Pregled bibliografske jedinice broj: 560311
Osutost šumskog drveća u Hrvatskoj u razdoblju od 2006. do 2009. godine
Osutost šumskog drveća u Hrvatskoj u razdoblju od 2006. do 2009. godine // Šumarski list : znanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društva, 135 (2011), 149-158 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 560311 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Osutost šumskog drveća u Hrvatskoj u razdoblju od 2006. do 2009. godine
(Defoliation of forest trees in Croatia in the period 2006 - 2009)
Autori
Potočić, Nenad ; Seletković, Ivan
Izvornik
Šumarski list : znanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društva (0373-1332) 135
(2011);
149-158
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
ICP Forests; osutost krošanja; bioindikacijska i osnovna mreža točaka
(ICP Forests; condition of forest ecosystems; crown defoliation; Level I and basic network)
Sažetak
S obzirom na stav da je najvažniji uzročnik propadanja šuma zračno onečišćenje, 1985. godine je u okviru UNECE Konvencije o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka (CLRTAP) osnovan Međunarodni program za procjenu i motrenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume (International Cooperative Programme on Assessment and Monitoring of Air Pollution Effects on Forests, skraćeno ICP Forests), u koji se Hrvatska uključila 1987. godine. Prednost monitoringa (trajnog motrenja) u odnosu na jednokratna istraživanja je u dobivanju vremenskog niza podataka koji omogućuje ispravnije zaključivanje o stanju pojava koje, u ovome slučaju, variraju na godišnjoj razini. Motrenje se provodi na mreži točaka Razine 1 (bioindikacijske točke razmaka 16 km) i osnovnoj mreži točaka (točke razmaka 4 km), a ključnu ulogu u Programu ima vizualna procjena osutosti krošanja. Vrijednosti značajne osutosti su vrlo visoke u Upravama šuma Podružnicama Vinkovci, Zagreb, Delnice i Buzet, a niske u UŠP Bjelovar i Koprivnica. Visok postotak značajne osutosti u UŠP Delnice i Vinkovci posljedica je visoke osutosti obične jele, odnosno hrasta lužnjaka. U UŠP Buzet, visok postotak značajne osutosti posljedica je visokih vrijednosti značajne osutosti gotovo svih promatranih vrsta. Porast značajne osutosti svih vrsta traje od 2002. godine, a listača od 2003. godine. Kod četinjača od 2006. godine bilježimo lagan pad osutosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Šumarstvo
POVEZANOST RADA
Projekti:
024-0242049-2103 - Šumska staniša u uvjetima izloženosti štetnim utjecajima i klimatskim promjenama (Vrbek, Boris, MZOS ) ( CroRIS)
024-0682041-2098 - Očuvanje stabilnosti i produktivne sposobnosti šumskih kultura (Perić, Sanja, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Hrvatski šumarski institut, Jastrebarsko
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Science Citation Index Expanded (SCI-EXP)
- SCI-EXP, SSCI i/ili A&HCI
- Scopus
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- AGRICOLA
- CAB Abstracts
- Geobase
- Forestry Abstracts
- Pascal
- SCOPUS