Naslov
Utjecaj Zasoljavanja na okoliš dijela auto ceste u dolini Gacke
(Influence of forest vegetation on arenosols in Đurđevački pesci area)

Autori
Boris, Vrbek ; Ivan, Pilaš ; Marija, Romić

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Perspektive gospodarenja tlom u budućnosti / - Zagreb, 2010

Skup
XI Kongres HTD-a

Mjesto i datum
NP Plitvička jezera, Hrvatska, 05.07.2010. - 08.07.2010

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Rijeka Gacka; šumska zajednica; tlo; zasoljavanje
(Gacka river; forest community; soil; salinity)

Sažetak
Na autocesti kod Otočca gdje prolazi dionica uz rijeku Gacku, na četiri lokacije postavljeni su lijevci i lizimetri na otvorenome prostoru (bulk) i u šumi bukve i jele (throughfall). Instrumenti su postavljeni na udaljenostima 50 i 100 m od prometnice te uz samu prometnicu. Geološku podlogu prema osnovnoj geološkoj karti izgrađuju jurski i kredni vapnenci i dolomit koji dolaze u izmjenama i odvojeno. U litološkom pogledu osim čistih dolomita i vapnenaca dolaze i njihove prijelazne kombinacije–dolomitizirani vapnenci i vapnenački dolomiti te vapnenci i dolomitne breče. Zemljišni pokrov na ovom području je najčešće isprekidan većim učešćem stjenovitosti. Rasprostranjena su smeđa tla na vapnencima, smeđa lesivirana tla i luvisoli tipični i akrični. Uzorkovanje tekučine iz postavljenih instrumenata je obavljeno tijekom zimskih mjeseci 2008. godine kod najintenzivnijih zasoljavanja i posipanja kolnika. Također se uzorkovala otopina tla na tri mjesta pomoću lizimetara. U laboratoriju je određena kiselost uzoraka tekućine potenciometrijski na pH-metru Lab 870 set (SCHOTT Instruments), (HRN ISO 10523:1998). Specifična električna vodljivost (EC) je određena konduktometrijski na Konduktometru Lab 970 set (SCHOTT Instruments), (HRN ISO 7888:2001). Kloridi su određeni spektrofotometrijskom metodom segmentiranog protoka na ionskom analizatoru vode (SFA) Skalar San Analyzer. Sadržaj natrija određen pomoću Atomskog Absorpcijskog Spektrometra(AAS), 3110 PerkinElmer. Tijekom mjerenog razdoblja postoje oscilacije kod sadržaju klorida i natrija u uzorcima. Uzorci su uzimani jednom do dva puta mjesečno. Nakon soljenja prometnica povećao se i sadržaj klorida i natrija u pojedinim uzorcima. Očekivano je kako će najveća količina depozicije biti uz rub autoceste. Ta količina se smanjuje nakon 30-tak metara ali se opet povećava uslijed utjecaja šumske vegetacije. Naime aerosol se zadržava na iglicama i lišću a nakon ispiranja kišom kloridi i natrij dospijevaju u tlo. Najmanje prosječne količine korida i natrija nađena je iznad autoceste (3, 45 Cl- mg/l ) i (2, 58 Na+ mg/l ), a najveća količina uz sam rub autoceste (17, 16 Cl- mg/l ) i (11, 15 Na+ mg/l ) i u nižem dijelu u šumi na 100 metara udaljenosti od autoceste (21, 38 Cl- mg/l ) i (9, 55 Na+ mg/l ). Također su i u lizimetru uz autocestu nađene povećane količine klorida i natrija (18, 63 Cl- mg/l ) i (4, 58 Na+ mg/l ) dok su u lizimetru upod krošnjama stabala te količine nešto manje (8, 17 Cl- mg/l ) i (3, 36 Na+ mg/l ). Najmanje količine su u lizimetru 100 m udaljenosti na povišenom položaju iznad auto ceste (3, 28 Cl- mg/l ) i (0, 86 Na+ mg/l ). Prosječne pH vrijednosti u bulkovima varirale su na promatranim lokalitetima između 6, 47 do 6, 72 dok su uzorci otopine tla u lizimetrima imali pH vrijednosti od 6, 60 do 7, 56.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA