Naslov
Budućnost dječje knjige – medijska rekontekstualizacija pisanja, čitanja i objavljivanja dječje književnosti
(The Future of Children's Books – Media Recontextualisation of Writing, Reading and Publishing of Children's Literature)

Autori
Gabelica, Marina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Skup
Veliki Vidar - Stoljeće Grigora Viteza

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 24.11.2011. - 25.11.2011

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
dječja književnost; recepcija; novi mediji; film; računalo; hipertekst; elektronička dječja književnost
(children's literature; reception; new media; film; computer; hypertext; electronical children's literature)

Sažetak
Književnost je, kao i svaka druga ljudska tvorevina, pratila novitete suvremenoga doba. Tako je i usmena književnost pojavom pisma bivala zapisana i time započinje doba pisane književnosti. Pojavom tiskarskog stroja pisana se književnost također osuvremenjuje. Odnos usmene i pisane književnosti dobar je prikaz što se dešava kada se susretnu tradicionalno i suvremeno- tijekom vremena novi medij potiskuje onaj prethodni. Tom se analogijom možemo zapitati kakva budućnost očekuje, u ovom slučaju pisanu književnost. Možemo li pisanu književnost i medij knjige nazvati tradicionalnim medijem? Pojavom novih medija, prije svega računala, događa se prijenos pisane književnosti u oblik koji nazivamo elektroničkom književnošću. Problem međutim nije u transkripciji (digitalizaciji) knjige jer ta je pojava tek djelić novonastale elektroničke književnosti. Veći se dio pisane književnosti pritom prilagođava zakonitostima novoga medija. Tradicionalni tekst je linearan, sekvencijalan i kao takav ne odgovara prirodi novoga medija. Stoga biva zamijenjen, prevođen u hipertekst koji je nelinearan, nesekvencijalan, iznad linearnoga teksta ; hipertekst je dinamičan, promijenjiv, modularan i beskonačan. Pritom se translacija vrši na tekstualnoj razini (hipertekst), ali i na razini prijevoda jezičnoga koda, gdje u novome mediju auditivni i vizualni kod postaju dominantama (hipermedij). Teoretičari medija naglašavaju kako novi mediji donose sferu simultane interakcije svih osjetila, a time se ne mijenja samo sadržaj, već i naša svijest o sadržaju. Promjene koje su zadesile književnost ne označavaju samo promjene linearnih tekstova, već i oblika mišljenja i percepcije. U radu se navode primjeri s područja dječje književnosti koji su doživjeli ove pretvorbe (interaktivne slikovnice, story telling) te najavljuju novitete koji se javljaju na podučju novijih izdanja (hologramske slikovnice). Preispituju se odnosi tradicionalnog medija (dječje knjige) i novih oblika (elektronička dječja književnost) uz osvrt na recepciju ovih noviteta kod djece- suvremenih čitača.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA