Naslov
Tko je izvorni govornik hrvatskoga jezika?
(Who is the native speaker of the Croatian Language?)

Autori
Matešić, Mihaela

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
Treće savjetovanje za lektore (SIH)

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 09.07.2010. - 10.07.2010

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
hrvatski jezik; izvorni govornik; standardni jezik; niski varijetet; visoki varijetet
(the Croatian Language; native speaker; standard language; low variety; high variety)

Sažetak
Iako je poznato da se pri određenju pojma izvornoga govornika pojavljuju mnogobrojni problemi i prijepori (lingvistički, kulturološki, ali i drugi), duga tradicija uporabe toga pojma u lingvistici ipak nije napuštena, ponajviše zbog njegove praktične vrijednosti. Pojam izvornoga govornika kao jezičnoga uzora, koji je k tome sposoban prosuditi o jezičnoj pravilnosti i procijeniti stilističku vrijednost jezičnih odabira, važan je osobito u dvama područjima: jezičnome poučavanju i jezičnome proučavanju. Na planu poučavanja i proučavanja standardnoga jezika hrvatska je jezična situacija dodatno usložnjena time što uz standardnojezični idiom supostoje i tri hrvatska narječna sustava: kajkavski, čakavski i štokavski. Stoga pojam izvornoga govornika hrvatskoga jezika nije moguće odrediti na onaj način kako je to moguće za jezične zajednice u kojima standardni jezik i nestandardni idiomi pripadaju istome sustavu. Naglašavanje da je standardni jezik idiom koji svi govornici moraju svjesno učiti i da on nikome nije materinski, koje je zastupljeno u hrvatskim standardološkim raspravama osobito u zadnjoj trećini 20. stoljeća, pozitivno se odrazilo na poimanje uzornosti u normiranju: određivanjem toga polazišta omogućeno je odbacivanje zemljopisnoga i autoritetnog načela jezične pravilnosti. U ovome će se radu razmotriti kako se tvrdnja da standardni jezik nikome nije materinski odražava na pitanje određivanja tko je izvorni govornik hrvatskoga standardnog jezika i postoji li on uopće. U tu će se svrhu ispitati postoji li oblik standarda (uzus) kojemu je većina stanovnika u Hrvatskoj svakodnevno izložena (kroz javne medije, sporazumijevanje s drugim članovima jezične zajednice, ali i u obitelji), u kojoj dobi započinje izloženost tome idiomu i njegovo usvajanje te ima li usvajanje toga idioma odlike spontanosti. Posebno se nastoje utvrditi jezične i stilističke značajke toga uzusnog idioma u usporedbi s normom koju donose hrvatski jezični priručnici.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA