ࡱ> Sbjbjss 7,vl ])))8a!)!!"!w"w"R#R#R#$'ɕ*%R#R#%%*w"w"?SSS%'w"w"S%SS6hPLjw"`K)Md`i]<|igMzg8LjLjg@mR##^S4$L$oR#R#R#**aSvR#R#R#%%%%gR#R#R#R#R#R#R#R#R# :Zabrana uskrate pravosua i uskrate prava: pristup hrvatskim problemima( izvorni znanstveni rad Ivan Padjen,( Zoran Pokrovac( i Nikola Opati( Abstract Svrha je rada izrada pristupa koji razjaanjava pojmovne dileme uskrate pravosua i uskrate prava unutar integralne teorije prava te, slijedei pristup, raa lamba sistemskih problema uskrate pravosua i uskrate prava u hrvatskom pravu. Klju ne rije i: materijalno i procesno pravo; objektivno i subjektivno pravo; pozitivno i izvanpozitivan pravo; integralna teorija prava; uskrata pravosua u hrvatskom pravu; uskrata prava u hrvatskom pravu Velik broj akata hrvatske javne uprave i drugih tijela koja imaju javne ovlasti nije podsudan. Hrvatski sudovi jedva primjenjuju Europsku konvenciju o ljudskim pravima i temeljnim slobodama. Te su dvije teakoe o iti prakti ni problemi hrvatskog pravosua i hrvatskog prava u cjelini. No, jesu li te pojave, a i niz viae ili manje sli nih, doista slu ajevi uskrate pravosua, ijim uzornim slu ajem (ali ne joa i zadovoljavajuom odredbom) dr~imo onaj kad sud niti ne po ne odlu ivati o odreenom zahtjevu, a da nije niti ispitao postoji li procesni / formalni / postupovni pravni temelj za pokretanje postupka; i / ili uskrate prava, ijim uzornim slu ajem (ali, ponovno, ne joa i zadovoljavajuom odredbom) dr~imo onaj kad sud, doduae, po ne odlu ivati o zahtjevu, ali odluku ne donese, jer ne nalazi supstantivni / materijalni / sadr~ajni pravni temelj za odluku o meritumu zahtjeva? Ako jesu, kako ih pravno urediti? Zabrana uskrate pravosua i zabrana uskrate prava u danaanjim je nacionalnima pravnim sistemima toliko samorazumljiva da je primjereno pitati se, ironizirajui Aristotelovu napomenu da se pravednost - poput drugih opre nih stanja - poznaje po svojoj opreci: u emu se sastoji neuskrata pravosua (koju je, u nedostatku uobi ajenoga hrvatskog izraza, najbolje nazivati pru~anjem pravosua ili, jednostavnije, suenjem) i neuskrata prava (koju je, u nedostatku uobi ajenoga hrvatskog izraza, primjereno nazvati izricanjem prava ili, jednostavnije, pravosuenjem). Kako treba njih pravno urediti? Na ta pitanja nije mogue odgovoriti na temelju aturih navoda hrvatskih ud~benika teorije prava i dr~ave o sudovima i njihovim zadaama, sudskim postupcima, sudskim aktima, te subjektivnom pravu i objektivnom pravu, zahtjevu za ostvarenje, materijalnom i procesnom pravu, pravnom sistemu, izvorima prava, pravnim prazninama i njihovom popunjavanju u sudovanju. Uskratu prava i zabranu uskrate prava izrijekom spominje samo jedan ud~benik. Mo~da najutjecajnija danaanja teorija pravosua, napisana takoer od izvorno hrvatskog autora, te nedavno objavljena u hrvatskom jeziku, u kazalu ne spominje niti uskratu pravosua, niti uskratu prava, niti zabranu uskrate pravosua i zabranu uskrate prava niti, u izvornome engleskom izdanju, neki od ekvivalenata tih izraza na evropskim jezicima, kao to su non liquet, le dni da la justice, denial of justice, Justizverweigerung ili Rechtsverweigerung ili Justizverweigerungsverbot ili Rechtsverweigerungsverbot. Propust hrvatske literature teorije prava i dr~ave da odredi i raa lani uskratu pravosua i uskratu prava i njihovu zabranu do mjere koja je potrebna za njihovo istra~ivanje u cjelini hrvatskoga pravnog sustava, a takoer i aturost te literature u odredbi i raa lambi pravosua ne iznenauje, baa kao ato ne iznenauje niti relativna oskudnost i nedovoljna odreenost zapadne, tj. vodee svjetske literature o tim predmetima. Potra~e li se u vodeoj njema koj (i vjerojatno svjetskoj) knji~nici za povijest prava naslovi knjiga te lanaka u zbornicima radova koji su katalogizirani pod predmetnom odrednicom (Schlagwort) Justizverweigerung, nai e se samo dva, a pod Justizverweigerungsverbot, Rechtsverweigerung, Rechtsverweigerungsverbot niti jedan naslov. Neato je plodnija potraga za naslovima knjiga pod predmetnom odrednicom (Subject) denial of justice, koja je engleski ekvivalent uskrate pravosua u najveoj ameri koj knji~nici. Podrobno istra~ivanje oskudnosti i neodreenosti zapadne literature problem je za sebe, koji nije mogue rjeaavati u ovom radu. Ovdje dostaje navesti da je razlog taj, kao ato e to biti pokazano ovim radom, ato odgovor na pitanja vrste "`to je to uskrata pravosua i / ili uskrata prava?" i "`to je to zabrana uskrate pravosua i / ili uskrate prava?" ili "Da li je pojava A slu aj uskrate pravosua i / ili uskrate prava?" i "Da li je pojava A slu aj zabrane uskrate pravosua i / ili uskrate prava?", nije mogue dati na temelju pozitivnog prava, tj. pozitivnopravnih mjerila (pravila, na ela, vrijednosti itsl.). Ako je tako, mora ostati izjalovljeno nastojanje suca ili drugoga pravnika prakti ara (odvjetnika, pravnika u upravi ili u gospodarstvu i sl.) da i na ta pitanja odgovori kao isti pravni prakti ar, tj. na temelju mjerila pozitivnog prava, kao ato pokuaava isklju ivo na temelju pozitivnopravnih mjerila ocijeniti druge svoje predmete (nar. odnose pravne odgovornosti, kao ato su oni koji nastaju, primjerice, nanoaenjem teake tjelesne povrede, neispunjenjem ugovorne obveze ili gradnje bez graevinske dozvole). `toviae, mora ostati izjalovljeno i nastojanje znanstvenika, odnosno u enjaka bilo koje pozitivnopravne discipline tj. pravne dogmatike (npr. ustavnog, graanskog, graanskoga procesnog prava), da na ta pitanja odgovori kao isti pravni dogmati ar, tj. na viaoj razini apstrakcije od pravnog prakti ara, ali takoer na temelju mjerila pozitivnog prava. Svrha je rada izrada pristupa koji razjaanjava pojmovne dileme uskrate pravosua i uskrate prava unutar integralne teorije prava te, idui tim pristupom, raa lamba sistemskih problema uskrate pravosua i uskrate prava u hrvatskom pravu. Prvi je teorijski zadatak da se uputi na paradoks: funkcija je kako zabrane uskrate pravosua tako i zabrane uskrate prava provedba (kondemnacija), priznanje (deklaracija) i promjena (konstitucija) pozitivnih subjektivnih prava na temelju objektivnoga pozitivnog prava; usprkos tome, pitanja vrste "`to je to uskrata pravosua?" ili "Da li je X slu aj zabrane uskrate prava?" ne mogu biti odgovorena na temelju isklju ivo pozitivnog prava i / ili znanstvenih disciplina zaokupljenih isklju ivo pozitivnim pravom. Razlog tomu je taj ato prihvatljivi odgovori na takva pitanja pretpostavljaju ne samo pozitivna nego i izvanpozitivna mjerila i stoga mogu biti data samo od znanstvenih disciplina koje su zaokupljene i jednima i drugim mjerilima. Drugi je teorijski zadatak pokazati neke va~ne funkcije tih mjerila te prednosti integralne teorije prava (Glava 1. "Teorijski pristup"). Prakti ni su zadaci rada prikaz i raa lamba odredba prvo, hrvatskih ustavnih propisa o uskrati pravosua i uskrati prava i, obratno, o pru~anju pravosua i o izricanju prava, u kontekstu interesa koji utje u na provedbu propisa i, drugo, slu ajeva uskrate pravosua i uskrate prava koji su sistemski nedostaci hrvatskog prava (Glava 2. "Prakti ni problemi"). Krajnja je nakana rada da slu~i postavljanju i rjeaavanja prakti nog problema, a tek drugotno teorijskoga. Meutim, ve postavljanje, a pogotovo rjeaavanje prakti noga pretpostavlja rjeaenje teorijskoga. Upravo zbog toga je rasprava o teorijskome opse~nija od rasprave o prakti nome. Pritom se o ekuje da e se hrvatski pravnici koji itaju ovaj tekst biti skloni slo~iti se s njegovim postavljanjem prakti nog problema pa ak i s glavnim pravcima njegovog rjeaavanje i ako se ne sla~u s rjeaenjem teorijskoga. To zbog toga ato hrvatski pravnici, sli no svojim kolegama u sli nim pravnim porecima (nar. onima u nekadaanjim republikama SFRJ), zahvaljujui sli noj sveu ilianoj naobrazbi, dijele niz preautnih pretpostavki o naravi prava uope i, joa viae, o naravi hrvatskog prava, tako da se o temeljnim pitanjima svoje struke mogu slo~iti iako o njima dijelom imaju razli ita teorijska shvaanja. Uostalom i autori ovog prinosa ne dijele nu~no sve teorijske pretpostavke, kako to najbolje pokazuju etiri prinosa od kojih su dva izlo~ena na istom skupu na kojemu i prvi nacrt ovoga, te se objavljuju s njim u istoj zbirci radova skupa. Teorijske pretpostavke ije izlaganje slijedi preuzete su, radi koherentnosti, veim dijelom iz tekstova prvog autora ovog rada. 1. Teorijski pristup Zadaa je ove glave pokazati, na slu aju koji jest i na slu aju koji nije uobi ajen u hrvatskome pravnom sistemu, da odgovore na pitanja vrste "`to je to uskrata pravosua i / ili uskrata prava?" i "`to je to zabrana uskrate pravosua i / ili uskrate prava?" ili "Da li je pojava A slu aj uskrate pravosua i / ili uskrate prava?" i "Da li je pojava A slu aj zabrane uskrate pravosua i / ili uskrate prava?" nije mogue dati na temelju pozitivnopravnih mjerila i disciplina zbog toga ato odgovor na svako uklju uje, u najmanju ruku preautno ih pretpostavljajui, odreene temeljne pravne pojmove i vrijednosti; ti pak pripadaju pretpostavkama pozitivnog prava, tj. izvanpozitivnim pravnim mjerilima, koja su pronala~ena i / ili stvarana od izvanpozitivnih pravnih disciplina kao ato su, naro ito, teorija prava, filozofija prava i sociologija prava (odjel 1.1.). Pritom e se nastojati pokazati da najplodnije odgovore na postavljena pitanja, upravo kao i najbolje odredbe temeljnih pravnih pojmova i izvanpozitivnih pravnih mjerila, mo~e dati integralna teorija prava (odjel 1.2.). 1.1. Pojmovi Korisno je zapo eti slijedeim pitanjem: "Postoji li, i, ako postoji, ato je pravni uvjet (skraeno: U) zahtjeva (skraeno: Z) za sudskim postupkom (skraeno: P) radi donoaenja presude koja priznaje, provodi ili mijenja (skraeno: O) subjektivno materijalno pravo (skraeno: SMP)?" (skraeno: "Postoji li UZPOSMP?"). Z se mo~e odnositi na itav niz subjektivnih materijalnih prava, a ovdje se, primjera radi, navode dva mogua: ZA ozna ava zahtjev za priznanje ili ustanovljenje prava na naknadu atete za povrede prava osobnosti izazvane klevetni kim tekstom bloga Mob1; ZB ozna ava zahtjev za priznanje ili ustanovljenje prava na naknadu atete za povrede prava osobnosti izazvane zra enjem aure od mobitela Mob2. Idua tri odsjeka potra~it e U u nekoliko dijelova prava. Odsjek 1.1.1. potra~it e uvjet za pru~anje pravosua, kao suprotnost uskrati pravosua, tra~ei U za pokretanje P o Z u materijalnom pravu i procesnom pravu. Odsjek 1.1.2. potra~it e uvjet za izricanje prava, kao suprotnost uskrati prava, tra~ei U za pokretanje P o Z u objektivnom pravu i subjektivnom pravu. Odsjek 1.1.3. nastojat e pokazati granicu izmeu slu ajeva uskrate pravosua i uskrate prava po mjerilima hrvatskoga pozitivnog prava od onih po izvanpozitivnim mjerilima hrvatskog prava. Da na postavljena pitanja nije mogue dati zadovoljavajui odgovor na temelju pozitivnopravnih mjerila hrvatskog prava pokazuje ve odgovor na podpitanje "Kojoj grani hrvatskog prava pripada subjektivno materijalno pravo tra~eno zahtjevom ZA?". Odgovor je svakome hrvatskom pravniku o it: to pravo pripada graanskom, a unutar njega osobnom i obveznom te unutar potonjega odatetnom pravu. Na jednako pitanje u pogledu subjektivnoga materijalnog prava tra~enog zahtjevom ZB odgovor je, pod uvjetom da takvo pravo postoji, najvjerojatnije isti. Meutim, na pitanje "Koje odredbe hrvatskoga pozitivnog prava odreuju ato je to graansko pravo?" odgovor je takoer o it: "Nikoje". Mo~e se u initi da taj odgovor slijedi iz injenice da hrvatsko pravo nema graanski zakonik ili, makar, obi an zakon, koji odreuje ato je to graansko pravo. Meutim, ak da postoji graanski zakonik, u najmanju ruku je sporno da li bi mogao sadr~ati odgovore na pitanja da li je to ato je njime ureeno itavo hrvatsko graansko pravo (ili graanskom pravu pripada, primjerice, takoer dio prava koji njime nije obuhvaen, npr. autorsko pravo i druga prava intelektualnog vlasniatva), te da li je sve ato je tim zakonikom ureeno doista graansko pravo (a ne, primjerice, obiteljsko, trgova ko ili radno pravo kao grane prava razli ite od graanskoga). Ako bi takav zakonik  ili mo~ebitno Ustav - mogao odrediti ato je to graansko pravo, teako je da bi mogao odrediti ato je, njemu najsrodnije, privatno pravo. 1.1.1. Materijalno i procesno pravo Na pitanje "Postoji li, i, ako postoji, ato je pravni uvjet (skraeno: U) zahtjeva (skraeno: Z) za sudskim postupkom (skraeno: P) radi donoaenja odluke koja priznaje, provodi ili mijenja (skraeno: O) subjektivno materijalno pravo (skraeno: SMP)?" ili, skraeno: "Postoji li i ato je UZPOSMP?" pravnik mo~e potra~iti odgovor u materijalnom i / ili procesnom pravu. Prvo, mo~e potra~iti pravni uvjet zahtjeva u materijalnom graanskom pravu. Meutim, za pravnika koji nastoji ostati istim prakti arom taj na in ima dva nedostatka. S jedne strane, pretpostavlja pojam materijalnog prava, koji mo~e biti odreen pozitivnim pravom po prilici onoliko koliko i privatno pravo, tj. nedovoljno. S druge, tra~enje odgovora na pitanje unutar graanskoga materijalnog prava mo~e imati dva ishoda, od kojih niti jedan nije zadovoljavajui. Prvi je da je SMP uvjet Z. Ako je tako, postojanje SMP kao uvjeta Z uklju uje za arani krug, naime, da je upravo subjektivno materijalno pravo ije je priznanje, provedba ili promjena zahtijevani rezultat sudskog postupka pravni uvjet zahtjeva za pokretanje tog postupka. Drugi je ishod da SMP nije uvjet Z, u kojemu slu aju je tra~enje odgovora na pitanje unutar graanskoga materijalnog prava od po etka promaaeno, i to s posljedicama koje e za as biti pokazane. Drugo, odgovor na pitanje "Postoji li i ato je UZPOSMP?" pravnik mo~e potra~iti u procesnom graanskom pravu. Za istog prakti ara i taj na in ima dva nedostatka. S jedne strane, pretpostavlja pojam procesnog prava, koji mo~e biti odreen pozitivnim pravom po prilici toliko koliko i materijalno ili privatno pravo, tj. nedovoljno. S druge, tra~enje odgovora na pitanje unutar procesnoga graanskog prava, upravo kao i unutar materijalnoga, mo~e imati dva ishoda, od kojih takoer niti jedan nije zadovoljavajui. Prvi je da je subjektivno procesno pravo (dalje: SPP) uvjet Z. Ako je tako, svaki pravni subjekt ima pravo postaviti Z potpuno neovisno o tom ima li ili nema SMP, te ima izgleda da - ako ima dovoljno sredstava (u pravilu nov anih) da drugu stranku u sudskom postupku izmori do njezine  predaje u postupku - od suda ishodi odluku kojom e  dobiti SMP koje prije toga nije imao. Drugi je mogui ishod da niti SPP nije uvjet Z, u kojemu slu aju je tra~enje odgovora na pitanje naprosto, dakle, i unutar graanskoga kako procesnog tako i materijalnog prava, od po etka promaaeno. Tree, na pitanje "Postoji li i ato je UZPOSMP?" pravnik mo~e potra~iti odgovor u cjelini materijalnoga i procesnoga graanskog prava. I taj na in ima, za istog prakti ara, nedostatak utoliko ato i on pretpostavlja pojmove kao ato su graansko pravo, privatno pravo, pozitivno pravo ili pravni sistem od kojih niti jedan nije u dovoljnoj mjeri odreen pozitivnim pravom. Meutim, ovaj na in je istovremeno i prvi od tri na ina koji ima i dobru stranu, a to je da uravnote~uje odnos materijalnog i procesnog prava uspostavom veze izmeu njih. Ta veza mo~e biti ustrojena na razli ite na ine, jer su materijalno i procesno pravo ne toliko dvije strane istoga pravnog sistema, koliko dva pravna podsistema, od kojih svaki ima i javne i privatne sastojke, s tim ato je graansko materijalno pravo prete~no privatno, a graansko procesno pravo prete~no javno. Dva su o ita na ina uspostavljanja veze izmeu tih podsistema, od kojih je prvi airoko prakticiran u srednjeeuropskim pravnim porecima, drugi hipoteti ki. Prvi je preventivan. U njemu je uvjet zahtjeva vjerojatnost postojanja tzv. pravozaatitne potrebe ili pravnog interesa, tj. pravna korist koju e netko ostvariti ako sud ustanovi da ima SMP koje tra~i. Drugi je na in reaktivan. U njemu je uvjet zahtjeva postojanje SMP, s tim ato se podnositelj zahtjeva koji njime ne uspije barem u nekoj mjeri ka~njava (nov ano ili nenov ano) zbog obijesnog parni enja. Pitanje je postoje li u hrvatskome pravnom poretku joa neke zna ajne mogunosti te koju je od njih dopustivo i potrebno izabrati. Ovaj rad nema jednozna ni, a autori rada nemaju jednoglasni odgovor na netom postavljeno pitanje. Nemaju, meu ostalim, zbog toga ato barem dio odgovora ovisi o pretpostavkama o odnosu  kako onom koji jest tako i onom koji treba da bude  izmeu materijalnog i procesnog prava te izmeu druatva i dr~ave. Odnos izmeu materijalnog i procesnog prava, ak kad je rije  o odnosu graanskoga materijalnog i graanskoga procesnog prava, predmet