. Britanska autorica Anne Gregory (2000, 35) navodi sedam razloga zaato je planiranje va~no. Prema Gregory, planiranje usmjerava napore i eliminira nepotrebno. Poboljaava u inak (radom na klju nim stvarima lakae se ostvaruju postavljeni ciljevi). Organizacije planiranjem poti u dugoro nu viziju jer po samoj definiciji planirati zna i gledati naprijed. Isto tako, planiranje poma~e u prikazu odnosa vrijednosti i novca (odnosi se na agencije i na odjel), minimalizira nesree, pomiruje nesuglasice i odra~ava proaktivnost. Neki teoreti ari smatraju da je proces planiranja slo~en dok ga drugi smatraju vrlo jednostavanim. U svakom slu aju, posao je potrebno podijeliti na nekoliko djelova koristei se, pri tome odgovorima na pet sljedeih pitanja: `to ~elimo postii? (Koji su moji ciljevi?); S kim ~elimo razgovarati? (Koje su moje javnosti?); `to ~elimo rei? (Koju poruku ~elim poslati?); Kako u to rei? (Kako u tu poruku poslati?); Kako u znati da sam to dobro napravio? (Kako u napraviti evaulaciju?). Pisanje plana programa nije niata viae od pripremanje dokumenta koji pokazuje ato treba u initi i kako to izvraiiti. Pripremom takvog plana, bilo kao sa~etog prikaza ili opairnog dokumenta, prakti ari mogu biti sigurani da su svi elementi razmotreni na odgovarajui na in i da svatko tko je uklju en razumije  veliku sliku . 2.1. Komunikacijska strategija Brojne komunikacijske programe esto se opisuje kako su  cijeli u taktici i bez ikakve strategije . Zbog toga veina teoreti ara smatra da se razlikovanje pojmova strategija i taktika u praksi nepravilno koristi. Kako je potrebno uo iti razliku, kratko kazano, pod strategijom se podrazumijeva dugoro no planiranje, dok je taktika viae okrenuta provedbi strategije. Pojam strategije je posuen iz vojne terminologije i ti e se klju nih odluka u ratu ili kampanji. Strategija je, dakle opi plan igre, a taktiku ine odluke koje se donose tijekom bitke. Pojam strategije objaanjava kako, u koncepciji, cilj treba biti postignut, osiguravajui smjernice i teme za sveobuhvatni program. Jedna opa strategija mo~e se izlo~iti ili program mo~e imati nekoliko strategija, ovisei od ciljeva i namjenjene publike (Wilcox i sur., 129.). Sam pojam strategija (gr . strategos) preuzet je iz vojne terminologije. U po etku je taj pojam ozna avao ulogu generala u vojsci, a kasnije psiholoako i umijee ponaaanja specifi no za ulogu generala. U doba Perikla ozna avala je menad~erske vjeatine (administracija, voenje, govorniatvo i mo), a u Aleksandrovo vrijeme vjeatinu organiziranja sile s ciljem pobjeivanja neprijatelja, kako bi se uspostavio jedinstveni sustav globalne uprave. Teoreti ar komunikacije, Jurgen Habermas je u svojoj teoriji komunikativnog djelovanja  strateako djelovanje definirao kao tip socijalnog djelovanja. Strateako je, prema tome, ono djelovanje koje se orijentira prema uspjeanosti, ukoliko se promatra pod aspektom pridr~avanja pravila racionalnog izbora i ako stupanj u inka utjecaja na odluke racionalnog protivnika mo~e biti mjereno, i da se to od komunikativnog djelovanja jasno mo~e razgrani iti. Strateako planiranje u odnosima s javnoau obuhvaa donoaenje odluka o ciljevima programa, identificiranje klju nih javnosti, utvrivanje pravila ili politike koja e upravljati odabirom strategija te odreivanje strategija (Cutlip i dr. 2003, 373). 3. Analiza i komparacija strategija Hrvatske i drugih zemalja pristupnica Analizu komunikacijskih strategija Hrvatske i zemalja u regiji te tranzicijskih zemalja napravit emo na temelju etiri osnovna elementa svake strategije. To su: ciljevi, ciljna javnost, komunikacijski kanali i tehnike, alati koje se primjenjuju u provedbi strategije. Za komparaciju smo izabrali tri uspjeane dr~ave pristupnice iz vala proairenja 2004.  Sloveniju, Slova ku i Latviju, jednu iz vala proairenja 2007. te Srbiju, koja se u nalazi iza Hrvatske u pogledu procesa pribli~avanja lanstvu u EU. Bez obzira na politi ke i druatvene okolnosti u kojima su nastajale i realizirane njihove komunikacijske strategije te specifi ne probleme i ciljeve svake od tih zemalja, nastojat emo ukazati na njihovu sli nost kad je u pitanju strateako komuniciranje, te nedostatke hrvatske komunikacijske strategije u tom pogledu. 3.1. Ciljevi komunikacijskih strategija Postavljanje ciljeva nekog komunikacijskog programa korak je koji se definira nakon ato je prepoznat problem ili odreena situacija koja zahtjevfa komunikacijsko djelovanje. Cilj se obi no iznosi u odnosu prema rezultatima programa, smatraju D. Wilcox i sur. (2001, 127). Pritom iznose primjer loae postavljenog cilja: stvarati publicitet za novi proizvod . Publicitet nije sam po sebi  posljedica , ve je stvarni cilj stvoriti svijest potroaa a o novom proizvodu . Naro ito je va~no da komunikacijski ciljevi dopunjavaju i potkrepljuju ciljeve organizacije, i da kod njihovog definiranja budu realni. S tim u vezi, A. Gregory (2000, 93) definira kako se ciljevi mogu postaviti na jednu od tri sljedee razine: Upoznatost  poticanje ciljne javnosti na razmialjanje i promoviranje odreene razine razumijevanja. Obi no se nazivaju kognitivnim (misaonim) ciljevima. Stavovi i mialjenja  poticanje javnosti na stvaranje stavova i mialjenja o nekoj temi. Obi no se nazivaju i afektivnim ciljevima. Ponaaanje  poticanje ciljne javnosti na odreeno ponaaanje. Susreemo ih i pod nazivom konativni ciljevi. U osvrtu na navedene ciljeve, na elo je da je znatno jednostavnije privoliti nekoga na razmialjanja o ne emu nego na djelovanje. Zbog toga je veina ciljeva odnosa s javnoau na kognitivnoj (misaonoj) i afektivnoj (oblikovanje stava i mialjenja) razini, a ne na konativnoj razini (ibid., 94). U skladu s navedenim teorijskim razmialjanjima pogledajmo kako su Vlade Hrvatske, Slovenije, Bugarske, Slova ke, Latvije i Srbije definirali svoje strateake ciljeve. Hrvatska Temeljni komunikacijski cilj Vlade Republike Hrvatska izra~en kroz Komunikacijsku strategiju jest stvaranje najaireg i najtemeljitijeg mogueg razumijevanja svih aspekata pristupanja EU meu graanima. To u praksi zna i da u najveoj moguoj mjeri: " Hrvatska javnost treba biti upoznata s prednostima lanstva u EU, ali i nu~nim reformama koje ono iziskuje, " Hrvatska javnost treba biti upoznata i s moguim posljedicama ne lanstva, " Hrvatska javnosti treba biti informirana na takav na in da joj se omogui razumijevanje prava i pogodnosti koje e u~ivati hrvatski graani pojedina no i Republika Hrvatska kao dr~ava lanica kada budu dio EU-a  ali i obveze koje lanstvo donosi, " Hrvatska javnost treba biti valjano pripremljena za sudjelovanje u raspravi o lanstvu te imati aktivnu ulogu u procesu pristupanja. Kako bi se to ostvarilo, glavni je cilj Komunikacijske strategije dodatno informirati i motivirati graane Republike Hrvatske na sljedei na in: " podizanjem razine i kvalitete rasprave o pristupanju EU u Hrvatskoj, " stvaranjem potrebe za informacijama i udovoljavanjem zanimanju javnosti za informacijama o EU, procesu pristupanja i lanstvu u Uniji, " uklanjanjem nesporazuma o pitanjima koja se ti u EU. Ova svrha i ciljevi odreuju da se sveukupni pristup komunikaciji temelji na otvorenosti, transparentnosti i pru~anju pravodobnih, to nih i relevantnih informacija. Dakle, cilj je Vladine komunikacije o EU:  pru~anje lako dostupnih i razumljivih informacija,  informiranje javnosti o napretku u pregovorima te pravodobno obavjeatavanje o svim implikacijama za njih kao pojedince, druatvene skupine i Hrvatsku u cjelini,  uklanjanje neutemeljenih i pogreanih stereotipova o pitanjima vezanim uz integracijski proces i EU, ali i:  isticanje odgovornosti i obveza koje dolaze s prednostima lanstva, i  smanjivanje nerealnih o ekivanja. Slovenija Slovenija je postala lanica Europske unije 2004. godine. Analizirajui slovensku komunikacijsku strategiju iz 1997. godine, glavni komunikacijski cilj Vlade Republike Slovenije bio je stvaranje ato aireg i dubljeg razumijevanja svih aspekata Europske unije u slovenskoj javnosti. U samoj praksi to zna i: Stvaranje svijesti o svim implikacijama lanstva Slovenije u Europskoj uniji  i pozitivnim i negativnim aspektima lanstva ali i ne-ulaska u EU. Pomoi u razumijevanju svih prava i obveza koje e Slovenija kao dr~ava i svi njeni dr~avljani kao pojedinci imati kad Slovenija postane lanica Europske unije. Adekvatno pripremiti graane za njihovo demokratsko pravo da glasaju na referendumu  ato e ih ohrabriti za aktivno uklju enje u proces ulaska Slovenije u EU. Kako bi ostvarili navedeno, glavni cilj komunikacijske strategije definiran je kao informiranje neinformiranih i stimuliranje onih ne-motiviranih: Podizanjem razine i kvalitete diskusije o slovenskom ulasku u Europsku uniju Kreiranjem i zadovoljavanjem javne ~elje za informacijama o Europskoj uniji, procesu probli~avanja i zna enjem samog ulaska u EU. Svi ovi ciljevi odreuju pristup komunikaciji koji bi trebao biti pravodoban, potpun i istinit a trebao bi izbjegavati promociju i prodaju. Ove odredbe su u skladu sa zakonskim obvezama glede informacija koje slovenska Vlada daje javnosti. Vladino informiranje javnosti glede EU trebalo bi: Osigurati lako dostupne i razumljive informacije, Oboriti ne~eljeni pesimizam glede lanstva, Oboriti iracionalne brige i strahove koje Slovenci imaju glede posljedica ulaska Slovenije u EU, ali istovremeno, Razbiti nerealisti na o ekivanja glede lanstva Slovenije u EU. Ton komunikacije treba biti racionalan, ne emocionalan. Bugarska Od 1. sije nja 2007. godine i Bugarska je lanica Europske unije. Promatrajui njihovu Komunikacijsku strategiju, cilj Bugarske Vlade temeljio se na naporima da svaki druatveni subjekt bude svjestan potpune dominacije pozitivnih aspekata procesa integracije Bugarske u Europsku uniju. Komunikacijska strategija nije paralelni proces, ve dijalog sa druatvom i na in garancije proaktivnog polo~aja. Strategija bi trebala mobilizirati i koordinirati postojee institucije i resurse za stvaranje javnog dijaloga o europskim integracijama  to podrazumijava zadovoljavanje potrebe za informacijama, sprje avanje razo aranja uslijed nerealisti nih o ekivanja, proaktivna priprema druatva za primjenu nepopularnih