Pregled bibliografske jedinice broj: 558300
Kupidon u Dubravi
Kupidon u Dubravi // Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti / glavni i odgovorni urednik Miroslav Šicel, 28 (2009), 37-74 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 558300 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kupidon u Dubravi
(The Cupid in the Grove)
Autori
Lukežić, Irvin
Izvornik
Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti / glavni i odgovorni urednik Miroslav Šicel (1330-0784) 28
(2009);
37-74
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Kupidon; Zbornik Nikše Ranjine; Mavro Vetranović-Čavčić; Marin Držić; renesansna književnost; barokna književnost; Fran Krsto Frankopan
(Cupid; Ranjina's Collection; Mavro Vetranović-Čavčić; Marin Držić; Renaissance literature; Baroque literature; Fran Krsto Frankopan)
Sažetak
U radu se osvjetljava pjesničke obrade mitološkog božanstva Kupidona, koji predstavlja omiljeli petrarkistički motiv i asocijaciju, personifikaciju ljubavi, simbol putene strasti i ljubavnog užitka, živahnog stanovnika naše bujne, zelene i sjenovite pjesničke Dubrave. Poput boginje Dijane, i on se povezuje s lovom, budući da je oboružan lukom i strijelama kojima „pogađa“ svakoga čovjeka, pretvarajući ga u osobu opsjednutu ljubavlju, odnosno, zaljubljenika ili zaljubljenu. Iz čisto pjesničkih sfera i ljubavne lirike taj isti motiv vrlo se rano proširio i u druga područja, posebice u oblast domaće kazališne umjetnosti, odnosno, svadbene maskerate (pirne drame) i pastorale. U članku se prvo objašnjava geneza spomenutog pjesničkog motiva u širem kulturnopovijesnom i književnom ozračju. Potom se govori o njegovoj prisutnosti u djelima hrvatskih latinističkih pjesnika, te se opširnije navode stihovi koji to potkrepljuju. U Zborniku Nikše Ranjine ovu temu osobito često razvija u svojim pjsmama Šiško Menčetić. Kupidona nalazimo u dramskim djelima mnogih kasnijih dubrovačkih književnika, poput dum Mavra Vetranovića-Čavčića i Marina Držića, a nije bio zaboravljen ni u hrvatskih baroknih pjesnika, poput Frana Krste Frankopana. Sve upućuje na zaključak kako je predmetnotematski i ikonografski sadržaj drevne mitološke priče o Kupidonu zasigurno jedan od najpopularnijih i najraširenijih toposa našega starijega pjesništva, a njegove tragove možemo slijediti u našoj književnosti sve do današnjih dana.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
009-2263053-0901 - Franjevačka književna i književnojezična baština Istre i kvarnerskoga područja (Srdoč-Konestra, Ines, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Rijeka
Profili:
Irvin Lukežić
(autor)