je i problem teorije prava, a ne pravne dogmatike graanskog prava i graanskoga procesnog prava. To je tako bez obzira na injenicu da stru njaci jedne i druge discipline esto rjeaavaju probleme tog odnosa kao da je pitanje graanskopravne ili graanskoprocesnopravne ili neke njima zajedni ke dogmatike. Njihova rjeaenja mogu biti i bolja od onih koja nalaze stru njaci specijalizirani za teoriju prava, ali, toliko koliko vrijede, nisu dogmatska nego su teorijskopravna. Odnos druatva i dr~ave, ak kad su shvaeni kao pravno ureene druatvene skupine, tj. prva kao ureena - u kontinentalnoevropskima pravnim porecima  prvenstveno obveznim, tj. ugovornim, uklju iv poslovnim financijskim, i odatetnim te kvaziugovornim pravom, a druga kao ureena prvenstveno javnim pravom, tj. meunarodnim, ustavnim i upravnim, uklju iv pravom javnih financija, nije samo pravn,i nego i politi ki problem, pa njegovo rjeaenje ovisi u velikoj mjeri o pravnikovom politi kom usmjerenju. Tako e etatist, koji to mo~e biti iz sklonosti kolektivizmu na lijevim (progresivnim) ili desnim (konzervativnim) na elima, biti skloniji priznati veu va~nost procesnom pravu kao javnome, a liberal materijalnom pravu kao privatnome. Pritom e pravnikovo politi ko usmjerenje, pogotovo ako je analizirano u okviru filozofije politike, pridati manju ili veu va~nost sredstvima (naro ito nov anima) za promicanje zahtjeva za postizanje presude i tome razmjernu va~nost sociologiji (mo~ebitno psihologiji i ekonomskoj analizi) prava, druatva i dr~ave. Stoga se pravni dogmati ari, kad se upuataju u rjeaavanje problema odnosa materijalnog i procesnog prava neizbje~no upuataju i u rjeaavanje problema filozofije i sociologije prava i politike. Kao ato smo u uvodu istakli, o uskrati pravosua i uskrati prava nije mogue smisleno raspravljati a da se izrijekom ne odgovori na temeljna pitanja ne samo pravne filozofije, teorije i dogmatike, nego i prakse. Razli ite pretpostavke o odnosu materijalnog i procesnog prava koje imaju autori ovog teksta proizlaze vjerojatno viae iz razli itih prakti nih iskustava, nego iz razli itih filozofijskih, teorijskih ili dogmatskih razloga. Prvi autor je, uslijed bavljenja meunarodnim, sveu ilianim i vjerskim pravima, za koja je karakteristi no obi ajno pravo i mala uloga sudovanja, sklon pridavanju vee va~nosti materijalnom pravu, odnosno manje procesnom pravu, od drugog autora, koji je bio viae zaokupljen izbornim i gospodarskim, dakle, javnim pravom, pa ak i od treeg autora koji je sudac u prvom redu za graansko pravo, a u manjoj mjeri za kazneno pravo. Mo~da zbog istog razloga, tj. razli itih prakti nih iskustava, svaki od autora ovog prinosa sklon je druga ijem poimanju odnosa subjektivnog prava i njegovog zahtjeva za ostvarenje i prava na tu~bu. Trei autor razvio je slijedee poglede na sadr~aj i funkcije pravnog interesa u hrvatskome graanskome parni nom postupku (ali implicitno i upravnom postupku i upravnom sudovanju): uvjet je za pravo na tu~bu ili, gledano na korelativnu du~nost, uvjet je za nadle~nost, tj. za pravo i du~nost dr~avnog suda da vodi graanski parni ni postupak po tu~bi pravnog subjekta taj da pravni subjekt ima pravni interes, a to je ekonomski i/ili moralni interes zaatien pravom; taj se uvjet redovito pretpostavlja ako je tu~ba kondemnatorna ili konstitutivna; no ako je tu~ba deklaratorna, tj. ako se njome tra~i od suda da prizna postojanje odreenoga subjektivnog prava, pravni subjekt koji je izjavljuje du~an je "a) iznijeti tvrdnju da tra~i pravnu zaatitu odreenog sadr~aja, jer je njegovo subjektivno pravo povrijeeno ili ugro~eno te; b) u initi vjerojatnim da e njegov tu~beni zahtjev predstavljati ostvarenje odreene pravne koristi, koju bez povoljne sudske odluke ne bi mogao ostvariti". Pritom izraz pravni interes treba o ito tuma iti, u skladu s ranijom odredbom, kao "ekonomski i/ili moralni" interes, i to, redovito, kao o ekivanu korist tu~itelja. Prvi autor sklon je tome da u pojam pravnog interesa kao uvjeta prava na tu~bu uklju i du~nost tu~itelja da u samoj tu~bi u ini vjerojatnim postojanje subjektivnog prava iju zaatitu od suda zahtjeva, s tim ato se, ponovno, vjerojatnost postojanja subjektivnog prava pretpostavlja dotle dok nije o ito da ga nema, a kada to postane o ito primjeuje se da pravni interes uklju uje du~nost tu~itelja da u ini vjerojatnim postojanje ne toliko o ekivane koristi koliko subjektivnog prava. Primjerice, ako drugi autor tu~i treeg autora za razvod braka, po shvaanju prvog autora sud e tu~bu odbaciti ne zbog toga ato drugi autor ne bi mogao presudom koja u cijelosti usvaja njegov tu~beni zahtjev ostvariti za sebe neku korist, nego zbog toga ato, po sadaanjemu hrvatskome obiteljskom pravu, (joa) ne postoji mogunost zaklju enja i postojanja braka izmeu dvije osobe istog spola pa je stoga na prvi pogled o ito da ne mo~e postojati subjektivno pravo drugog autora za razvod braka s drugom osobom istog spola (dakako, odbacivanje izlo~ene hipoteti ke tu~be mogue je obrazlo~iti time da drugi autor o ito ne mo~e imati pravnu korist od udovoljavanja tu~bi za razvod nemogueg braka; no takvo obrazlo~enje o ito uklju uje da ne mo~e imati pravnu korist jer je nemogue da ima subjektivno pravo kojim bi mogao polu iti korist pa je stoga pravi razlog odbacivanja zahtjeva prima facie nepostojanje subjektivnog prava, a ne pravne koristi koju zahvaljujui njemu tu~itelj mo~e postii). Drugi autor skloniji je shvaanju da je pravo na tu~bu u mnogo manjoj mjeri ovisno o subjektivnom pravu ije postojanje sud treba deklarirati ili ustanoviti ili zaatititi. Shvaanje drugog autora formirano je u velikoj mjeri unutar njema kog prava, u kojemu graansko procesno pravo kao znanstvenonastavna disciplina pa shodno tome i kao doktrina ima primjetno manju va~nost nego u hrvatskom pravu, koje je stvoreno pod utjecajem austrijskoga ili je u tom pogledu autohtono; pravni interes, tj. pravozaatitna potreba ureena je u njema kom pravu samo judikaturom, a ne i zakonom; te se u njema koj pravnoj doktrini, uslijed matice njema ke filozofije, airoko dr~i da sudska presuda, pa onda i subjektivno pravo, priznato ili stvorenom presudom, nije logi ki izvod iz objektivnog prava nego proizvod stvarala kog akta. Tako dolazimo do drugog para temeljnih pojmova za analizu uskrate pravosua i uskrate prava. 