mjera povezujui ih sa dugoro nim ciljevima dr~ave. Sve ovo rezultirat e realnom potporom vladinoj politici usmjerenoj lanstvu Bugarske u Europskoj uniji. Implementacija komunikacijske strategije usmjerena je pribli~avanju bugarskih graana svakodnenim dimenzijama lanstva u EU te istovremenu poveavanju znanja graana europske unije o Bugarskoj. Komunikacijska strategija podijeljena je u dva segmenta, ovisno o ciljevima i javnosti kojoj je usmjerena: Nacionalni plan  usmjeren je Bugarskoj javnosti sa ciljem upoznavanja i pribli~avanja Bugarskih graana Europskoj ideji Bugarske. Meunarodni plan  usmjeren je graanima dr~ava lanica EU s ciljem poveanja potpore ulasku Bugarske u Europsku uniju. Slova ka Slova ka je punopravna lanica Europske unije postala 2004. godine. No prije toga, slova ka je Vlada svoje komunikacijske napore pribli~avanja Europskoj uniji temeljila na vlastitoj Komunikacijskoj strategiji. Glavni ciljevi slova ke komunikacijske strategije bili su: a) informiranje javnost o procesu integracije, potrebi i perspektivama slova ke integracije u EU, b) informiranje aire javnosti o prednostima i nedostacima lanstva, c) stvoranje odreene atmosfere kako bi u trenutku referenduma po pitanju ulaska Slova ke republike u EU jedini mogui ishod bio pristanak slova ke javnosti za ulazak u EU, d) podizanje razine znanja o procesu integracije u EU meu airom populacijom, e) poveavanje svijesti javnosti o Europskoj uniji, njezinoj povijesti, strukturi i procesu donoaenja odluka, f) pribli~avanje slova koj javnosti na in ~ivota u pojedinim dr~avama lanica EU, razini njihovog gospodarstva i razvoju dr~ava lanica nakon njihovog ulaska u EU. Latvija Vlada Latvije, koja je u EU uala 2004. godine, takoer je donijela svoju Komunikacijsku strategiju. Osnovni ciljevi komunikacijske strategije Latvije su poboljaati znanje i razumjevanje lokalne javnosti o pitanjima povezanima sa EU i svim posljedicama pristupa EU kako bi se dosegla razina koja e omoguiti iskoriatavanje svih benefita od ulaska Latvije u Europsku uniju. Srbija Narodna skupatina Republike Srbije usvojila je u listopadu 2004. godine Rezoluciju o pridru~ivanju Evropskoj Uniji ime je zapo eo postupak pridru~ivanja Srbije Europskoj Uniji. Godinu dana kasnije, donesena je Komunikacijska strategija Republike Srbije iji su ciljevi dvojaki: Informirati one koji su ve involvirani ili e postati involviranu u proces EU integracija ato e im omoguiti preuzimanje vlastite uloge u komunikaciji, Konsolidirati ve postojee mnijenje i pozitivne stavove prema EU kroz bolje razumijevanja procesa integracija. Ovo e omoguiti graanima da formiraju vlastito mialjenje o EU prema direktnim informacijama a ne prema vlastitom nagaanju. U svezi navedenih ciljeva mogue je dati pregled osnovnih ciljeva navedenih zemalja kroz sljedeu tablicu. Tablica 6. Pregled ciljeva komunikacijskih strategija Hrvatske, zemalja u regiji i tranzicijskih zemalja RHStvaranje najaireg najtemeljnijeg mogueg razumijevanja svih aspekata pristupanja EU meu graanima. Glavni cilj komunikacijske strategije je dodatno informirati i motivirati graane RH za pristup EU.SlovenijaStvaranje ato aireg i dubljeg razumijevanja svih aspekata Europske unije u slovenskoj javnosti.BugarskaU initi svaki druatveni subjekt svjesnim potpune dominacije pozitivnih aspekata procesa integracije Bugarske u Europsku uniju.Slova kaInformirati javnost o procesu integracije; informirati airu javnost o prednostima i nedostacima lanstva; podii nivo znanja o procesu integracije; poveati svijest javnosti itd.LatvijaPoboljaati znanje i razumjevanje lokalne javnosti o pitanjima povezanima sa EU i svim posljedicama pristupa EU kako bi se dosegla razina koja e omoguiti iskoriatavanje svih benefita od ulaska Latvije u Europsku uniju.SrbijaInformirati one koji su ve involvirani ili e postati involviranu u proces EU integracija ato e im omoguiti preuzimanje vlastite uloge u komunikaciji; Konsolidirati ve postojee mnijenje i pozitivne stavove prema EU kroz bolje razumijevanja procesa integracija.  3.2. Ciljne javnosti U teoriji i u praksi odnosa s javnoau susreemo se s pojmom ciljna javnost. Wolfgang Kinebrock (2000, 14) smatra da se odreivanje ciljnih skupina vrai sredinom devedesetih godina proalog stoljea. Prema njemu, ta zadaa nije lagana. Stru njaci ula~u ogroman napor kako bi definirali ciljnu javnost i potom komunikacijskim kanalima pogodili metu (2000, 14). Prema P. Kotleru ciljna e javnost presudno utjecati na odluke komunikatora o tome ato rei, kako rei, kada rei, gdje rei i kome to rei (1994, 714). Kotler (2004) smatra da je neprepoznavanje svoje ciljne skupine jedan od  deset smrtnih grijeha marketinga ili masovne komunikacije . Prvi zadatak koji stoji pred svakom komunikacijskom kampanjom je pitanje kome se to no obraamo. Kotler smatra da odgovorom na to pitanjene zavraava proces identifikacije ciljane skupine. S ciljanom javnosti treba neprestano voditi razgovor (dijalog). Na taj na in dobivaju se visokovrijedne informacije pomou kojih je mogue prilagoditi ponudu, usluge i poruke. Cutlip i dr. (2003, 383) isti e slo~enost definiranja ciljnih skupina i va~nost njihove diferencijacije od nositelja interesa. Isti u kako uvrije~ene demografske i druge strukturalne definicije javnosti ne poma~u previae u razvitku strategije programa. Sam popis opih kategorija potencijalnih nositelja interesa ne pokazuje sudjeluju li pripadnici svake kategorije na jedinstven na in u problemu, odnosno kako na njih utje e problemska situacija i sama organizacija. U europskom izdanju Marketinga Sally Dibb et all. (2001), piau da je ciljna javnost openito odreena kao zajednica individualaca zainteresiranih za neku organizaciju, proizvod ili druatvenu ideju Autori smatraju da profitno usmjerene organizacije imaju za ciljne skupine potencijalne kupce svojih proizvoda. Neprofitne organizacije pokuaavaju opslu~iti razli ite skupine (1995, 718). Programi trebaju biti usmjereni prema odreenoj javnosti. Do ciljne javnosti se dolazi istra~ivanjem koje mo~e  otkriti klju ne javnosti. Do ciljne javnosti mo~e se doi uz pomo demografskih podataka kao ato je dob, prihod, druatveni sloj, obrazovanje, postojee vlasniatvo ili potroanja odreenih proizvoda, prebivaliate itd. Definiranje ciljne javnosti je svojevrsni izazov svim komunikacijskim strategijama. Zemlje lanice za pristup Europskoj uniji, ije strategije analiziramo, na ovaj izazov odgovorile su na sljedee na ine. Hrvatska Strategija polazi od injenice da e svi stanovnici Republike Hrvatske pristupiti Europskoj uniji; zato je cjelokupno stanovniatvo ciljna skupina nove strategije namijenjene podizanju javne svijesti i informiranju o integracijskom procesu u pretpristupnom razdoblju. Cilj je stoga da informacije izravno dopru do ato je mogue veeg broja graana. Iz injenice da e rasprava uklju ivati ato je mogue viae stanovnika, slijedi kako je cilj Strategije da bude univerzalna i informacije u ini dostupnima svima onima koji ih tra~e. Budui da je lanstvo u Europskoj uniji nacionalni projekt, Vlada e, navodi se u komunikacijskoj strategiji, posvetiti posebnu pozornost informiranju onih koji se protive procesu integracije. Strategija stoga predvia aktivnosti koje su pristupa ne najairem moguem spektru hrvatske javnosti, kao ato su npr. tematske televizijske emisije. Meutim, naju inkovitije sredstvo uspostavljanja sadr~ajnog kontakta sa airom populacijom i dalje ostaje identificiranje osoba koje utje u na stvaranje javnog mnijenja i osoba koje imaju utjecaj na druatvene skupine te komunikacija s njima i preko njih. Strategija se posebno usredoto uje na odreene sudionike koji e, na ovaj ili onaj na in, imati va~nu ulogu u pripremama Hrvatske za pristupanje. Svrstani su u sljedee skupine: " Skupina A: Multiplikatori/pokreta i javnog mnijenja " Skupina B: Mladi " Skupina C: Skupine osjetljivije na promjene Slovenija Ciljne javnosti u velikoj mjeri odreuju komunikacijske ciljeve i metode. Svi stanovnici Slovenije ui e u Europsku uniju tako da je vladina ciljna publika cjelokupna populacija. Najefektivniji na in za ostvarivanje kontakta sa cjelom populacijom jest identifikacija sektora druatva koji su va~ni za pojedino pitanje i komunikaciju voditi kroz njih. Tako se slovenska strategija posebno fokusira na specifi ne sektore druatva koje dijeli u 4 skupine: Skupina A - Kreatori javnog mialjenja Politi ari, slu~benici vlade, mediji, poslovna javnost, sindikati, nevladine udruge Lokalna vlast, akademska zajednica i u itelji, knji~nice, predstavnici dr~ava lanica. Skupina B - Osjetljivi sektori druatva Poljoprivredni sektor, ruralna populacija, neinformirani i nemotivirani: (mirovljenici, domaice, nezaposleni, nisko-obrazovani). Skupina C - Mladi Osnovnoakolci, srednjoakolci, studenti. Skupina D - Manjine Maari & Talijani, gluhi, slijepi Bugarska Bugarska komunikacijska strategija za pristup EU posvetila je pozornost i opinion makerima, dakle osobama sa velikim ugledom u druatvu koji predstavljaju razli ite grupe koje su va~ne za cijelo druatvo. Njihovo e bavljenje EU tematikom biti od velike va~nosti za uspjeh kampanje u skupini iji su predstavnici. Na nacionalnoj razini oni su: u itelji, srednjoakolski i sveu iliani profesori, slu~benici u dr~avnoj administraciji, voe velikih organizacija i stranaka, novinari, predstavnici svih religija, studenti i poslovni ljudi. Na meunarodnoj razini to su: sudionici pregovara kog procesa, visoko rangirani politi ari, savjetnici politi ara, predstavnici savjetodavnih institucija, politi ke stranke, opinion makeri u dr~avama lanicama; novinari, u itelji i sveu iliani profesori, crkve, dfiplomatski predstavnici dr~ava lanica i misija meunarodnih organizacija u Bugarskoj, voe svih organizacija koje djeluju javno i airoki slojevi druatva u dr~avama lanicama EU. Slova ka Slova ka vlada meu prioritetnim ciljnim skupinama odredila je: a) airoka javnost: mladi ljudi, ljudi u proizvodnoj dobi, ljudi u post-proizvodnoj dobi. b) Skupine kreatora javnog mnijenja: politi ke elite, predstavnici vlade; sveenstvo, novinari, predstavnici lokalne vlasti, predstavnici akademske zajednice, znanstvenici, u itelji, studenti, poduzetnici (odvjetnici, privatne klinije, umjetnici), top-menad~eri, srednji menad~eri i mali obrtnicim. c) Profesionalne i interesne organizacije: sindikati, obrtni ka udru~enja, udruge profesionalaca, gospodarska komora i regionalne gospodarske organizacije i nevladine udruge Posebna pozornost bit e usmjerena najveim protivnicima integracije i ljudima koji su joa nesigurni bi li podr~ali integraciju Slova ke u EU. U prvom dijelu informacijskog procesa, kampanja e biti prvenstveno orijentirana na kreatore javnog mnijenja a ne na airu javnost. Podraka kreatora javnog mnijenja od fundamentalne je va~nosti za komunikacijske procese u Slova koj, prvenstveno na samom po etku kampanje. Ova ciljna skupina obuhvaa izmeu 500 i 600 tisua ljudi tj. 10 posto populacije Slova ke koja je sposobna za direktnu intervenciju u sam komunikacijski proces te usmeravanje istog ka potpori slova kom ulasku u EU. injenica je da veinom ljudi koji pripadaju ovoj ciljnoj skupini podr~avaju ulazak Slova ke u EU vrlo je va~na za sam komunikacijski proces. Latvija Ciljne skupine prema komunikacijskoj strategiji Latvije su: ruralna javnost, posebno regija Latgale, mladi i zajednice sa ruskog govornog podru ja. Ostale ciljne skupine: poslovni ljudi, masovni mediji, akademska elita, nevladine udruge, lokalna vlast. Srbija Prema komunikacijskoj strategiji Srbije javnost je podijeljena u dvije, preklapajue kategorije. Jedna sadr~ava one koji su profesionalno uklju eni, a druga predstavlja opu javnost. Prva ciljna skupina sastoji se od: donositelja odluka, javnih slu~benika, zaposlenika lokalne samouprave, novinari, predstavnici nevladinih organizacija, u itelji i znanstvenici, sindikati i poslodavci i poslovni ljudi. Glede druge skupine, ope javnosti, nu~no je ostvariti bazu za specifi ne komunikacijske aktivnosti u budunosti, po evai sa pru~anjem opih informacija o procesu u koji ulazi Srbija (Crna Gora). Ne smije se zaboraviti da su istra~ivanja pokazala da je opa javnost takoer podjeljena u dvije skupine: euroskeptike koji ne podr~avaju lanstvo SCG u EU, EU zagovara e koji ga podr~avaju i one koji se joa nisu odlu ili da li su za ili protiv. Naa pristup trebao bi obuhvatiti sve tri grupe u prvoj fazi. Neke od grupa e vjerojatno imati negativne percepcije glede EU zbog straha da e EU promijeniti njihov na in ~ivota ili e poja ati postojee druatvene ili ekonomske probleme. Te grupe su: kuanice, poljoprivrednici, umirovljenici, radnici i nezaposleni. Rezultati istra~ivanja javnog mnijenja pokazali su da bi posebna pozornost trebala biti poklonjena dobnoj skupinin od 15 do 19 godina. Ova je skupina pokazala potpuno atipi no ponaaanje, interese i stavove prema medijima. Imaju visoka o ekivanja ali je njihovo razumijevanje procesa integracije ograni eno. Meunarodne ciljne skupine - du~nosnici EU institucija i predstavnici dr~ava lanica takoer zaslu~uju posebnu pa~nju. Razvoj pregovora uvelike e biti pod utjecajem pripadnika ove ciljne skupine. Na~alost, SCG joa uvijek izaziva negativne asocijacije kod veine graana dr~ava lanica EU dr~ava. Ovo je razlog zaato bi komunikacija prema meunarodnoj javnosti trebala biti posebno osmialjena i voena s krajnjim cilje poboljaavanja imid~a Srbije u Europskoj uniji. Tablica 7. Pregled ciljnih skupina definiranih komunikacijskim strategijama Hrvatska1. Multiplikatori/pokreta i javnog mialjenja; 2. Mladi; 3. Skupine osjetljive na promjeneSlovenijaSkupina A - Kreatori javnog mnijenja; Skupina B - Osjetljivi sektori druatva Skupina C  Mladi; Skupina D  Manjine.BugarskaSkupine na nacionalnoj razini; 2. Skupine na meunarodnoj raziniSlova ka1. Opa javnost; 2. Skupine kreatora javnog mialjenja 3. Profesionalne i interesne organizacijeLatvija1. Ruralna javnost, 2. Mladi, 3. Zajednice sa ruskog govornog podru ja 4. Ostali. SrbijaProfesionalno uklju ene javnosti; opa javnost (euroskeptici koji ne podr~avaju lanstvo Srbije u EU; EU zagovara i koji podr~avaju lanstvo i one koji se joa nisu odlu ili da li su za ili protiv.  3.3. Komunikacijski kanali i tehbh֩jjOjO5jh}0J5CJOJQJU\^JaJmHsH(hc;5CJOJQJ\^JaJmHsH(h125CJOJQJ\^JaJmHsH(hl h<`CJOJQJ^JaJmHsH.hl h<`5CJOJQJ\^JaJmHsH(h}5CJOJQJ\^JaJmHsH(h255CJOJQJ\^JaJmHsH(hu5CJOJQJ\^JaJmHsHd<>NHf!!{{$d<<a$gdR]$d<<a$gdZ$d<<a$gd\$d<<a$gdb2$d<<a$gdb d<<gd<`$d<<a$gd<`$d<<a$gd}$d<<a$gdC2 N j " h t "$:ӾөgOgO.hl hC6CJOJQJ]^JaJmHsH.hl h-6CJOJQJ]^JaJmHsH(h256CJOJQJ]^JaJmHsH(hb6CJOJQJ]^JaJmHsH(h_6CJOJQJ]^JaJmHsH(hWB6CJOJQJ]^JaJmHsH(h}6CJOJQJ]^JaJmHsH.hl hOC6CJOJQJ]^JaJmHsH:<>LN|NP>>@FHlӻm[mmI[I[Im[mI[I[I[I"hb2CJOJQJ^JaJmHsH"h_CJOJQJ^JaJmHsH"h3CJOJQJ^JaJmHsH(h3h3CJOJQJ^JaJmHsH"h}CJOJQJ^JaJmHsH(h<`5CJOJQJ\^JaJmHsH.hl h<`5CJOJQJ\^JaJmHsH(hl h<`CJOJQJ^JaJmHsH.hl h-6CJOJQJ]^JaJmHsHl,.24LN^`prtvDzxxxxxxxxxxxxxc(hl h-CJOJQJ^JaJmHsH#hl h-6CJOJQJ^JaJ+hl h-6CJOJQJ^JaJmHsH#hl h|CJOJQJ]^JaJ(hl h\CJOJQJ^JaJmHsH"h_CJOJQJ^JaJmHsH(hl h<`CJOJQJ^JaJmHsH"h}CJOJQJ^JaJmHsH!,:FJrڰŰw_D5jhl h<`0JCJOJQJU^JaJmHsH.hb2h<`6CJOJQJ]^JaJmHsH"h_CJOJQJ^JaJmHsH(hl h\CJOJQJ^JaJmHsH"h CJOJQJ^JaJmHsH(hl h<`CJOJQJ^JaJmHsH(hl h|CJOJQJ^JaJmHsH(hl h-CJOJQJ^JaJmHsH hl h-CJOJQJ^JaJ&(bfTh@dH ` !!!!!󫸫|d.hl h<`5CJOJQJ\^JaJmHsH.hl hC5CJOJQJ\^JaJmHsHhl h_OJQJ^JhZOJQJ^Jhl hR]OJQJ^Jh_OJQJ^Jh8ZOJQJ^Jh}OJQJ^Jhl h<`6OJQJ]^Jhl h<`OJQJ^Jhl hZOJQJ^J!!"""F"H"b"d"f"~"""" #:##$$$$$$$$$$$Ӿmm[JJJJJ hl h<`CJOJQJ^JaJ"h8ZCJOJQJ^JaJmHsH(hl hy2CJOJQJ^JaJmHsH"hy2CJOJQJ^JaJmHsH(hl h<`CJOJQJ^JaJmHsH(h<`5CJOJQJ\^JaJmHsH(hA5CJOJQJ\^JaJmHsH.hl h<`5CJOJQJ\^JaJmHsH(h_5CJOJQJ\^JaJmHsH!H"%*-r0t00"@$@@4G6GGDL d<gdX&j$d<<a$gdC$d<xa$gdX&j$d<xa$gd_ d<<gd3$d<<a$gd<`$d<<a$gdR]$d<<a$gd_ d<xgd_$%% %0%2%<%P%R%T%V%h%j%z%|%%%%%%%%%%%%%%% &"&&&,&>&T&&&&&&':'\'(H((ȶȡttt.h_h<`6CJOJQJ]^JaJmHsH(h_h_CJOJQJ^JaJmHsH(h_h<`CJOJQJ^JaJmHsH"h<`CJOJQJ^JaJmHsH(hl h<`CJOJQJ^JaJmHsH hl h<`CJOJQJ^JaJ"h_CJOJQJ^JaJmHsH-(@))*++++++2,d,,,,-V---..p0r0t0~00ӲoV1hAhA5CJOJQJ\]^JaJmHsH1hAhC5CJOJQJ\]^JaJmHsHhl h_CJOJQJaJh<`CJOJQJaJhl h3CJOJQJaJhl h<`CJOJQJaJ"h_CJOJQJ^JaJmHsH(h_h<`CJOJQJ^JaJmHsH.h_h<`6CJOJQJ]^JaJmHsH00000000000111111 1"1$101214161D1F1H1J1P1R1`1t1v1z1112ͻjjjjjjjjjjjj(hl h<`CJOJQJ^JaJmHsH"h_CJOJQJ^JaJmHsH(hl h<`CJOJQJ^JaJmHsH(hl h3CJOJQJ^JaJmHsH"h_CJOJQJ^JaJmHsH1hAh<`5CJOJQJ\]^JaJmHsH1hAh<`5CJOJQJ\]^JaJmHsH$2283F35577.707::*>.> @"@$@*@Ӹӣӑ|j|j|U@(hS5CJOJQJ\^JaJmHsH(hy2hy2CJOJQJ^JaJmHsH"hy2CJOJQJ^JaJmHsH(hy2hy2CJOJQJ^JaJmHsH"hy2CJOJQJ^JaJmHsH(hl h3CJOJQJ^JaJmHsH5jhl h<`0JCJOJQJU^JaJmHsH(hl h<`CJOJQJ^JaJmHsH.hl h<`6CJOJQJ]^JaJmHsH*@V@j@@@6AhAAB|CCDDE.G2G4GӾs]H6H"hACJOJQJ^JaJmHsH(hShCCJOJQJ^JaJmHsH+hShSCJOJQJ]^JaJmHsH(hShSCJOJQJ^JaJmHsH"hSCJOJQJ^JaJmHsH"hy2CJOJQJ^JaJmHsH"h CJOJQJ^JaJmHsH(hl hCCJOJQJ^JaJmHsH.hl hC5CJOJQJ\^JaJmHsH(hA5CJOJQJ\^JaJmHsH4G6G@GGGHPHhHvHxHHHHHhI~IIIIIӻoZDZ2"hX&jB*CJOJQJ]aJph+hX&jh 6B*CJOJQJ]aJph(hX&jh B*CJOJQJ]aJph%hX&jh B*CJOJQJaJphhX&jh CJOJQJaJhl h CJOJQJaJhl hCJOJQJaJhX&jCJOJQJaJ.hl h<`5CJOJQJ\^JaJmHsH.hl hC5CJOJQJ\^JaJmHsH(hl hX&jCJOJQJ^JaJmHsHIIIIIJ*J,J0J2J:JKBKDKHKJKNKPKTKVKtKKKKKKKKKKKKKK$L&L0LBLtLvLLLLLLLLLɺɺɺɺɺɺɺɺɺɺɺ{l{l{{{hl hX&jCJOJQJaJhX&jCJOJQJaJ)jhl hC0JCJOJQJUaJhl hCJOJQJaJhl hCCJOJQJaJhl h CJOJQJaJ$hl h CJOJQJaJmHsHhX&jB*CJOJQJaJph%hl h B*CJOJQJaJph*LLLLMM2MN&NRNxN.OBOZOjO PPdRlRvRzRRSSSSSSTTTT&T(Tĸvavavava(hl h<`CJOJQJ^JaJmHsH(hl h<`CJOJQJ^JaJmHsH.hl hKo*6CJOJQJ]^JaJmHsH(hA6CJOJQJ]^JaJmHsHhCJOJQJaJhl hCJOJQJaJ"hl h 6CJOJQJ]aJhX&jCJOJQJaJhl h CJOJQJaJ!DLMRNZO2P~RRSSSUVJW>YLZn[[]|]~]__$d<<a$gd<`$d<<a$gdKo* d<<gdX&j & Fd<<gd d<<gdR](TLTNTjTTTTTTTTTTTTTTTTTTUUUU&U(U8U:UPURUVUXU\U^U`UbUhUjUtUxU|U~UUUUUUUUUUUUUUUUUӾӦӕӕӕӕӕӕӕӕӕӕӕӕӕӕӕӕӕӕӕӕӕӕӕӕӕӕ hl h<`CJOJQJ^JaJ/jhy20JCJOJQJU^JaJmHsH(hl h<CJOJQJ^JaJmHsH(hl h<`CJOJQJ^JaJmHsH.hl h<`6CJOJQJ]^JaJmHsH:UUUUUUUUUUUVVVV"V$V&V(V>VBVPVRVTVVVZV^VdVfVhVjVnVpVvVxVVVVVVVVVVVVVVVVVVWWWWWWWWW0W2W6W8WFWNW^W`WpWrW|W~WWWWWWWWWWWWWWW(hl h<`CJOJQJ^JaJmHsH hl h<`CJOJQJ^JaJVWWWWWWWWWWWX X XX"X$X,X0X2X4X6X8XBXDXTXVX\X^XdXfXvXxX|X~XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXYYYYYYY,Y.Y:YBYRYTYbYdYnYpYxYzYYYYYYYYY(hl h<`CJOJQJ^JaJmHsH hl h<`CJOJQJ^JaJVYYYYYYYYYYYZZZZZZ Z"Z0Z2ZHZLZTZVZZZ\Z`ZbZfZhZzZ~ZZZZZZZZZZZZZZZZZ[[[[ ["[4[6[F[H[L[N[Z[\[^[`[d[f[j[n[z]|]ų"h<`CJOJQJ^JaJmHsH(hl h<`CJOJQJ^JaJmHsH(hl h<`CJOJQJ^JaJmHsH hl h<`CJOJQJ^JaJF|]~]|b~bbbbbcjcncxc־s[F[F./hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHsHu)hy2CJOJQJ^JaJmHnHsHu/hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHsHu5hl h<`6CJOJQJ]^JaJmHnHsHu(hl hKo*CJOJQJ^JaJmHsH5hl hKo*6CJOJQJ]^JaJmHnHsHu/hX&j6CJOJQJ]^JaJmHnHsHu(hl h<`CJOJQJ^JaJmHsH(hl hX&jCJOJQJ^JaJmHsH _`a4b|b~bbdf^ghi`jdkmnrnVooFp$ & Fd<<a$gd<`$ & Fd<<a$gd<`$d<<a$gd$$d<<a$gd<`xczc|c~ccccccccccccccddd d$d,d.d0d2d@dBd\d^dfdhdxdzdddddddddddddddddddȰ+hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHu/hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHsHu/hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHsHu<jhl h<`0JCJOJQJU^JaJmHnHsHu/hl h$CJOJQJ^JaJmHnHsHu3ddddd e eee e"e*e,eFeJeXeZelenepereeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeffffffff$f&f(f*f,f.fHfJfRfTf^f`fbfdfpfrfzf~fffffffffffffffff/hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHsHu+hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHuRfffffffffggg ggg,g0ggNgPgZg^gpgrgggggggggggggggggggggh hhhhhhh0h2h6h8hFhHhRhTh\h^h`hbhnhph|h~hhhhhhhhhhhhhhh/hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHsHu+hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHuRhhhhh i i i"i4i6i:iqHqJqZq\qfqhqqqqqнЪuuu]C+.hpXh<`6CJOJQJ^JaJmHnHu2hpXh<`6CJOJQJ^JaJmHnHsHu.hpXhpX6CJOJQJ^JaJmHnHu/hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHsHu8jhl h<`0JCJOJQJU^JaJmHnHu%hpXCJOJQJ^JaJmHnHu%hX&jCJOJQJ^JaJmHnHu+hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHu1hl h<`6CJOJQJ]^JaJmHnHuqqqqqqqqqqqqrr$r&r6r8rFrHr^r`rprrrtrvrrrrrrrrrrrrrrrrsssssss&s(s*s,s0s2s6s8sJsLsbsdslsnstsxssssssssssssssssstt.hpXh<`6CJOJQJ^JaJmHnHu2hpXh<`6CJOJQJ^JaJmHnHsHuQt t ttt t"t4t6tBtDtTtVtXtZtltnttttttttttttttu uuuu$u&u2u4uBuDuXuZu`ubudufuvuzuuuuuuuuuuuuuuuuuvvvv v vvvv v&v(v:vxJxLxXxZx`xbxhxjxzx|xxxxxx.hpXh<`6CJOJQJ^JaJmHnHu2hpXh<`6CJOJQJ^JaJmHnHsHuPxxxxxxxxxxxxxyyyy$y&y(y*yy@yByRyTy^y`ydyfyxy|yyyyyyyyyyyyyyyyy z zz̶̶̶̶̶̶̶̶̶̶̶̶̶̶̶̶̶̶̶̶̶̶̶̝5hl h<`6CJOJQJ]^JaJmHnHsHu1hl h<`6CJOJQJ]^JaJmHnHu+hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHu/hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHsHu5jhpX0J6CJOJQJU^JaJmHnHu3zzzz*z,z>z@zFzHzNzPzbzdznzpzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzz { {{{{ {,{.{0{縝ъ%hpXCJOJQJ^JaJmHnHu5hl h<`6CJOJQJ]^JaJmHnHsHu1hl h<`6CJOJQJ]^JaJmHnHu+hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHu/hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHsHu20{>{N{P{R{T{d{f{p{t{v{{{.|0|>|@|F|||(}ԼԼԼԼqZ@2hpXh<`CJOJQJ]^JaJmHnHsHu,hpXCJOJQJ]^JaJmHnHsHu/hl hKo*CJOJQJ^JaJmHnHsHu5hl hKo*6CJOJQJ]^JaJmHnHsHu/hX&j6CJOJQJ]^JaJmHnHsHu/hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHsHu+hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHu)hpXCJOJQJ^JaJmHnHsHu(}*}}}}}}}}}}}}}~~~~~0~2~<~>~B~D~Z~\~^~`~d~ (ɱɱɱɱɱɱɱɱɱɱɱɱɱɱə~f/hl hKo*CJOJQJ^JaJmHnHsHu5hl hKo*6CJOJQJ]^JaJmHnHsHu/hpX6CJOJQJ]^JaJmHnHsHu/hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHsHu/hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHsHu<jhl h<`0JCJOJQJU^JaJmHnHsHu"(68x ̵fN3/hKo*6CJOJQJ]^JaJmHnHsHu5hl hKo*6CJOJQJ]^JaJmHnHsHu/hX&j6CJOJQJ]^JaJmHnHsHu<jhl h<`0JCJOJQJU^JaJmHnHsHu/hl h$CJOJQJ^JaJmHnHsHu/hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHsHu,hpXCJOJQJ]^JaJmHnHsHu/hpX6CJOJQJ]^JaJmHnHsHu5hl h<`6CJOJQJ]^JaJmHnHsHu ^vxz46DH^`fhprvx| ‹s[sEsEsEsEsEsE+hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHu/hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHsHu/hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHsHu)hpXCJOJQJ^JaJmHnHsHuBjhl hpX0J6CJOJQJU]^JaJmHnHsHu"hpXCJOJQJ^JaJmHsH(hpXhpXCJOJQJ^JaJmHsH+hpXhpXCJOJQJ\^JaJmHsḦΈЈ҈ވ $&<>NPZ\^`x|ĉƉȉʉ܉މ 02@BX\bfhjtv|~+hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHu/hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHsHuRH|XZ02 ԍ$d$Ifa$gdKo* d$IfgdKo*d<<7$8$H$gdZw%$d<<a$gd<`$ & Fd<<a$gd<` ŠĊЊҊԊ֊ڊ܊ ",.@BJLTXZ 02HZdfttt5hl hZw%6CJOJQJ]^JaJmHnHsHu/hX&j6CJOJQJ]^JaJmHnHsHu)hpXCJOJQJ^JaJmHnHsHu)hX&jCJOJQJ^JaJmHnHsHu+hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHu/hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHsHu'Ҍpt̷֓ؓjR.hl hKo*5CJOJQJ\^JaJmHsH(hl h<`CJOJQJ^JaJmHsH"hpXCJOJQJ^JaJmHsH hl h<`CJOJQJ^JaJ(hl h<`CJOJQJ^JaJmHsH(hl h<`CJOJQJ^JaJmHsH5hl hZw%6CJOJQJ]^JaJmHnHsHu/hNC6CJOJQJ]^JaJmHnHsHur|pa$d$Ifa$gdKo* d$IfgdKo*kd$$If0)D G0b 634aprt|pa$d$Ifa$gdKo* d$IfgdKo*kd$$If0)D G0b 634ap|pa$d$Ifa$gdKo* d$IfgdKo*kdj$$If0)D G0b 634apȓ|pa$d$Ifa$gdKo* d$IfgdKo*kd$$If 0)D G0b 634apȓʓؓ|pa$d$Ifa$gdKo* d$IfgdKo*kd$$If0)D G0b 634apP|m^L:d<<1$7$8$H$gd'Ld<<1$7$8$H$gdU_$d<xa$gdX&j$d<<a$gd<`kd$$If0)D G0b 634apFDXZv\(*0p|~Z`ޡ yyyyyyyyhpXhpXCJOJQJaJhX&jCJOJQJaJhl hU_CJOJQJaJhpXCJOJQJaJ"hl h6CJOJQJ]aJhl hCJOJQJaJ.hl h<`5CJOJQJ\^JaJmHsH.hl h5CJOJQJ\^JaJmHsH*&>\NPn,046BDTVZ\hjtv⬝wwwwwwwwwwww$hl h CJOJQJaJmHsH$hl h CJOJQJaJmHsHhl h CJOJQJaJh'LCJOJQJaJhX&jCJOJQJaJ"hl h6CJOJQJ]aJhKeCJOJQJaJhl hCJOJQJaJhKe6CJOJQJ]aJ.Υҥ֥إ  $<>NPVZ^`dflp|Ȧʦ̦Φڦܦ &*<>BDJPRبhl hU_CJOJQJaJh'LCJOJQJaJhl h CJOJQJaJ$hl h CJOJQJaJmHsHJPR̯ȱ,0 & F hd<<7$8$^`gd_c Ed<^Egd<`$d<<7$8$a$gd<`$d<<a$gd<` d<<gdبڨh.0ɹoV@+hl hKo*CJOJQJ^JaJmHnHu1hl hKo*6CJOJQJ]^JaJmHnHu+h'L6CJOJQJ]^JaJmHnHuhKeOJQJ^Jhl h<`6OJQJ]^Jhl h<`OJQJ^Jhl hKo*OJQJ^Jhl hKo*6OJQJ]^Jh'L6OJQJ]^Jhl hCJOJQJaJhl hU_CJOJQJaJhKeCJOJQJaJ0<>NPRTbdnpxzĴʴ̴$&.046:<JLXZhj~µƵȵѸ1hl h<`6CJOJQJ]^JaJmHnHu/hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHsHu+hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHuH (*FHVX^`fhprvx|~ȶʶֶضZºĺƺֺ̺غѹ)hl h<`5CJ\aJmHnHsHu/hl h<`56CJ\]aJmHnHsHu/hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHsHu/hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHsHu+hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHu7Zغ,Tw[I$d<<[$\$a$gd<` & F27d<<1$7$8$]2^7gd_c 2d<]2gd<` & F 27d<<7$8$]2^7gd_c hd<<7$8$gd<` & F hed<<7$8$^e`gd_c d<gd<`!$ & F hd<<7$8$^`a$gd_c$,:<>DRTXZ`fvz$&Z\jPRd縜gQgQgQg*hKeB*OJQJ^JmHnHphsHu0hl h<`B*OJQJ^JmHnHphsHu6hl h<`6B*OJQJ]^JmHnHphsHu6hl hKo*6B*OJQJ]^JmHnHphsHu0h'L6B*OJQJ]^JmHnHphsHu+hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHu/hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHsHuڿPRdV^`pjlz$d<<7$8$H$a$gd|$d<<7$8$H$a$gd<`$d<<a$gd<`$ d<<[$\$a$gd<`$d<<[$\$a$gd<`dt "&0248NRZ^hjlpxz (*68JP^˵nnnnnnn,hl h<`B*OJQJ^JmHnHphu/hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHsHu/hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHsHu+hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHu0hl h<`B*OJQJ^JmHnHphsHu6hl h<`6B*OJQJ]^JmHnHphsHu+^d  &PRbh.246VdfxzзззззС/hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHsHu+hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHu0hl h<`B*OJQJ^JmHnHphsHu,hl h<`B*OJQJ^JmHnHphu0hl h<`B*OJQJ^JmHnHphsHu6  $&*,46<>TV`bfhjlptvx,.:<LNPRVX\`fhvz/hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHsHu+hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHuR(*,.8:@DZ\`blnrt|~  46@BFHPRVXhjnp/hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHsHu+hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHuR &(468:>DTVZ\`bfhpr|~ "&(.0LNZ^/hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHsHu+hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHuL^`np(иrrrYrD)hKeCJOJQJ^JaJmHnHsHu1hl h<`6CJOJQJ]^JaJmHnHu+hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHu/hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHsHu/hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHsHu/hl hKo*CJOJQJ^JaJmHnHsHu1hl hKo*6CJOJQJ]^JaJmHnHu+h'L6CJOJQJ]^JaJmHnHujlxzϺϤu___F_3%hKeCJOJQJ^JaJmHnHu1hl h<`6CJOJQJ]^JaJmHnHu+hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHu+hl hKo*CJOJQJ^JaJmHnHu1hl hKo*6CJOJQJ]^JaJmHnHu+h'L6CJOJQJ]^JaJmHnHu)hKeCJOJQJ^JaJmHnHsHu/hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHsHu/hl h|CJOJQJ^JaJmHnHsHu  "$8<FHPRXZ`bjlpr $&*.DFRVbdjlx| ,./hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHsHu+hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHuR.02JN`bdfz|~ ,.24PRfhjltv/hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHsHu+hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHuR "(,.8:>@TVZ\`blnz| $&.0:>LNTVXZ^bfhxz|~/hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHsHu+hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHuR*,8:>@TV\^dfprtv $&*.0268NP\^bd/hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHsHu+hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHuR4F d$IfgdKo*d<<[$\$gd*$d<<7$8$H$a$gd<`dhlvx~ >B\`nprt"$24<>RT`brtx/hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHsHu+hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHuR(*46FJTVbdfhxz (.Ѹ5hl h<`6CJOJQJ]^JaJmHnHsHu1hl h<`6CJOJQJ]^JaJmHnHu/hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHsHu+hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHu>.046DFJLbdfh$&,.@BVX^`ln|渠/hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHsHu+hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHu.hl h<`CJOJQJ]^JaJmHnHu2hl h<`CJOJQJ]^JaJmHnHsHu?  $0268<>DHNPTVbdhjnptv .0:<HJVX`bdf/hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHsHu+hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHuRfrtvx4 "(X\Ѹhhhhhhh/hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHsH u6hl h*6B*OJQJ]^JmHnHphsHu6hl hZw%6B*OJQJ]^JmHnHphsHu0h'L6B*OJQJ]^JmHnHphsHu/hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHsHu+hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHu(|pp d$IfgdKo*kd>$$If0D 0b 634ap|pd d$IfgdKe d$IfgdKo*kd$$If0D 0b 634ap"Tffj ".02HJVX\t8JҼҼҼҼҤҼtrU.hl hU_5CJOJQJ\^JaJmHsH.hl h<`5CJOJQJ\^JaJmHsH/hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHsHu+hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHu/hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHsHu)hKeCJOJQJ^JaJmHnHsHu#h|ppp d$IfgdKo*kd$$If^0D 0b 634aphjz |pp d$IfgdKo*kd]$$If0D 0b 634ap "0|pd d$IfgdKe d$IfgdKo*kd$$IfC0D 0b 634ap&2(|m^RRRC$d<<a$gd d<<gd $d<xa$gd'L$d<<a$gd<`kd$$If0D 0b 634apnike komuniciranja Komunikacijskim stru njacima u danaanje vrijeme stoje na raspolaganju brojni komunikacijski kanali i tehnike. Kada govorimo o tradicionalnim kanalima onda prije svega mislimo na tisak, TV i radio. Posljednjih godina, programima i kampanjama stoje na raspolaganju novi kanali komuniciranja, kao ato su: Internet, druatvene mre~e, multimedijalne prezentacije. Njih F. Jefkins (2003, 106) dijeli na medije iznad crte i medije ispod crte. Prakti ari imaju brojne alata koji im slu~e u izgradnji odreenih vrsta odnosa. U planiranju komunicija s ciljanim javnoau prakti ari procjenjuju kvalitet svakog odnosa i temeljem njega odreuju koje aktivnosti trebaju provesti ili ato rei da se poja a, izgradi ili popravi taj odnos. Jednom kada prakti ar odlu i komunicirati sa klju nim javnostima, zapo inje i planiranje medija. Kako isti u R. Heath i T. Coombs (2006, 306) cilj je prepoznati ili istra~iti najbolje i najdjelotvornije kanale komuniciranja koje koriste ta javnosti. Prakti ari odnosa s javnoau kreiraju medijski plan procjenjujui koliki potencijal ili izlo~enost svaki medij mo~e proizvodi u kontekstu ciljnih skupina. Izbor kanala i alata razlikuje se u odnosu na funkcije programa. Cilj programa morao bi biti upotreba alata koji maksimalno poveavaju vidljivost poruke u javnosti. Jedna od sredianjih realnosti danaanjih programa je potreba da se razmialja strateaki prije po etka komuniciranja. Dok ozbiljno razmialja o medijima, prakti ar e biti uklju en u procjenu situacije kako bi odredio koji se retori ki problemi trebaju rjeaiti. To rjeaenje mo~e uklju iti jednu ili brojne druge opcija razvoja poruke. Te opcije razvoja poruke mogu zahtjevati strateako razmatranje sadr~aja poruke koja e se koristiti i alata koji e biti upotrebljen u tom koriatenju (ibid. 307.). Izbor komunikacijskog kanala je strateaka odluka. Ponekad prakti ari nemaju izbora. Ukoliko prime upit medija, oni odgovaraju na taj upit, esto pitanjima koje izvjestitelj povjerljivo ili javno postavlja (reaktivna pozicija). Drugom prilikom, prakti ari stvaraju plan koji se treba implementirati (proaktivna pozicija). Nakon ato je cilj prepoznat, iskusni stru njak izabire najdjelotvornije komunikacije. Izbor kanala mo~e imati za posljedicu strategiju medijskog mixa koja e osigurati vidljivost i optimalno ponavljanje poruke. Izbor komunikacijskih kanala i strategijskog medijskog mixa treba uvijek biti temeljen na postignuu organizacijskih ciljeva. Takav izbor mo~e biti napravljen i u kordinaciji sa stru njacima marketinga i oglaaavanja. To mo~e rezultirati u integriranu komunikaciju budui da svaka od ovih disciplina izrauje poruke prema javnosti (ibid). Razvojem odnosa s javnoau djelatnici su vremenom po eli koristiti brojne, tehnike (alate) komuniciranja. D. Wilcox i sur. piae da tehnike uklju uju brojne alate komunikacija s ciljem dopiranja klju nih poruke do primarne i sekundarne javnosti. To zna i da programi s razli itim javnostima i ciljevima zahtijevaju i razli ite tehnike. Svaka tehnika ima svoje prednosti i odreene nedostatke. Optimalno je odabrati slijed koje se nadopunjuju i koje, uzete kao cjelina, stvaraju u inkovite komunikacije prema ciljnoj skupini (2001, 130). No, prije nego se odlu imo koje tehnike emo primijeniti, vrijedno je posjetiti na, kako piae L. Potter (2007, 62) na  otkrie skoro kozmi kih razmjera : planove moraju provesti ljudi. Dakle, tehnike su prakti an dio plana koji opisuje, aktivnosti koje stavljaju strategije u pogon i poma~u postii navedene ciljeve. Tehnike uklju uje koriatenje alata komunikacije da se doe do primarne i sekundarne javnosti sa klju nim porukama. Komunikacijskim i PR djelatnicima danas na raspolaganju stoje brojne tehnike kao ato su sastanci, najave za medije, telefonski razgovori, priopenja za javnost, ankete, video i audio izjave za javnost, neslu~beni sastanci, pisanje komentara i kolumni, pisanje i priprema reporta~a, pisanje i priprema govora, pripreme pisanih materijala, komunikacija putem Interneta i e-maila, intervjui, konferencije za medije, fotografija, izlo~be, sajmovi, pisma, sponzorstva, specijalni dogaaji i dr. Prema tome, zanima nas kojim su se alatima, tehnikama i medijima koristile ili se koriste Hrvatska i navedene zemlje u svojim komunikacijskim strategijama. Hrvatska Sukladno strategiji, informiranje o pregovorima Hrvatske ima za cilj omoguiti javnosti aktivno praenje procesa pregovora. Informativna sredstva i postupci uklju uju: " odr~avanje redovitih konferencija za tisak pri emu je va~no prepoznavanje novinara koji e aktivno pratiti proces pregovora o pridru~ivanju EU i izvjeatavati o njemu. Osim redovitih konferencija, potrebno je odr~avati i tematske konferencije posveene pojedinim poglavljima pregovora, kao i izvanredne konferencije ovisno o dinamici pregovora. " odr~avanje javnih rasprava, primjerice putem Nacionalnog foruma za pristupanje Republike Hrvatske EU, putem televizijskih, radijskih i drugih javnih diskusija, " posebne internetske stranice namijenjene informiranju o pregovorima, " uspostava besplatnog info-telefona / glasovnog portala, " izdavanje publikacija namijenjenih opoj javnosti kao i sektorskih publikacija o pojedinim podru jima i poglavljima pregovora namijenjenih posebnim ciljnim skupinama, " medijske aktivnosti (javne diskusije na TV-u, tematske TV i radijske emisije, suradnja s tiskanim medijima u izdavanju relevantnih tematskih priloga); u tom kontekstu, osobito je va~no sudjelovanje HTV-a kao javne televizije u proizvodnji ovakvih programa, " priprema izvjeaa pregovara ke skupine o tijeku pregovora koja prate njegovu dinamiku, s posebnim naglaskom na osjetljivim pitanjima te informiraju javnost o rezultatima pregovora. Ova izvjeaa bit e dostupna putem internetske stranice, a u slu ajevima gdje to bude relevantno i u tiskanim publikacijama. Slovenija Komunikacijski kanali i tehnike prema Slovenskoj komunikacijskoj strategiji ine: Internet, izravna komunikacija, Intranet, poslovni mediji, regionalni uredi Gospodarske komore, komunikacijski kanali sindikata, publikacije, komunikacijski kanali Ministarstva obrazovanja i sporta, specjalizirani mediji, povjerljive organizacije i pojedinci komunikacija, lokalna vlast, regionalni tisak i mediji. Zatim, kanali Ministarstva obrazovanja i sporta, syllabusi, dje ji tisak i mediji, Internet, tisak mladih i mediji. Bugarska Postoji velik broj institucija i organizacija koje koriste mnoge tehnike za airenje informacija graanima Bugarske za podizanje razine njihovog znanja i interesa za temu Europske unije. Cilj strategije je koordiniranje i institucionaliziranje veze meu njima kako bi se poveala efikasnost svake od aktivnosti koje se poduzimaju. Na nacionalnoj razini: osnivanje informacijskih centara glede europskih problema (uklju ujui one koji su usmjereni ka konkretnim EU programima); publikacije o europskim temama (knjige, broaure, tiskovine, magazini i dnevnici, oglasne plo e i newsletteri te Internet); specijalne radio i TV emisije; sastanci i diskusija sa predstavnicima ciljnih skupina. Na meunarodnoj razini u dr~avama lanicama EU: eventi na nivou slu~benih institucija i nevladinih organizacija na nacionalnom i regionalnoj razini, specijalni eventi posveeni Bugarskoj, reklamni materijali o Bugarskoj i osnivanje bugarskih informacijskih centara. Slova ka Komunikacijska strategija Slova ke precizirala je komunikacijske kanale i alate koje je koristila u kampanji za pristup Europskoj uniji. Kanali su: televizija, tisak, radio, internet, euro-vozilo, knjige i razli ite studije. Alati komuniciranja: eventi, organizirani dogaaji, Euro-posteri; konstantno osvje~avanje oglasnih plo a i informacijskih broaura, besplatne karte za EU evente, knjige, posebne publikacije i lanci, prezentacije eksperata, audio-vizualna sredstva (npr. spotovi, jinglovi). Latvija Osnovni komunikacijski alati komunikacijske strategije Latvije su: Javni eventi: sudjelovane na izlo~bama, organizacija dana Europe 2004 i dana proairenja, dostavljanje zastave EU latvijskim lokalnim vlastima, dani predsjedniatva EU, predavanja, seminari, diskusije, posjeti Euro-kue latvijskim gradovima i razli ita natjecanja. Publikacije: programi Europske unije, upoznavanje Europske unije (na latvijskom i ruskom jeziku), EU informacijski vodi , ekonomski i druatveni kohezivni projekti implementirani u Latviji, prijevod i prilagodba publikacija Europske komisije i posteri. Medijski projekti: posebni TV program, program na nacionalnim i lokalnim radio postajama, mjese na analiza medija, dnevna alaliza medija, odnosi s medijima (priopenja, press konferencije, intervjui& ). Srbija Kanali i tehnike komuniciranja Vlada Srbije podijelila je na sljedei na in: Komunikacija putem medija. Ovaj tip komunikacije odnosi se na radio, TV i tiskovine uklju ujui i nacionalne i lokalne medije. Medijska penetracija je vrlo esto visoka ali njezin utjecaj varira. Mediji imaju vrlo va~nu ulogu budui da novinari konstantno analiziraju Europsku uniju i predstavljaju je javnosti. Neke od aktinvosti kao treninzi za novinare bit e poduzeti u suradnji sa neovisnim institucijama koji e pomoi novinarima u razumijevanju kompleksih EU pitanja. Izravna komunikacija Ovo se odnosi na komunikaciju koja e direktno ii iz Kancelarije za pridru~ivanje Europskoj uniji prema ciljnim skupinama putem Internet stranice, broaura, newslettera, posjeta institucijama lokalne vlasti. Prednost direktne komunikacije sa ciljnim skupinama je nepostojanje mogunosti iskrivljavanja poruka koje se ~ele prenijeti. Komunikacija putem posrednika Ovaj vid se koristi kad god je mogue. U nekim slu ajevima, nevladine udruge, fakulteti i sli ne institucije ponekad mogu razviti bolje programe nego sama Vlada. Koriatenjem tih kanala otvara se mogunost za komunikaciju od dna prema vrhu ato dodaje dodatni kredibilitet poruci. Drugim rije ima, posrednici su sposobni osigurati feedback, povratnu informaciju koju su dobili u istra~ivanjima javnog mnijenja. Tablica 8. Pregled kanala i tehnika komuniciranja HrvatskaElektroni ki mediji; tiskani mediji; interpersonalni kanali; Internet; dr.SlovenijaIntranet, izravna komunikacija; poslovni mediji, regionalni uredi gospodarske komore; komunikacijski kanali sindikata; publikacije, komunikacijski kanali Ministarstva obrazovanja i sporta; specjalizirani mediji, povjerljive organizacije i pojedinci; lokalna vlast., regionalni tisak i mediji i dr.Bugarska1. Na nacionlnoj razini: Uklju ujui one koji su usmjereni ka konkretnim EU programima; Publikacije o europskim temama, knjige, broaure, tiskovine, magazini i dnevnici, oglasne plo e i newsletteri te Internet; pecijalne radio i TV emisije; Sastanci i diskusija sa pred. ciljnih skupina). 2. Na meunarodnoj razini: (eventi na nivou slu~benih institucija i nevladinih organizacija na nacionalnom i regionalnoj razini; specijalni eventi posveeni Bugarskoj; reklamni materijali o Bugarskoj; osnivanje bugarskih informacijskih centara.Slova kaTelevizija; Tisak; Radio; Internet; Euro-vozilo; Knjige i razli ite studije.LatvijaJavni eventi;publikacije; medijski projekti; promotivne aktivnosti EU informacijske agencije; odr~avanje i updatiranje Internet stranice. SrbijaKomunikacija putem medija; izravna komunikacija; komunikacija putem posrednika. 4. Kriti ki osvrt na komunikacijsku strategiju Vlade RH i njenu provedbu Svaki ozbiljan program, tako i komunikacijske programe, potrebno je na njihovom kraju ocijeniti te provesti njegovu evaulaciju. Tek u ovoj fazi stratezi shvaaju koliko je bilo va~no planirati i postavljati realne ciljeve koje je mogue kvalitetno izmjeriti. Tim viae ato danas postoje sofisticirani kriteriji i alati za mjerenje u inaka. Evaulacija je kontinuiran proces nadziranja i o~ivljavanja projekta kao i analiza krajnjih rezultata planiranog projekta. Kada je rije  o procjeni uspjeanosti programa, potrebno je definirati razliku izmeu evaluacije i revizije. Istaknuto je da evaluacijom mjerimo uspjeh kampanje dok nam revizija slu~i za pronala~enje moguih potrebnih promjena strategije. Evaluacija nam poma~e da utvrdimo jesmo ili nismo, i u kojoj mjeri, bili supjeani u programu. Budui se i sama Komunikacijska strategija Hrvatske za pristup EU bli~i svome vremenski planiranom zavraetku, korisno je osvrnuti se na neke injenice. Analizom prve (od 18. listopada 2001.) i druge (27. sije nja 2006.) Komunikacijske strategije Vlade Republike Hrvatske mogue je prepoznati nekoliko suatinskih nedostataka koje mogu imati implikacije na njenu provedbu. Na na elnoj razini hrvatska komunikacijska strategija ve je u svome nazivu problemati na. Ako se ovakav pristup promatra sa suatinske strane mogue je pretpostaviti da e kod provedbe i rezultata u fazi evaulacije biti joa veih problema. Naime, naziv ovog hrvatskog dokumenta je Komunikacijska strategija za informiranje Hrvatske javnosti o EU i pripremama za lanstvo za razdoblje 2003.-2007. Ako naziv ovog dokumenta promatramo s komunikacijskog aspekta, ili kroz razvoj modela komuniciranja, vidimo da rije  informiranje nije posve adekvatna za ovaj dokument. Naime, u razvoju modela komuniciranja Model informiranja (informacija ide u jednom smjeru) bio je dominantan model po etkom proaloga stoljea i kao takav je dominirao do 1920. godine. Istina on se u izvjesnoj mjeri i danas koristi, ali njegova uporabna vrijednost u odnosu na dvosmjerni-simetri ni model je zanemarljiva. S obzirom na navedenu primjedbu smatramo da je adekvatniji naziv za ovaj dokument: Strategija za komuniciranje s hrvatskom javnoau o EU i pripremama za lanstvo RH u EU. Kakva je razlika i koja je promjena u ovim pristupima? Najva~nija je promjena u drugom (naaem) pristupu ato se Vlada usmjerava na komuniciranje s javnoau. To zna i da provedbena strategija omoguava i predvia niz tehnika i kanala kojima e se voditi dijalog, dakle dvosmjerna-simetri na komunikacija. Na ovaj na in, putem povratne informacije (feedback) od graana, Vlada e znati kakvo je raspolo~enje graana i u skladu s njihovim stavovima  kormilariti komunikacijskim aktivnostima i prilagoavati ih kako bi bili ato uspjeaniji. Graani u ovakvom pristupu nisu u podreenom polo~aju kao ato to mo~e biti provedbom  strategija za informiranje . Da je strah o u incima  strategije za informiranje opravdan, govori i podatak s 10. Nacionalnog foruma o pristupanju EU odr~nog u Rijeci (19. velja e 2007.) iji je gost bio Vincent Degert, tadaanji voditelj Delegacije Europske komisije u Republici Hrvatskoj. Govorei o percepciji hrvatskih graana pristupanju EU, viae je puta zajednicu europskih zemalja okarakterizirao kao jednu  seksi mladu damu, mnogima intrigantnu i zanimljivu . Okoliaanje i skepticizam graana, kada je u pitanju integracija u EU, Degert objaanjava upravo neznanjem i manjkom informacija. Ovaj stav visokog du~nosnika EU zadu~enog za praenje druatvenih prilika u Hrvatskoj mo~e uputiti i na zaklju ak da Vlada i Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija nisu adekvatno razradili provedbenu strategiju. Iako nemamo uvid u taj provedbeni dio dokumenta koji nije javan, posebno s obzirom na prora un kao i na ine mjerenja i vrednovanja strateakog komunikacijskog plana, temeljem uvida u slu~benu web stranicu Ministarstva i Vlade, kao i pregledom brojnih tiskovina u Hrvatskoj, mogue je konstatirati kako Ministarstvo nije kvalitetno ostvarilo komunikaciju s brojnim ciljnim skupinama koje je navela u strategiji, a ato se izra~ava u naglaaenom euroskepticizmu. Iako je na prvi pogled Komunikacijska strategija Vlade RH kompletan dokument, koji je sli an drugim navedenim strategijama, podaci upuuju da Komunikacijska strategija i njeni provoditelji nisu uspjeli prepoznati i adekvatno odgovoriti na sve komunikacijske izazove. Time je zna ajno umanjena mogunost stvaranja dodatnog pomaka u pozitivnoj percepciji EU u hrvatskoj javnosti. Temelje za ovakav zaklju ak mogue je pronai i etiri godine nakon ove izjave Vincenta Degerta i donoaenja  strategije za informiranje . Naime, aktivnosti koje je Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, kao glavni nositelj njezine provedbe, provodi s ciljem implementacije komunikacijske strategije mogue je pratiti na njihovim Internet stranicama  HYPERLINK "http://www.mvpei.hr" www.mvpei.hr. Na dijelu stranice naslovljenom  Provedba Komunikacijske strategije o EU tako stoji kako je  svjesno poveane potrebe za sektorskim pristupom i komunikacijom prema razli itim ciljnim skupinama (mladima, poduzetnicima, obrtnicima, civilnom druatvom, poljoprivrednicima, umirovljenicima i drugima), Ministarstvo u suradnji s partnerima iz resornih tijela dr~ave uprave, }upanijskim savjetima za europske integracije i lanovima pregovara ke skupine te Delegacijom Europske unije u RH i veleposlanicima dr~ava lanica, u 2010. godini organiziralo niz tematskih javnih rasprava. Aktivnosti koje Ministarstvo navodi kao primarne u velikoj se mjeri odnose na organizaciju razli itih okruglih stolova, konferencija I predavanja iji je doseg do aire javnosti kojoj su prijeko potrebne informacije o EU gotovo zanemariv. Na istoj je stranici dostupan pregled svih aktivnosti koje se poduzimaju u sklopu provedbe komunikacijske strategije. Pregledom aktivnosti provedenih tijekom 2010. godine, vidljivo je kako njima zna ajno dominiraju razli iti seminari, okrugli stolovi, konferencije i predavanja koje, meu navedenim, ine ak 90% poduzetih aktivnosti. Iako je na ovakvim dogaajima itekako mogue dobiti korisne i kvalitetne informacije o samoj Europskoj uniji i prednostima hrvatskog lanstva, za pretpostaviti je kako oni nisu dogaaji preko kojih bi se pozitivne poruke o EU prenosile do airoke javnosti ija je podraka ulasku Hrvatske u EU, prema pokazateljima kretanja javnog mnijenja u 2010. godini u zna ajnom opadanju. Iznimka u ovim aktivnostima predstavljaju aktivnosti koje je Ministarstvo provelo u sklopu Europskog tjedna koji se 2010. godine u Hrvatskoj odr~ao od 3. do 7. svibnja, a koje je podrazumijevalo itav niz aktivnosti diljem cijele Republike Hrvatske, za koje je za pretpostaviti da su doprijele do aire javnosti. Na~alost, mo~e se rei kako je ovakvih aktivnosti ipak bilo premalo. Takoer, vrlo je indikativan i na in na koji Ministarstvo na svojim internetskim stranicama izvjeatava o provedenim aktivnostima u kojima su u prvi plan postavljeni dr~avni du~nosnici iz resora vanjskih poslova i europskih integracija; dr~avni tajnici i ministar ato ostavlja dojam da je glavni cilj promocija politi kih aktera, a ne informiranje hrvatske javnosti o EU. 6. Pokazatelji javnog mnijenja o EU u Republici Hrvatskoj u (pred)zadnjoj godini pregovora Jedan od pokazatelja u inkovitosti komunikacijske strategije svakako je i kretanje javnog mnijenja po pitanju potpore priklju ivanja Hrvatske Europskoj uniji. Unato  injenici da je ulazak u EU jedan od glavnih prioriteta hrvatskih politi kih elita, istra~ivanja provedena u 2010. godini pokazuju daljnje smanjenje potpore Hrvata ulasku zemlje u EU. Prema Gallupovom istra~ivanju Balkan Monitor, provedenom tijekom lipnja i srpnja 2010. godine, potpora Europskoj uniji i dalje se smanjuje  32 posto ispitanika smatra kako je pristup EU loaa stvar za Hrvatsku, ato je poveanje za 4 posto u odnosu na 2009. godinu, dok je 38 posto ispitanika potpuno indiferentno prema procesu europskih integracija. Gotovo jednake polazatelje pru~a i istra~ivanje Eurobarometar provedeno u proljee 2010. godine prema kojem tek 26 posto Hrvata lanstvo u EU vidi kao pozitivnu stvar. Njih 31 posto EU do~ivljava kao negativno, a 38 posto kao neato neutralno. Ukoliko se navedeni rezultati usporede s onima u posljednjih deset godina, vidljiv je zna ajan pad potpore EU i to joa od 2000. godine. Prema rezultatima istra~ivanja Omnibus GfK iz 2004. godine, vidljivo je kako je potpora Europskoj uniji meu hrvatskim graanima u prosincu 2000. godine iznosio ak 79 posto, te je od tada u konstantnom padu: 77 posto u prosincu 2001. godine, 76 posto u prosincu 2002. godine, 72 posto u prosincu 2003. godine. Najvei pad podrake Europskoj uniji prema ovom istra~ivanju dogodio se izmeu prosinca 2003. i lipnja 2004. godine kada je zabilje~en pad podrake Europskoj uniji od ak 21 posto  u lipnju 2004. godine tek je 51 posto graana podupiralo ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Da ove pokazatelje primjeuju i aktualni du~nosnici EU u Republici Hrvatskoj mogue je ia itati iz nastupa trenutnog voditelja Delegacije Europske komisije u Republici Hrvatskoj Paula Vandorena koji je na poslovnom skupu Ameri ke gospodarske komore u Hrvatskoj odr~ane 16. rujna 2010. u Zagrebu i sam naglasio kako  Hrvatska treba ulo~iti i vee napore u informiranje javnosti o prednostima lanstva u EU-u s obzirom na to da posljednje ankete pokazuju da je potpora javnosti EU mlaka i promjenjiva . Osnovni zaklju ak koji je mogue izvesti iz ovih pokazatelja te navedene izjave Paula Vandorena ukazuje na potrebu zna ajnog poveanja intenziteta komuniciranja s javnoau po pitanju Europske unije. U godini pred referendumom za pristup Europskoj uniji Hrvatska e nesumnjivo morati intenzivirati komunikacijske aktivnosti i ulo~iti mnogo vee napore i sredstva u informiranje javnosti o prednostima lanstva u EU s ciljem poveanja potpore hrvatske javnosti. 7. Zaklju ak Komunikacijska strategija za pribli~avanje RH europskim integracijama kao javni dinami ki dokument pripreman je na temelju iskustva zemalja koje su ve dio Europske unije kao i onih kojima tek slijedi ulazak. Kao takva, Komunikacijska strategija sadr~i osnovne elemente strateakog dokumenta. Kako je za realizaciju Strategije neophodno sudjelovanje svih slojeva druatva, a to implicira i stalnu i pravovremenu i potpunu komunikaciju Vlade RH i svih ciljnih javnosti, Komunikacijskoj strategiji Vlade RH bio bi primjereniji naziv: Strategija za komuniciranje s hrvatskom javnosau o EU i propremama za lanstvo. Ovaj naziv pretpostavlja dvosmjernu komunikaciju (dijalog) u odnosu na informiranje koje pretpostavlja tek jedan smjer protoka podataka i informacija. Vlada u prezentiranju komunikacijske strategije nije u inila dostupnim provedbenu strategiju. Tim je viae teako procijeniti razinu provedivosti svih aktivnosti koje je Vlada definirala. No, kako relevantni izvori ukazuju na injenicu kako je za skepticizam graana prema ulasku u EU jedan od glavnih razloga upravo manjak informacija, razvidno je da Vlada i Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija nisu uspjeli implementirati strategiju u cijelosti. S obzirom na problemati nost tih stavova i injenicu kako Hrvatsku ubrzo o ekuje zatvaranje svih pregovara kih poglavlja s EU te potom i referendum o ulasku u EU, razumljivo je da Vladu RH, neovisno o njezinom sazivu i sastavu, u bliskoj budunosti o ekuje intenzivan nastavak provedbe strategije uz joa veu i konkretniju komunikaciju s definiranim ciljnim javnostima. Takva (nova) suradnja mogla bi zapo eti formiranjem jednog savjeta za provedbu strategije koju bih inili lanovi Vlade i ministarstva, sveu iliani djelatnici, novinari i predstavnici svih navedenih ciljnih skupina. Posebno naglaaavamo znanstvene projekte i istra~ivanja. Oni mogu biti izvrsni imputi za daljnji nastavak oblikovanja javnog mialjenja. Iako vladini slu~benici isti u da odgovornost za informiranje graana o procesu europskih integracija ne le~i samo na Vladi, ve i na drugim komunikacijskim partnerima, poput medija i udruga civilnog druatva, ipak od odgovornosti za uspjeanu realizacihju strategije, Vlada i Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija ne mogu pobjei. Literatura Baines, P., Egan J., Jefkins, F. (2004) Public Relations-Conteporarary Issuse and Techniques. Burlington. Elsevier. Communication strategy on the accession of the Republic of Bulgaria to the EU, Sofia, 2002. Communication strategy of the Government of the Slovak Republic for the Preparation of the Population for Membership of the Slovak Republic in the European Union, Bratislava, 1999. Communication strategy on the accession of the Republic of Latvia to the EU, Riga, 1999. Communication strategy of the Republic of Serbia about the stabilization and association process of the state union Serbia-Montenegro and the EU entrance, Belgrade, 2005. Program informiranja in komuniciranja na podro ju evropskih zadev, Urad Vlade RS za informiranje, Oktober 2004. Cropp, F., Pincus, J. D., (2001): The Mystery of Public Relations, in: Handbook of Public Relations /ed./ R. Heath. Thousand Oaks. Sage pub. Cutlip, S., Center, A., Broom, G. (2003) Odnosi s javnoau. Zagreb. Mate. Davis, A. (2003): Everything You Should Know About Public Relations. London. Kogen page. Dibb, S., Simkin, L., Pride, W., Ferrell, O.C.: (1995): Marketing. Mate. Zagreb. Fifield, P. (2003) Strategije u marketingu. Novi Sad. Asse Books. Gregory, A. (2000): Planing and Managing Public Relations Campaigns. London. IPR. Gruing, J. (1989) Symmetrical Presuppositions as a Framework for Public Relations Theory, in: Public Relations Theory, /ed./ Bolton, C. i Hazleton, V. Mahwah. LEA Pub. Heath, R., Coombs, T. (2006) Today's Public Relations-An Introduction. Thousand Oaks. Sage pub. Gruing, J, Hunt, T. (1984): Managing Public relations. Thomson-Wadsworth. Jefkins, F. (2003) Oglaaavanje. Beograd. Clio. Kinebrock, W. (2000): Multimedijski marketing. Beograd. Clio. Kotler, P. (1994): Upravljanje marketingom, Informator, Zagreb. Potter, L. (2007): Komunikacijski plan-sr~ strateakih komunikacija, HUOJ, Zagreb. `iber, I. (2003) Politi ki marketing, Politi ka kultura, Zagreb. Tomi, Z. (2008): Odnosi s javnoau-teorija i praksa, Synopsis, Zagreb-Sarajevo. Wilcox, D., Ault, P., Agee, W. i Cameron, G. (2001) Esentials of Public Relations. New York. Longman. http://www.mvpei.hr http://www.vlada.hr  HYPERLINK "http://www.poslovni.hr/34497.aspx" http://www.poslovni.hr  Izvanredni profesor Filozofskog fakulteta Sveu iliata u Mostaru i pomonik rektora Sveu iliata u Mostaru.  Vanjski suradnik Fakulteta politi kih znanosti u Zagrebu na kolegijima iz odnosa s javnoau i izvrani direktor agencije za odnose s javnoau Millenium promocija.  http://www.mvpei.hr/ei/download/2006/08/31/Komunikacijska_strategija.pdf (8.3.2007.).  U ratu pobjedni ki strateg tra~i bitku poslije pobjede, dok onaj koji je osuen na poraz prvo ide u bitku a onda traga za pobjedom. Za rat prvo nacrtaj plan koji e osigurati pobjedu, pa povedi vojsku u bitku. Ako ne po nea sa strategijom ve se samo oslanjaa na golu snagu, pobjeda ti nee biti osigurana (Sun Tzu: The Art of War, 1981.).  Profesor David Dozier (1986, 16) sa San Diego dr~avnog Sveu iliata u Public Relations Review iznio je sljedeu misao:  Razborit i strateaki izbor ciljeva i svrhe odnosa s javnoau povezan sa organizacijskim opstankom i rastom slu~i opravdanju programa odnosa s javnoau kao odr~ivu aktivnost menad~menta .  http://www.mvpei.hr/ei/download/2006/08/31/Komunikacijska_strategija.pdf (8.3.2007.).  Program obvea anja slovenske javnosti o vklju evanju Slovenije v EU (v obdobju 1997 - 2004), Urad Vlade RS za informiranje, Oktober 1997.  Communication strategy on the accession of the Republic of Bulgaria to the EU, Sofia, 2002.  Ibid.  Communication strategy of the Government of the Slovak Republic for the Preparation of the Population for Membership of the Slovak Republic in the European Union, Bratislava, 1999.  Communication strategy on the accession of the Republic of Latvia to the EU, Riga, 1999.  Communication strategy of the Republic of Serbia about the stabilization and association process of the state union Serbia-Montenegro and the EU entrance, Belgrade, 2005.   HYPERLINK "http://www.mvpei.hr/MVP.asp?pcpid=2599" http://www.mvpei.hr/MVP.asp?pcpid=2599, 19. sije nja 2011.   HYPERLINK "http://www.balkan-monitor.eu/files/BalkanMonitor-2010_Summary_of_Findings.pdf" http://www.balkan-monitor.eu/files/BalkanMonitor-2010_Summary_of_Findings.pdf, 19. sije nja 2011.   HYPERLINK "http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/eb/eb73/eb73_fact_hr_en.pdf" http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/eb/eb73/eb73_fact_hr_en.pdf, 19. sije nja 2011.   HYPERLINK "http://www.mvpei.hr/ei/download/2005/.../EU_prezentacija_X_val_v2.ppt" www.mvpei.hr/ei/download/2005/.../EU_prezentacija_X_val_v2.ppt     PAGE  PAGE 15 $&DFNP^`bdlntv܎ގ   "$ԏ&($нhl hKeCJOJQJaJhKeCJOJQJaJhKeCJOJQJaJmHsHhl h CJOJQJaJ$hl h CJOJQJaJmHsH.hl h<`5CJOJQJ\^JaJmHsH.hl hKo*5CJOJQJ\^JaJmHsH0$8JvԔޔ$&8:>@BDPRVXhjz~Ɨȗҗԗܗޗ  ,.02BFPRVXb$hl h CJOJQJaJmHsH$hl h CJOJQJaJmHsHhKeCJOJQJaJhl hKeCJOJQJaJhl h CJOJQJaJh'LCJOJQJaJ@bdln˜ĘȘʘԘ֘ܘޘ (,24DFPRXZ\^nr~Йҙڙܙ&(68>@FJN$hl h CJOJQJaJmHsHhl h CJOJQJaJXNPVX`bfhjlvx~ʚؚ̚ܚ ,.:<@BXZbdjlxz›ěƛΛЛ $hl h CJOJQJaJmHsHhl h CJOJQJaJO $(ƝΣУ&,\˶wwwbbwww(h'Lh'LCJOJQJ^JaJmHsH(h'Lh]UCJOJQJ^JaJmHsH"h'LCJOJQJ^JaJmHsH.h'Lh 6CJOJQJ]^JaJmHsH(h'Lh CJOJQJ^JaJmHsHhl h >*CJOJQJaJhl h CJOJQJaJ*hl h 6CJOJQJ]aJmHsH`bLRлԿֿ$d<<[$\$a$gd<`$d<<a$gd<`$d<<a$gdU_$d<<a$gd $d<<a$gd]U¨ΨШԨ֨ܨި$&8:NPRT^`bdlnpr|~PZ\­`b̮Jٲٲٲ٨hl hU_OJQJ^JhKeOJQJ^Jh'LOJQJ^J"hKeCJOJQJ^JaJmHsH(hl h CJOJQJ^JaJmHsH(hl h CJOJQJ^JaJmHsH"h]UCJOJQJ^JaJmHsH9Jگdfλл̿mT;0hl h<`B*OJQJ^JmHnHphsHu0hl hKo*B*OJQJ^JmHnHphsHu6hl hKo*6B*OJQJ]^JmHnHphsHu0h'L6B*OJQJ]^JmHnHphsHuhl h<`6OJQJ]^Jhl h<`OJQJ^Jhl hKo*OJQJ^Jhl hKo*6OJQJ]^Jh'L6OJQJ]^Jhl hU_OJQJ^JhKeOJQJ^J0rtz|ȼʼؼڼ  "$0246rtvx˯˘˘iiiiSii˘˘˘i*hKeB*OJQJ^JmHnHphsHu0hl h<`B*OJQJ^JmHnHphsHu*hKeB*OJQJ^JmHnHphsHu,hl h<`B*OJQJ^JmHnHphu6hl h<`5B*OJQJ\^JmHnHphsHu0hl h<`B*OJQJ^JmHnHphsHu6hl h<`6B*OJQJ]^JmHnHphsHu Խֽ ,0FH`bdfxȾʾԾ־ؾھ 68:<HL^bhjnpz|~θΡ,hl h<`B*OJQJ^JmHnHphu*hKeB*OJQJ^JmHnHphsHu0hl h<`B*OJQJ^JmHnHphsHu0hl h<`B*OJQJ^JmHnHphsHu?¿ĿпԿֿrZ\絙dN6/h'L6CJOJQJ]^JaJmHnHsHu*hKeB*OJQJ^JmHnHphsHu6hl h<`6B*OJQJ]^JmHnHphsHu0hl hKo*B*OJQJ^JmHnHphsHu6hl hKo*6B*OJQJ]^JmHnHphsHu0h'L6B*OJQJ]^JmHnHphsHu0hl h<`B*OJQJ^JmHnHphsHu0hl h<`B*OJQJ^JmHnHphsHu~FZ\n0VXh6d<<[$\$gd<`$d<<7$8$H$a$gd<` $d<a$gd<`$d<<a$gd<`$d<<[$\$a$gd<`\ln^`0VX̴lWl>',h'L6CJOJQJ^JaJmHnHsHu1hl h<`5CJOJQJ\^JaJmHnHu)hKeCJOJQJ^JaJmHnHsHu/hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHsHu)hKeCJOJQJ^JaJmHnHsHu5hl h<`6CJOJQJ]^JaJmHnHsHu/hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHsHu/hl hKo*CJOJQJ^JaJmHnHsHu5hl hKo*6CJOJQJ]^JaJmHnHsHu XfhζiSi:0h'L6B*OJQJ]^JmHnHphsHu*h25B*OJQJ^JmHnHphsHu0hl h<`B*OJQJ^JmHnHphsHu2hl h<`6CJOJQJ^JaJmHnHsHu2hl h<`CJOJQJ]^JaJmHnHsHu/hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHsHu/hl hKo*CJOJQJ^JaJmHnHsHu2hl hKo*6CJOJQJ^JaJmHnHsHu 6NPZ\hlt˲gLgLgL22hl h<`CJOJQJ]^JaJmHnHsHu5hl h<`6CJOJQJ]^JaJmHnHsHu1hl h<`6CJOJQJ]^JaJmHnHu*hAB*OJQJ^JmHnHphsHu6hl h<`6B*OJQJ]^JmHnHphsHu0hl h<`B*OJQJ^JmHnHphsHu0hl hKo*B*OJQJ^JmHnHphsHu6hl hKo*6B*OJQJ]^JmHnHphsHu tv|~"$04DF\^bdlpxz.hl h<`CJOJQJ]^JaJmHnHu2hl h<`CJOJQJ]^JaJmHnHsHu2hl h<`CJOJQJ]^JaJmHnHsHuG  46LN^`jlnp   "248:LNhjrvxzε1hl h<`6CJOJQJ]^JaJmHnHu2hl h<`CJOJQJ]^JaJmHnHsHu.hl h<`CJOJQJ]^JaJmHnHuG"$0268PRZ^`brtvxz|,.>BHJPTjn|~䳙2hl h<`CJOJQJ]^JaJmHnHsHu.hl h<`CJOJQJ]^JaJmHnHu1hl h<`6CJOJQJ]^JaJmHnHu5hl h<`6CJOJQJ]^JaJmHnHsHu<  "&(@BJLVXtv(*:泙h2hl hZw%6CJOJQJ^JaJmHnHsHu,hKe6CJOJQJ^JaJmHnHsHu2hl h<`CJOJQJ]^JaJmHnHsHu5hl h<`6CJOJQJ]^JaJmHnHsHu.hl h<`CJOJQJ]^JaJmHnHu2hl h<`CJOJQJ]^JaJmHnHsHu'(*68;kd|$$If0b 0l 634ap$d$Ifa$gdKo* d$IfgdKo*$d<<7$8$H$a$gd*$d<<7$8$H$a$gd<`:<@RZ\np48JL`n6<<B̵̵̵̝pXXXXXXX/hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHsHu)h'LCJOJQJ^JaJmHnHsHu/hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHsHu/hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHsHu,h'L6CJOJQJ^JaJmHnHsHu2hl hZw%6CJOJQJ^JaJmHnHsHu2hl h*6CJOJQJ^JaJmHnHsHu8Lakd1 $$If0b 0l 634ap$d$Ifa$gdKo* d$IfgdKo*"(`fhlnr|ѹѡѡѡя}eM5.hl h 5CJOJQJ\^JaJmHsH.hl ht65CJOJQJ\^JaJmHsH.hl hU_5CJOJQJ\^JaJmHsH"hACJOJQJ^JaJmHsH"h<`CJOJQJ^JaJmHsH/hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHsHu/hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHsHu/hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHsHu+hl h<`CJOJQJ^JaJmHnHu|pa$d$Ifa$gdKo* d$IfgdKo*kd $$If0b 0l 634ap|pa$d$Ifa$gdKo* d$IfgdKo*kd $$IfY0b 0l 634apd|pa$d$Ifa$gdKo* d$IfgdKo*kdP $$If0b 0l 634apdfhjl4d|mmm^OO^$d<<a$gdU_$d<<a$gd $d<<a$gd<`kd $$If0b 0l 634ap|~*ln.躧|g|(hl hU_CJOJQJ^JaJmHsH(hl h CJOJQJ^JaJmHsH+hl hU_CJOJQJ\^JaJmHsH%h'LCJOJQJ\^JaJmHsH+hl h CJOJQJ\^JaJmHsH.hl h 5CJOJQJ\^JaJmHsH.hl h 5CJOJQJ\^JaJmHsH&jzJLNZ8Lv|~4bٲٍwwwa+hl hU_CJOJQJ\^JaJmHsH+hl h CJOJQJ\^JaJmHsH%h'LCJOJQJ\^JaJmHsH"hutCJOJQJ^JaJmHsH(hl hU_CJOJQJ^JaJmHsH"hKeCJOJQJ^JaJmHsH(hl h CJOJQJ^JaJmHsH"h'LCJOJQJ^JaJmHsH!bd  FH$R֗ւpp[[FFF(hl h%fCJOJQJ^JaJmHsH(hl hSCJOJQJ^JaJmHsH"hutCJOJQJ^JaJmHsH(hl hFFCJOJQJ^JaJmHsH(hl h<CJOJQJ^JaJmHsH(hl h|CJOJQJ^JaJmHsH(hl h|CJOJQJ^JaJmHsH(hl hReCJOJQJ^JaJmHsH(hl h CJOJQJ^JaJmHsHd f~6 @,|4~44:CFF$d<<a$gd!$d<<a$gdq$d<<a$gd<`$d<<a$gdN. d<<gd[$d<<a$gdZB$d<<a$gdR]$d<<a$gd<R4$<JbLRv*ӾӦӾӔӾӔӾggRg(h'L6CJOJQJ]^JaJmHsH.hl h;6CJOJQJ]^JaJmHsH(hl h<CJOJQJ^JaJmHsH"h'LCJOJQJ^JaJmHsH.hl hR]6CJOJQJ]^JaJmHsH(hl h;CJOJQJ^JaJmHsH(hl h%fCJOJQJ^JaJmHsH.hl h%f6CJOJQJ]^JaJmHsH*,Rbfdhj~6|.BFH4"*@x|~Ӿө|jөjWjjjjjj%h6CJOJQJ^JaJmHsH"hCJOJQJ^JaJmHsH.hl hN.6CJOJQJ]^JaJmHsH(hl hN.CJOJQJ^JaJmHsH(hl h;CJOJQJ^JaJmHsH(h'L6CJOJQJ]^JaJmHsH.hl h;6CJOJQJ]^JaJmHsH(hE,6CJOJQJ]^JaJmHsH~ (*:>@JLNPRhjnpmX(h!yhL_CJOJQJ^JaJmHsH(h!yhSCJOJQJ^JaJmHsH(h!yh;CJOJQJ^JaJmHsH(h!yhReCJOJQJ^JaJmHsH(h!yhCJOJQJ^JaJmHsH(h!yhReCJOJQJ^JaJmHsH(h!yhCJOJQJ^JaJmHsH(h!yh;CJOJQJ^JaJmHsH 46FHXZ\^pr$(h!yhCJOJQJ^JaJmHsH(h!yhReCJOJQJ^JaJmHsH(h!yhReCJOJQJ^JaJmHsH(h!yhL_CJOJQJ^JaJmHsH(h!yhZBCJOJQJ^JaJmHsH(h!yh!CJOJQJ^JaJmHsH3$&8:HJhjpr|~*֬֗օp^p^p"hCJOJQJ^JaJmHsH(hl hL_CJOJQJ^JaJmHsH"h!yCJOJQJ^JaJmHsH(h!yhCJOJQJ^JaJmHsH(h!yhL_CJOJQJ^JaJmHsH(h!yhCJOJQJ^JaJmHsH(h!yhReCJOJQJ^JaJmHsH(h!yhReCJOJQJ^JaJmHsH$ . >BT 4 6  ٲٝDzsaO:(hg;h}qCJOJQJ^JaJmHsH"hN.CJOJQJ^JaJmHsH"hCJOJQJ^JaJmHsH(hl h z`CJOJQJ^JaJmHsH(hl h!CJOJQJ^JaJmHsH(hl h<CJOJQJ^JaJmHsH(hl hN.CJOJQJ^JaJmHsH"hZBCJOJQJ^JaJmHsH(hl hL_CJOJQJ^JaJmHsH"hCJOJQJ^JaJmHsH  D F J Z @ X Z     T V n p 0<>VX\뽦s\GGGG(hg;h[CJOJQJ^JaJmHsH-hg;h7SB*CJOJQJaJmHphfffsH8jhg;h7S0J6CJOJQJU^JaJmHsH+hg;h7S6CJOJQJ^JaJmHsH,hg;h7S0JCJOJQJ^JaJmHsH1jhg;h7SCJOJQJU^JaJmHsH(hg;h}qCJOJQJ^JaJmHsH(hg;h7SCJOJQJ^JaJmHsH\,`fl~0f>@BHJr]H]H(hn)5CJOJQJ\^JaJmHsH(h!y5CJOJQJ\^JaJmHsH1hg;h7SB*CJOJQJ^JaJmHphfffsH"h ?CJOJQJ^JaJmHsH"h_CJOJQJ^JaJmHsH"hg;CJOJQJ^JaJmHsH(hg;hg;CJOJQJ^JaJmHsH(hg;h[CJOJQJ^JaJmHsH(hg;h7SCJOJQJ^JaJmHsH "###n%p%%V'kX>X+%ha_CJOJQJ\^JaJmHsH2jhy*0JCJOJQJU\^JaJmHsH%hy*CJOJQJ\^JaJmHsH(hg<6CJOJQJ\^JaJmHsH.hg<hg<6CJOJQJ\^JaJmHsH%hg<CJOJQJ\^JaJmHsH+hg<hg<CJOJQJ\^JaJmHsH(h!y5CJOJQJ\^JaJmHsH(hn)5CJOJQJ\^JaJmHsH(hS5CJOJQJ\^JaJmHsH V'X'\'''l((((*,,p/r/0000000ӭӭjXG4G4Gj$hihi0J%CJOJQJ^JaJ hihiCJOJQJ^JaJ#hihi6CJOJQJ^JaJ+hihiCJOJQJ\^JaJmHsH%hiCJOJQJ\^JaJmHsH2jhWK0JCJOJQJU\^JaJmHsH%hwCJOJQJ\^JaJmHsH%ha_CJOJQJ\^JaJmHsH%hWKCJOJQJ\^JaJmHsH2jha_0JCJOJQJU\^JaJmHsH0z4|4~444444486R6666|d|dO:O%O(hl h?3CJOJQJ^JaJmHsH(hl h z`CJOJQJ^JaJmHsH(hl h<`CJOJQJ^JaJmHsH.hl h<`5CJOJQJ\^JaJmHsH.hl h<`5CJOJQJ\^JaJmHsH.hl ht65CJOJQJ\^JaJmHsH(h ?5CJOJQJ\^JaJmHsH(hg<5CJOJQJ\^JaJmHsH+hiha_CJOJQJ\^JaJmHsH%hiCJOJQJ\^JaJmHsH6666666l777 88\9999:,:4:<:>:J:::H;F<t<v<į믗gRR(hl hqCJOJQJ^JaJmHsH.hl hq6CJOJQJ]^JaJmHsH.hl h?36CJOJQJ]^JaJmHsH.hl hS6CJOJQJ]^JaJmHsH(hl hSCJOJQJ^JaJmHsH"hCJOJQJ^JaJmHsH(hl h<`CJOJQJ^JaJmHsH(hl h?3CJOJQJ^JaJmHsHv<<<<<<<<<<<<<<<<<= = ===&=*=@===>(>,>:>@>r??@ @&@,@.@D@@(AHAAAA8BLBBںںںںں~~~~~(hl h!CJOJQJ^JaJmHsH(hl hZJCJOJQJ^JaJmHsH"hZBCJOJQJ^JaJmHsH"hCJOJQJ^JaJmHsHhCJOJQJ^JaJ(hl hqCJOJQJ^JaJmHsH hl hqCJOJQJ^JaJ0BBBC8CJCCCCCCCCCCCDD D DDDD*D,D0D2DJDLDRDTDZD\D^D`DnDpDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDE EE"E,E.E:EE@Eֳֳֳֳֳֳֳֳֳֳֳֳֳֳֳֳֳֳֳֳֳֳֳֳֳֳֳֳֳֳֳ hl h!CJOJQJ^JaJ"hZBCJOJQJ^JaJmHsH(hl h!CJOJQJ^JaJmHsH(hl h<`CJOJQJ^JaJmHsHF@ELENE^E`EfEhEnErEzEEEEEEEEEEEEEFFFFFFFFڶ}hT&hl h<`5CJOJQJ\^JaJ(hl hSCJOJQJ^JaJmHsH"hSCJOJQJ^JaJmHsH"h<`CJOJQJ^JaJmHsH(hl h<`CJOJQJ^JaJmHsH"h]UCJOJQJ^JaJmHsH"hiCJOJQJ^JaJmHsH(hl h!CJOJQJ^JaJmHsH hl h!CJOJQJ^JaJFFFFFFFFFGLHIhJKLMVNOO0P$ & F d,<<a$gdXM$ & F d<<a$gd=$ & F d<<a$gd=$ & F d<<a$gd^S)$d<<a$gd<`FFFFFFFFFFFFFFFFG GGG8G:GFGHGNGPGdGhG~Gª“}c}c}c}c}c}P$hl h<`CJOJPJQJ^JaJ2hl h<`6CJOJPJQJ]^JaJmHsH*hl h<`6CJOJPJQJ]^JaJ,hl h<`CJOJPJQJ^JaJmHsH.hl h<`6CJOJQJ]^JaJmHsH(hl h<`CJOJQJ^JaJmHsH hl h<`CJOJQJ^JaJ.hl h<`5CJOJQJ\^JaJmHsH~GGGG.HJHLHIILJfJhJKKï}l[C.(hl h&.CJOJQJ^JaJnHtH.hl h&.6CJOJQJ]^JaJnHtH hl h&.OJQJ^JmHsH hl h&.CJOJQJ^JaJ&hl h&.6CJOJQJ]^JaJhl h&.OJQJ^J hl h&.OJQJ^JnHtH&hl h&.6OJQJ]^JnHtH$hl h<`CJOJPJQJ^JaJ,hl h^S)CJOJPJQJ^JaJmHsH$hl h^S)CJOJPJQJ^JaJ K@LLLL(M4MlMMMN6NHNTNzNNNOO OOOfOrOtOxOOOOOP˺sbsbsNsNbs&hl hBF6CJOJQJ]^JaJ hl hXMCJOJQJ^JaJ hl hBFCJOJQJ^JaJ hl h^S)CJOJQJ^JaJ&hl h<`6CJOJQJ]^JaJ hl h<`CJOJQJ^JaJ hl h&.CJOJQJ^JaJ0hl h&.CJOJQJ^JaJmHnHsHtH6hl h&.6CJOJQJ]^JaJmHnHsHtHPP.PXPPPPPQQQRR&RdRRRRRSVSSSSSSS T-qO hl hMCJOJQJ^JaJ hMhMCJOJQJ^JaJhMCJOJQJ^JaJ&hl h!6CJOJQJ]^JaJ hl h!CJOJQJ^JaJ(hl h]UCJOJQJ^JaJmHsH.h]Uh]U6CJOJQJ]^JaJmHsH"h]UCJOJQJ^JaJmHsH"hU_CJOJQJ^JaJmHsH(hl hBFCJOJQJ^JaJmHsH.hl hBF6CJOJQJ]^JaJmHsHVVVWFWHWJWlWpWWWW X"X$XPXRXTXӿӮӠӋzbI8 hl hReCJOJQJ^JaJ0hl~h=0J>*B*CJOJQJ^JaJph/j hl hReCJOJQJU^JaJ hl~hReCJOJQJ^JaJ)jhl~hReCJOJQJU^JaJhl h<`5CJ\aJ hl h^S)CJOJQJ^JaJ&hl h<`6CJOJQJ]^JaJ hl h<`CJOJQJ^JaJhMCJOJQJ^JaJh_cCJOJQJ^JaJWWTX,YtZ$[&[]]>`@``bbbBddRf $7$8$H$a$gdpXdgd gd  d<<gd $,<<],a$gd $a$gd&.$d,xxa$gd&. & F d<<gdl~ & F d<<gd=TXVXXX,Y.Y0YYYtZvZ$[&[([*[,[°™s\G/.hy2h-6CJOJQJ]^JaJmHsH(hy2h-CJOJQJ^JaJmHsH-jhy2h-0JCJOJQJU^JaJ(h25h-CJOJQJ^JaJmHsH h}h-56CJ\]aJ-jh}h-0J56CJU\]aJ"hBV6CJOJQJ^JaJmHsH(h}h}CJOJQJ^JaJmHsH h}h}CJOJQJ^JaJ-jh}h}0JCJOJQJU^JaJ,[.[6[8[H[J[N[P[^[`[f[h[j[l[v[x[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[\\ \ \\\\\.\2\6\8\>\@\H\J\X\Z\b\d\l\p\r\t\\\\\\\\\\\\\\\\.hy2h-6CJOJQJ]^JaJmHsH.hy2h-6CJOJQJ]^JaJmHsHR\\\\\\\\\\]] ]]]]] ].]2]6]8]@]B]L]P]^]`]d]f]j]l]n]p]x]z]]]]]]]]]]]]]]]]]]^軪hy2h-CJOJQJaJhy2h-CJaJ!jhy2h-0JCJUaJ(h25h-CJOJQJ^JaJmHsH.hy2h-6CJOJQJ]^JaJmHsH.hy2h-6CJOJQJ]^JaJmHsH5^^b^^>`@`B`D`````za|aĭr[K;.h 5CJOJQJaJh h 5CJOJQJaJh h-5CJOJQJaJ,jh h-0J5CJOJQJUaJ(h hy2CJOJQJ^JaJmHsH)h hy26CJOJQJ\]^JaJ h hy2CJOJQJ^JaJ-jh hy20JCJOJQJU^JaJh25h-CJaJmHsH"hy2h-6CJOJQJ]aJhy2h-CJOJQJaJhy2CJOJQJaJ |aaabbb b bbbbbbbbb@dڻ~mbM>,#hpXh-CJOJQJ\^JaJhpXhpXCJaJmHsH(hpXhpXCJOJQJ^JaJmHsHhpXhpXCJaJ!jhpXhpX0JCJUaJ(hpXh-CJOJQJ^JaJnHtH hpXh-CJOJQJ^JaJ-jhpXh-0JCJOJQJU^JaJh25h-CJOJQJaJh hpX5CJOJQJaJh h-5CJOJQJaJ*h h 5CJOJQJ\aJmH$sH$@dBdDdFdddddPfRfTfVfîq\G6+hwh7SCJaJ!jhwh7S0JCJUaJ(h25hpXCJOJQJ^JaJmHsH(hn)hpXCJOJQJ^JaJnHtH hn)hpXCJOJQJ^JaJ-jhn)hpX0JCJOJQJU^JaJ(hn)h-CJOJQJ^JaJmHsH(hn)h-CJOJQJ^JaJnHtH hn)h-CJOJQJ^JaJ-jhn)h-0JCJOJQJU^JaJ(h25h-CJOJQJ^JaJmHsH VfXfffgg:gg@gBggghhhhhٷubuM6-jhwha_0JCJOJQJU^JaJ(hwhy*CJOJQJ^JaJmHsH$hwhy*0JCJOJQJ^JaJ hwhy*CJOJQJ^JaJ)jhwhy*CJOJQJU^JaJhwhy*CJaJ!jhwhy*0JCJUaJhwh7SCJaJmHsH$hwh7S0JCJOJQJ^JaJ hwh7SCJOJQJ^JaJ)jhwh7SCJOJQJU^JaJRf@2> <` Footnote TextCJaJ@&@A@ <`Footnote ReferenceH*jSj <` Table Grid7:V0h^@bh <` Normal (Web)dd[$\$%B*CJOJQJaJmHph@@@sHtHHCrH <`Body Text Indentx^zz <` T-9/8 bez uvl$d+7$8$H$a$)B*CJOJQJRH_aJmHphsHtH6U@6 <` Hyperlink >*B*ph4 @4 *Footer  9r .)@. * Page NumberB'B 2jComment ReferenceCJaJ<< 2j Comment TextCJaJFF 2jComment Text Char mH sH tH @j@  2jComment Subject5\FF 2jComment Subject Char5\HH "2j Balloon Text!CJOJQJ^JaJZ!Z !2jBalloon Text Char CJOJQJ^JaJmH sH tH 424 $[Header # p#BAB #[ Header CharCJaJmH sH tH .X@Q. i@Emphasis6]6a@a6 WK0 HTML Cite 6]phwJPK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!Ptheme/theme/theme1.xmlYOo6w toc'vuر-MniP@I}úama[إ4:lЯGRX^6؊>$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3ڗP 1Pm \\9Mؓ2aD];Yt\[x]}Wr|]g- eW )6-rCSj id DЇAΜIqbJ#x꺃 6k#ASh&ʌt(Q%p%m&]caSl=X\P1Mh9MVdDAaVB[݈fJíP|8 քAV^f Hn- "d>znNJ ة>b&2vKyϼD:,AGm\nziÙ.uχYC6OMf3or$5NHT[XF64T,ќM0E)`#5XY`פ;%1U٥m;R>QD DcpU'&LE/pm%]8firS4d 7y\`JnίI R3U~7+׸#m qBiDi*L69mY&iHE=(K&N!V.KeLDĕ{D vEꦚdeNƟe(MN9ߜR6&3(a/DUz<{ˊYȳV)9Z[4^n5!J?Q3eBoCM m<.vpIYfZY_p[=al-Y}Nc͙ŋ4vfavl'SA8|*u{-ߟ0%M07%<ҍPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!Ptheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] _t!M&-4O8:= @` liN8@Rt6                 %%%(:l!$(02*@4GI(KL(TUWY|]xcdfhpqtHvxz0{(}(ب0d^^.d.f$bN J\Xt:|bR*~$ \V'06v<B@EF~GKPTVTX,[\^|a@dVfh"kksuvwxyz|}~6789:<=>?@BCDEFGHJLQRSUVWXYZ[\]^_`abcefghjkmnopqrsuv!DL_FpHrȓPh 8ddF0PWRfkkt{;AIKMNOPTdiltw(XX !(!!6]v 8B XXXX8-.@-0(  B S  ?C193.H]h .H]th .H]h .H]th .H]h .H]4h .H]th .H]h .H]h .H]4h .H]4h .H]] .H]] .H]] .H]D] .H]D] .H]] .H]] .H]] .H] ] .H]D ] .H] ] .H] ] .H] ] .H]h .H]h .H]CJU+,=>QRZ\  &'/089:;HIRS[\efstyz z |  1 3 4 = R X ^ g v y * 4    # $ 1 3 4 ? N W f k X?O%02DOad~ SU_`lnu~(CK56>?[\hi TVtzjl%%'&5&C&M&67ڷݷ*,-7:  $%,-12679:CDKMOPVW]^_`egjkmnwx HIbczadi #{QY12JLuw~&'2 3 # $   8:XY[\!"""""(#)###$$>%@%%%%%&&X'Y'''((%))))))****++++d,e,,,--=-?-H-I-c.0/1011122 3 383933337R8999::3;4;w;x;$<%<r<s<<<====?? ? ?#@ABBBBBBBBMCOCXCYCCCCCADCDKDLDDEEEEEEEFFGGyHzHOOuPwPPPQQSSTTUUUUUU VwWWWXXUXVXXXXXYYYYY[[[[]]]]]Q^|_}_*`b.c8c4dkll"l#l|l~lllmmHmJmRmSmmmmmmmnnnnnnooqq}s~svv{y|yN|O|E}F}/1~فځ{|‚Â܅ޅ>?ĐƐ̐͐6ZwxFGOPϗїٗڗEGNOٚۚ16~ҜӜ1223|}=?KLEF[]N&.mn*,9<"wzadil #{QY3333333333333333314H66*: xzbj|14H66)*z|)b "GPJ!0/u'(K@FR6,PJP+eVNB{R+mNB{ *hhh^h`OJQJo(hHh88^8`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJ^Jo(hHohxx^x`OJQJo(hHhHH^H`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHhhh^h`.h^h`o(..0^`0o(...0^`0o(.... 8^8`o( ..... 8^8`o( ...... `^``o(....... `^``o(........ ^`o(.........hhh^h`OJQJo(hHh88^8`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJ^Jo(hHohxx^x`OJQJo(hHhHH^H`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHhhh^h`OJQJo(hHh88^8`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJ^Jo(hHohxx^x`OJQJo(hHhHH^H`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHhhh^h`OJQJo(hHh88^8`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJ^Jo(hHohxx^x`OJQJo(hHhHH^H`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHhhh^h`.h88^8`.hL^`L.h  ^ `.h  ^ `.hxLx^x`L.hHH^H`.h^`.hL^`L.hh^h`56OJQJ\]^Jo(hh^h`56OJQJ\]^Jo( ,PGJ!QR+m+eVu'K@"P @h^`OJQJ^Jo(                                 gfa_<`ql }w_ci[ ME,!Zw%^S)Ko*-&.12y2?325BV6 ?WBNCOCaDFFZJWK'L>LXM+R7S]UeUpX8Z[L_U_ z`7cReKe%fX&j2jn+r!y|l~<ZBc;_N.M+BCt6h;Y*g;j6A@>}qSru _$0anR3b2 y*%-\n)3g<S=utZYUR]bBF*,@HHHH  !"&'(),./01345689;>@AEGMNOQVWX^`abcdefghijklmo`````` `"`&`,`.`H`J`L`T`V`X`Z```d`f`h`j`n`p`r`t`x`z`~````````````````````````````Unknown G*Ax Times New Roman5Symbol3. *Cx Arial7. [ @Verdanaa& GourmandLucida Sans Unicode?= *Cx Courier NewG{PMinion Pro Cond5. .[`)Tahoma;WingdingsA BCambria Math"1 h F Fll4d 2q HX ?<`2 ! xxSTRATE`KO KOMUNICIRANJEZT-2007damirj0         Oh+'0@x    (08STRATEKO KOMUNICIRANJEZT-2007Normaldamirj2Microsoft Office Word@F#@ >@ >՜.+,D՜.+,L hp   Microsoftl STRATEKO KOMUNICIRANJE Title 8@ _PID_HLINKSA$[T"http://www.poslovni.hr/34497.aspxk http://www.mvpei.hr/k w: Fhttp://www.mvpei.hr/ei/download/2005/.../EU_prezentacija_X_val_v2.pptk BHhttp://ec.europa.eu/public_opinion/archives/eb/eb73/eb73_fact_hr_en.pdfk . Nhttp://www.balkan-monitor.eu/files/BalkanMonitor-2010_Summary_of_Findings.pdfk |7'http://www.mvpei.hr/MVP.asp?pcpid=2599k   !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxz{|}~Root Entry Fr_Data y1TablebWordDocument 4SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8MsoDataStore*__r_10FUHG4FND==2*__r_Item  PropertiesUCompObj y   F'Microsoft Office Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q