Pregled bibliografske jedinice broj: 558852
Ranosrednjovjekovni Neretvani ili Humljani: Tragom zabune koju je prouzročilo djelo De administrando imperio
Ranosrednjovjekovni Neretvani ili Humljani: Tragom zabune koju je prouzročilo djelo De administrando imperio // Hum i Hercegovina kroz povijest: Zbornik radova knj. 1 / Lučić, Ivica (ur.).
Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2011. str. 218-278
CROSBI ID: 558852 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Ranosrednjovjekovni Neretvani ili Humljani: Tragom zabune koju je prouzročilo djelo De administrando imperio
(The Early Medieval Narentines or Chulmians: Tracing the confusion caused by De administrando Imperio)
Autori
Ančić, Mladen
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Hum i Hercegovina kroz povijest: Zbornik radova knj. 1
Urednik/ci
Lučić, Ivica
Izdavač
Hrvatski institut za povijest
Grad
Zagreb
Godina
2011
Raspon stranica
218-278
ISBN
978-953-6324-97-2
Ključne riječi
Konstantin Porfirogenet, Bizantsko Carstvo, Hum, Paganija, etnički diskurs, politička centralizacija
(Constantine Porphyrogenitus, Byzantine Empire, Chulm, Pagania, ethnic discourse, political centralization)
Sažetak
Autor upozorava na problem koji proizlazi iz opisa prilika na istočnojadranskoj obali i u njezinu zaleđu u djelu De administrando imperio pripisanome bizantskome caru i piscu Konstantinu VII. Porfirogenetu, u onome njegovu dijelu koji se odnosi na srednjovjekovnu Humsku zemlju. U raspravi se polazi od načina na koji se u historiografiji tretiralo djelo pripisano Konstantinu VII. Porfirogenetu i utvrđuje kako je ono temelj narativa nacionalne povijesti. Zabacujući takav pristup, autor razlaže temeljne značajke djela, a onda i upozorava na značenje "etničkoga diskursa" u ranome srednjem vijeku, raščlanjujući način na koji se taj "etnički diskurs" oblikovao i reproducirao na bizantskome carskom dvoru, gdje je djelo De administrando imperio i nastalo. Pozornost se potom usmjerava na navod prema kojemu "Romajci" (što praktično znači podanici carske vlasti iz Konstantinopolja) stanovnike područja između Cetine i Neretve nazivaju "Neretljanima", dok ih njihovi susjedi nazivaju "Paganima". Kroz raščlambu korpusa historiografske tradicije pokazuje se kako je taj navod izazvao u djelima povjesničara XIX. i XX. stoljeća zabunu golemih razmjera – zamjenu etnonima "Humljani" etnonimom "Neretljani/Pagani" (poslije i "Morjani"), odnosno uspostavljanje fiktivne "Neretvanske kneževine" na jednoj i poistovjećivanje zemljopisno-političkih pojmova "Huma" i "Zahumlje" na drugoj strani. Autor nadalje upozorava kako se vremenom pripisani kolokvijalni naziv "Neretljani", zabilježen u samo još jednom suvremenom tekstu, onome mletačkoga kroničara Ivana Đakona, počelo tretirati i kao samoidentifikacijsku oznaku ranosrednjovjekovnih stanovnika područja između Neretve i Cetine. Na kraju, autor prati način na koji se ta zabuna ukorjenjivala i reproducirala u modernoj historiografiji te posebice ukazuje na posve neutemeljeni literarni konstrukt, mitologem, o tzv. Neretljanima i njihovoj "državi" i značenje koje mu se pridavalo.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
POVEZANOST RADA
Projekti:
269-0190610-2536 - Temeljni parametri društvene konstrukcije hrvatske srednjovjekovne zbilje (Ančić, Mladen, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Sveučilište u Zadru
Profili:
Mladen Ančić
(autor)