Pregled bibliografske jedinice broj: 559029
Istraženost keramičarskih i opekarskih peći u Istri
Istraženost keramičarskih i opekarskih peći u Istri // Rimske keramičarske i staklarske radionice / Proizvodnja i trgovina na jadranskom prostoru / Lipovac Vrklan, Goranka ; Radić Rossi, Irena ; Šiljeg, Bartul (ur.).
Zagreb: Institut za arheologiju ; Grad Crikvenica ; Muzej grada Crikvenice, 2011. str. 65-74
CROSBI ID: 559029 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Istraženost keramičarskih i opekarskih peći u Istri
(The state of research of ceramic and brick kilns in Istria)
Autori
Džin, Kristina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Rimske keramičarske i staklarske radionice / Proizvodnja i trgovina na jadranskom prostoru
Urednik/ci
Lipovac Vrklan, Goranka ; Radić Rossi, Irena ; Šiljeg, Bartul
Izdavač
Institut za arheologiju ; Grad Crikvenica ; Muzej grada Crikvenice
Grad
Zagreb
Godina
2011
Raspon stranica
65-74
ISBN
978-953-6064-08-3
Ključne riječi
keramičarsko-opekarska proizvodnja, keramičarska radionica, Červar-Porat, Loron, Fažana, Antenal
(ceramic and brick production, brick kilns, Červar-Porat, Loron, Fažana, Antenal)
Sažetak
Zemljopisni položaj Istre duboko uvučen u europsko kopno, svojim položajem, geomorfološkom raznolikošću, klimatskim uvjetima, biljnim pokrovom, vodama i vodenim tokovima, omogućio je u antici razvitak specifične gospodarske grane – proizvodnju izrađevina od gline početkom Carstva za lokalno tržište i potrebe, a u doba razvijenog Carstva čak i za izvoz u mediteranska i alpska područja. Tijekom 19. i početkom 20.stoljeća o keramičarsko opekarskoj djelatnosti u Istri iz Rimskog doba govorilo se isključivo temeljem zatečenih ostataka izrađevina određenih temeljem žigova koji su bili dijelom podrijetlom iz Venetskog, ali i šireg područja. Keramičarska proizvodnja u antičko doba u Istri temeljila se na tradicijskom poznavanju izbora sirovine, pripremanja odgovarajuće smjese i primjene odgovarajuće tehnologije pečenja. Takva proizvodnja obuhvaćala je: izbor sirovine (razne vrste glina), pročišćavanje sirovine, pripremu smjese od gline, pijeska, glinenca i vode, ručno formiranje dobivene smjese, oblikovanje i sušenje izrađevine, pečenje i eventualno pokrivanje glazurom uz ponovno pečenje. Susljedno potrebama investitora prilikom gradnji provedena su zaštitna arheološka istraživanja (Červar Porat kod Poreča, Fažana), sustavna istraživanja (Loron) te reambulacija terena i prouka starije literature (Monforno kod Buzeta, Čepić na rijeci Raši, Antenal na rijeci Mirni) koja su nam donijela saznanja za proučavanje ove važne gospodarske grane te se može utvrditi intenzitet proizvodnje kvalitetnih keramičkih izrađevina, amfora i krovnih opeka, u vlastitim proizvodnim centrima i ocijeniti njihovo visoko pozicionirano mjesto vrednovanih proizvoda na području Italije kao i provincijama Rimskoga carstva: Noriku, Cisalpinskoj Galiji i Panoniji te sjevernoj Africi. Keramički proizvodni centri u Fažani, Červar Portu i Loronu kao dijelovi konzulskih, senatskih i kasnije carskih posjeda govore o značajnoj ulozi zemljišnih i proizvodnih vrijednosti antičke Istre u gospodarstvu Rimskoga carstva od početka 1. do kraja 3. stoljeća. Do sada u cijelosti istražena peć u Červar Portu kao i djelomično istraženi keramičarsko-opekarski centri na Loronu i Fažani imaju zajedničku tipološku odrednicu peći tipa IIb po Cumo di Caprio koju još u Istri po prvoj cjelovito istraženoj peći nazivamo Tip Červar. Zajednička karakteristika ovih peći je i u načinu loženja i goriva koje se upotrebljavalo, a u Istri se koristio kompost masline, drvo ili ugljen kojih ima u izobilju u okolici. Za ostale analizirane lokacije do konačnih istraživanja teško je ustvrditi što se proizvodilo i kako je peć izgledala i kojem je gospodarskom kompleksu pripadala.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arheologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
303-0000000-0867 - ANTIČKI CEMETERIJI I POGREBNI RITUSI NA SJEVERNOM JADRANU (Girardi-Jurkić, Vesna, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli
Profili:
Kristina Džin (autor)