Naslov
SINDROM SAGORIJEVANJA NA POSLU OSNOVNOŠKOLSKIH UČITELJA/ICA
(Burnout of primary school teachers)

Autori
Martinko, Jasna

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Učiteljski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
15.10

Godina
2009

Stranica
89

Mentor
Vlatka Domović

Ključne riječi
profesionalno sagorijevanje na poslu (burnout); osnovnoškolski učitelji/ce; emocionalna iscrpljenost; depersonalizacija; osobno postignuće; izvori učiteljskog stresa; samopoštovanje.
(burnout; (male and female) primary school teachers; emotional exhaustion; depersonalization; personal achievement; sources of stress among teachers; self-respect.)

Sažetak
Sindrom sagorijevanja na poslu (burnout) je područje koje je u Hrvatskoj malo istraženo. Cilj je ovog rada, osim prikaza teoretskog utemeljenja, ispitati kako osnovnoškolski učitelji/ce procjenjuju stupanj profesionalnog sagorijevanja u dimenzijama emocionalne iscrpljenosti, depersonalizacije i osobnog postignuća, s obzirom na demografske čimbenike, procjenu samopoštovanja i organizacijske stresore. U istraživanju su korišteni sljedeći mjerni instrumenti: Skala za mjerenje izvora učiteljskog stresa, Skala procjene samopoštovanja učitelja i Skala profesionalnog sagorijevanja (Maslach Burnout Inventory (MBI)). Istraživanje je pokazalo da ispitanici imaju značajno viši osjećaj osobnog postignuća nego emocionalne iscrpljenosti i depersonalizacije. S obzirom na spol, muškarci pokazuju statističko značajnu razliku u dimenziji depersonalizacije. Učitelji/ce predmetne nastave iz urbalnih sredina iskazuju veći osjećaj depersonalizacija te značajno niži osjećaj osobnog postignuća u odnosu na učitelje/ce razredne nastave. Samopoštovanje je u niskoj negativnoj, ali značajnoj korelaciji sa subskalama Emocionalna iscrpljenost i Depersonalizacija, te u umjerenoj pozitivnoj korelaciji s Osobnim postignućem. Učitelji/ce višeg samopoštovanja u prosjeku procjenjuju nižu emocionalnu iscrpljenost i depersonalizaciju te viši osjećaj osobnog postignuća. Neprimjereno ponašanje učenika je procijenjeno kao veći izvor stresa u odnosu na radno opterećenje i potrebu za profesionalnim priznanjem. Prediktor koji najviše doprinosi predviđanju emocionalne iscrpljenosti, ali i osobnog postignuća, samopoštovanje je učitelja/ica, dok je to za predviđanje depersonalizacije potreba za profesionalnim priznanjem. Dobiveni rezultati istraživanja mogu se koristiti u izradi programa prevencije sagorijevanja kod osnovnoškolskih učitelja/ica.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija

POVEZANOST RADA