Naslov
Akademska i ostatak znanstvene zajednice na prekretnici
(Breaking point in work of academic and the rest of scientific community)

Autori
Čatić, Igor

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Okvir za strategiju: Suvremene politike znanosti i obrazovanja / - : Sindikat visokog obrazovanja i znanosti, Akademska solidarnost, 2011, 6-7

Skup
Okvir za strategiju: Suvremene politike znanosti i obrazovanja

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 10.10.2011. - 12.10.2011

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
akademska zajednica; zadaci pripadnika akademske zajednice; vrste istraživanja
(academic community; tasks of the academic community; types of research)

Sažetak
U Hrvatskoj najveći dio znanstvene zajednice čine znanstvenici koji čine znanstveni podsustav akademske zajednice. Akademska zajednica mora osigurati uspješan rad tri podsustava: znanost, nastava i struka. To nije dovoljno za uspješan rad pojedinca koji mora biti i društveno angažiran u časopisima, znanstveno-stručnim udrugama, tehničari na području normizacije itd. To moraju uzeti u obzir kriteriji napredovanja. Obje zajednice morat će se uskoro odlučiti mogu li pripomoći da se Hrvatska izvuče iz svekolike krize. Pritom se nameće dvojba: treba li osnovni cilj svekolike hrvatske znanstvene zajednice biti služenje tuđim interesima ili definiranju i ostvarivanju hrvatskih nacionalnih ciljeva? Polazi se od činjenice da hrvatski znanstvenici mogu pridonijeti stvaranju novog svjetskog znanja u iznosu manjem od 0, 1%. Stoga Hrvatska treba optimalno tri skupine znanstvenika. Najmanju skupinu čine oni koji su sposobni i treba im dopustiti da pridonose općem znanju. Moramo biti svjesni da će trebati dio znanstvenika uključiti u administrativne i istraživačke funkcije koje će trebati ostvariti ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. Međutim, najveći broj znanstvenika treba uključiti u ostvarivanje hrvatskih nacionalnih ciljeva. Pritom Hrvatska ne treba određivati snagom znanstvenih moćnika strateške pravce, već treba sustavno tražiti niše. Za akademsku zajednicu objektivno postoji problem koji je naznačen pod naslovom: Imam doktorat, tko me treba? (Vjesnik, 14. siječnja 1993.). Svi znanstveni novaci ne mogu ostati u obrazovnom sustavu. Treba za njih osmisliti doktorska radna mjesta. Istodobno svi u obrazovnom sustavu ne mogu i ne trebaju napredovati do najviših zvanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Strojarstvo

POVEZANOST RADA