Pregled bibliografske jedinice broj: 561677
Socijalni nauk Crkve i načelo supsidijarnosti u svijesti hrvatskih građana (i vjernika). Rezultati znanstveno-istraživačkog projekta „Supsidijarnost u hrvatskom društvu“
Socijalni nauk Crkve i načelo supsidijarnosti u svijesti hrvatskih građana (i vjernika). Rezultati znanstveno-istraživačkog projekta „Supsidijarnost u hrvatskom društvu“ // Bogoslovska smotra, 81 (2011), 4; 815-838 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 561677 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Socijalni nauk Crkve i načelo supsidijarnosti u svijesti hrvatskih građana (i vjernika). Rezultati znanstveno-istraživačkog projekta „Supsidijarnost u hrvatskom društvu“
(Social Teaching of the Church and principle of subsidiarity in consciousness of Croatian citizens (and worshippers). The results of scientific and research project “Subsidiarity in Croatian society”)
Autori
Dugalić, Vladimir ; Mravunac, Damir
Izvornik
Bogoslovska smotra (0352-3101) 81
(2011), 4;
815-838
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
socijalni nauk Crkve ; supsidijarnost ; hrvatsko društvo ; Katolička crkva ; socijalni pastoral ; mladi ; visokoobrazovani
(social Teaching of the Church ; subsidiarity ; Croatian society ; Catholic Church ; social pastoral ; youth ; high-educated)
Sažetak
U radu su obrađeni odgovori naših građana (i vjernika) na pitanja koja su se odnosila na poznavanje socijalnog nauka Crkve i načela supsidijarnosti, postavljena pod brojevima 49 – 51 u upitniku koji je usmenom anketom proveden u prosincu 2009. godine na probabilistički izabranom, višeetapno stratificiranom uzorku punoljetnog stanovništva Hrvatske kojim je bilo obuhvaćeno točno 1000 sudionika iz 70 naselja, odnosno iz 100 različitih lokacija, unutar znanstveno-istraživačkog projekta „Supsidijarnost u hrvatskom društvu“. Rezultati nedvojbeno ukazuju na činjenicu da su katolički vjernici slabo upoznati sa sadržajem socijalnog nauka Crkve (prema rezultatima 75, 8% nije upoznato, a upoznato ih je tek 21, 9%) i da ga najčešće poistovjećuju s karitativnim djelovanjem Crkve. Sa značenjem načela supsidijarnosti upoznato je tek 15, 6% ispitanika, i to ponajviše iz stručnih rasprava i hrvatskih medija, dok njih 83, 6% uopće nije čulo za taj pojam. Razlozi su takva stanja višestruki, od naslijeđenog mentaliteta do toga da socijalni nauk Crkve nije uspio izaći izvan crkvenih prostora. Sve to nameće Katoličkoj crkvi traženje novih prostora i načina posredovanja sadržaja socijalnog nauka Crkve kao i odgoja za supsidijarnost. Kod vjernika koji redovito komuniciraju sa župnom zajednicom (20 – 25%) potrebno je u navještaju i katehezi snažnije izgrađivati oblike osobne odgovornosti i socijalne duhovnosti, dok poteškoću predstavlja približavanje i odgoj onih vjernika (oko 60%) koji su udaljeniji od Crkve, a istovremeno su nositelji društvenog života. Stoga se kao prioritet nameće izlazak iz crkvenih prostora i ulazak u prostor civilnog društva npr. osnivanjem katoličkih elektroničkih medija, katoličkih odgojnih i obrazovnih ustanova i jačanjem vjerničkih društava te nužnost osobnih i prigodnih kontakata s udaljenijim vjernicima, a visokoobrazovani, koji se statistički najviše društveno angažiraju a istovremeno crkveno najudaljeniji, te mladi moraju postati ciljne skupine pastoralnog rada i odgoja za socijalni nauk Crkve i načelo supsidijarnosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Teologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
203-1941533-0732 - Supsidijarnost u hrvatskom društvu (Baloban, Stjepan, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Katolički bogoslovni fakultet, Zagreb,
Katolički bogoslovni fakultet, Đakovo
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus