Pregled bibliografske jedinice broj: 561860
Koliko su žene u Hrvatskoj ravnopravne? - Zaključci i preporuke
Koliko su žene u Hrvatskoj ravnopravne? - Zaključci i preporuke // Rodna ravnopravnost i diskriminacija u Hrvatskoj / Kamenov, Željka ; Galić, Branka (ur.).
Zagreb: Ured za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske, 2011. str. 255-269
CROSBI ID: 561860 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Koliko su žene u Hrvatskoj ravnopravne? - Zaključci i preporuke
(How equal are women in Croatia? - Conclusions and recommendations)
Autori
Baranović, Branislava ; Leinert Novosel, Smiljana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Rodna ravnopravnost i diskriminacija u Hrvatskoj
Urednik/ci
Kamenov, Željka ; Galić, Branka
Izdavač
Ured za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske
Grad
Zagreb
Godina
2011
Raspon stranica
255-269
ISBN
978-953-7574-15-4
Ključne riječi
rodna (ne)ravnopravnost u obrazovanju, području rada, obitelji i politike, rodno osvještavanje, nastavni programi i rodno osjetljiva nastava, mediji
(gender (in)equality in education, professional field, family and politics, awareness raising in gender related issues, syllabi and gender sensitive teaching, media)
Sažetak
U tekstu su ukratko prikazani rezultati istraživanja o (ne)ravnopravnosti spolova u hrvatskom društvu s akcentom na istraživanje položaja žena u obrazovanju, u sferi zaposlenosti, u obitelji i političkom odlučivanju. Cilj istraživanja je bio pružiti znanstveno utemeljene empirijske uvide u ostvarenost rodne ravnopravnosti u hrvatskom društvu kako bi se identificirali ključni i konkretni problemi te planirala optimalna politika na nacionalnoj razini za njihovo rješavanje. Prikazani su i uspoređeni rezultati o sljedećim aspektima rodne ravnopravnosti u području obrazovanja i i ostalim navedenim područjima: 1. percepcija prisutnosti, odnosno ostvarenosti rodne (ne)ravnopravnosti žena u Hrvatskoj ; 2. osobno iskustvo s rodnom diskriminacijom i sklonost diskriminiranju drugih na osnovu spola ; 3. stavovi o jednakosti uloga muškaraca i žena općenito i u spomenutim životnim područjima, te 4. interes za problem ravnopravnosti spolova. Uspoređujući podatke za spomenuta područja zaključno se može reći da, prema mišljenju ispitanika/ca, najviše neravnopravnosti još uvijek ima u tradicionalnim uporištima rodne diskriminacije: području rada i obitelji. Zatim slijede politika i obrazovanje. Dodatnu težinu ovom nalazu daje podatak da navedeno mišljenje podjednako dijele svi ispitanici/ce bez obzira na njihova socio-demografska obilježja kao što su spol, dob, obrazovanost, mjesto i regija u kojima žive. Na osnovu rezultata istraživanja predložene su sugestije za rješavanje rodne neravnopravnosti u hrvatskom društvu (npr. osvještavanje javnosti putem medija, izradom rodno osjetljivog nastavnog programa i materijala te izvođenjem rodno osjetljive nastave).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
100-1001677-0938 - Kompetencije za društvo znanja i razvoj nacionalnog kurikuluma u Hrvatskoj (Baranović, Branislava, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Fakultet političkih znanosti, Zagreb,
Institut za društvena istraživanja , Zagreb