Pregled bibliografske jedinice broj: 556974
Ekološka i strukturna obilježja šumskog ekosustava otoka Mljeta
Ekološka i strukturna obilježja šumskog ekosustava otoka Mljeta // Zbornik radova simpozija Dani Branimira Gušića-Nove spoznaje iz prirodoslovlja otoka Mjeta / Durbešić, Paula ; Benović, Adam (ur.).
Zagreb, 2010. str. 372-372 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 556974 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Ekološka i strukturna obilježja šumskog ekosustava otoka Mljeta
(Ecological and structural features of forest ecosystm of island Mljet)
Autori
Dubravac, Tomislav ; Dekanić, Stjepan ; Španjol, Željko ; Barčić, Damir ; Rubin, Goran
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Zbornik radova simpozija Dani Branimira Gušića-Nove spoznaje iz prirodoslovlja otoka Mjeta
/ Durbešić, Paula ; Benović, Adam - Zagreb, 2010, 372-372
ISBN
978-953-6202-13-3
Skup
Simpozij "Dani Branimira Gušića"
Mjesto i datum
Pomena, Hrvatska, 03.10.2010. - 07.10.2010
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
nacionalni park; privatne šume; gospodarske šume; struktura; uređajni razredi; funkcija šuma; alepski bor; crnika
(national park; private forests; management forests; structure; management class; forest function; Aleppo pine; holm oak)
Sažetak
Otok Mljet obrastao je bujnom vazdazelenom šumskom vegetacijom te stoga s pravom nosi atribut »zelenog otoka«. Najveća vrijednost šuma otoka Mljeta jest u općekorisnim funkcijama. Dominantno šumsko drveće jesu autohtone vrste hrast crnika (Quercus ilex L.) i alepski bor (Pinus halepensis Mill.). Veći je dio otoka obrastao makijom, koja je nastala procesima degradacije šuma hrasta crnike. Znatne površine zauzimaju i ostali degradacijski stadiji šuma hrasta crnike, garig i kamenjar te je na tim područjima stalna progresija i regresija šumske vegetacije. U tim dinamičkim pojavama alepski bor, zbog svojih bioloških svojstava i ekoloških zahtjeva, pionirska je i dominantna vrsta. Šumskim ekosustavima otoka Mljeta gospodari se na tri načina: šume nacionalnoga parka, privatne (šumoposjedničke šume) i gospodarske šume. Za svaku skupinu rade se Programi gospodarenja koji se usklađuju sa Zakonom o šumama, Pravilnikom o uređivanju šuma, Odredbama šumskogospodarske osnove područja, te Prostornim planom NP Mljet. U radu se iznose temeljne odrednice važećih Programa gospodarenja, površine i zastupljenost pojedinih uređajnih razreda i njihova važnost u održanju šumskih ekosustava otoka Mljeta te ekološka i strukturna obilježja tih šuma. Upozorava se na važnost općekorisnih funkcija šuma: - u zaštiti zemljišta, prometnica i drugih objekata od erozije, bujica i poplava, - na utjecaj na vodni režim, na plodnost zemljišta i poljoprivrednu proizvodnju, - na klimu, utjecaj na ljepotu krajolika, - na stvaranje po voljnih uvjeta za liječenje, oporavak, rekreaciju i razvitak turizma, sve to pokazuje važnost otoka Mljeta.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Šumarstvo
POVEZANOST RADA
Projekti:
024-0000000-3505 - Prirodna obnova kao temeljni čimbenik potrajnosti šumskih ekosustava (Dubravac, Tomislav, MZOS ) ( CroRIS)
068-0352827-0527 - Biotehničke mjere u zaštiti i obnovi šuma od požara (Španjol, Željko, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Hrvatski šumarski institut, Jastrebarsko,
Fakultet šumarstva i drvne tehnologije
Profili:
Željko Španjol
(autor)
Tomislav Dubravac
(autor)
Damir Barčić
(autor)
Stjepan Dekanić
(autor)
Goran Rubin
(autor)