1.1.2. Objektivno i subjektivno pravo Na pitanje "Postoji li, i, ako postoji, ato je pravni uvjet (U) zahtjeva (Z) za sudskim postupkom (P) radi donoaenja odluke kojom se priznaje, provodi ili mijenja (O) subjektivno materijalno pravo (SMP)?" pravnik mo~e potra~iti odgovor u objektivnom pravu i / ili subjektivnom pravu. Prvo, mo~e potra~iti pravni uvjet zahtjeva u objektivnome graanskom pravu. I taj na in ima za pravnika, koji nastoji ostati istim prakti arem, dva nedostatka. S jedne strane, pretpostavlja pojam objektivnog prava, koji mo~e biti odreen pozitivnim pravom u joa manjoj mjeri nego privatno ili materijalno ili procesno pravo, tj. samo veoma malim dijelom. S druge, tra~enje odgovora na pitanje unutar graanskoga objektivnog prava mo~e imati dva ishoda, od kojih niti jedan nije zadovoljavajui. Prvi je da je objektivno pravo uvjet Z. Taj odgovor mo~e izgledati zadovoljavajuim u slu aju ZA, tj. zahtjeva za naknadu atete za povredu osobnosti izazvanu klevetni kim tekstom bloga Mob1. Meutim, ispita li se hrvatsko objektivno pravo koje ureuje tu vrstu zahtjeva, nai e se samo nekoliko aturih odredaba Zakona o obveznim odnosima. Ako su te odredbe danas dovoljan pravni uvjet zahtjeva ZA, teako da su bile takav uvjet prvi put kad je udovoljeno zahtjevu vrste ZA. Do im odgovor da je objektivno pravo uvjet ZA mo~e barem na prvi pogled izgledati zadovoljavajui, odgovor da je objektivno pravo uvjet ZB nije zadovoljavajui niti na prvi pogled. Pritom razlog nije taj ato e se, ispita li se hrvatsko objektivno pravo koje ureuje tu vrstu zahtjeva, nai samo nekoliko aturih odredaba Zakona o obveznim odnosima. Gotovo iste one odredbe koje su dovoljan pravni uvjet zahtjeva ZA mogu biti dovoljan uvjet zahtjeva ZB. Meutim, za sada, usprkos velikom usponu alternative slu~benoj znanosti pa ak i mnogim indicijama unutar potonje, nije vjerojatno da bi na temelju objektivnog prava kakvo ono jest, bez zakonskih ili sli nih propisa o auri i njezinim ozljedama, neki hrvatski sudac prihvatio zahtjev vrste ZB ili da bi viai sud, u slu aju ~albe zbog prihvaanja takvoga zahtjeva, potvrdio presudu inovatorski raspolo~enoga ni~eg suca. Drugi je ishod da objektivno pravo nije uvjet Z, u kojemu slu aju je tra~enje odgovora na pitanje unutar graanskoga materijalnog prava od po etka promaaeno, Pravnik mo~e potra~iti odgovor na pitanje "Postoji li UZPOSMP?" u subjektivnome graanskom pravu. I taj na in ima za prakti ara dva nedostatka. S jedne strane, pretpostavlja pojam subjektivnog prava, koji ne samo da je, baa kao i pojam objektivnog prava, veoma malim dijelom odreen pozitivnim pravom, nego uklju uje odnos, s jedne strane, subjektivnog prava i du~nosti; s druge, du~nosti i zabrane; s tree, du~nosti i nadle~nosti. Ovdje je mogue samo malo osvijetliti mnogostranost tih odnosa pitanjima kao ato su slijedea: - Uklju uje li subjektivno pravo na pravosue logi ki nu~no korelativnu du~nost / obvezu na pru~anje pravosua? Odgovor je na to pitanje da veza izmeu prava i du~nosti nije logi ki nu~na, ato zna i da je mogue da nasuprot pravu na pravosue, odnosno na pravo, ne stoji pravna du~nost dr~ave pa je, dakle, pravo na pravosue joa uvijek samo privilegija ili sloboda? Tako je u najmanju ruku zamislivo da pravni subjekti imaju subjektivno pravo da postave zahtjev dr~avi da im njezin sud izrekne pravo, a da dr~ava mo~e tom zahtjevu udovoljiti, a mo~e i ne udovoljiti, primjerice, ako nae da zahtjev nema pravni interes ili da je bagatelan, tako da zahtjev niti ne razmotri (kao ato, uostalom, neki ustavni sudovi imaju ovlast da sami odlu uju hoe li neke zahtjeve uope razmatrati, a neki se zala~u da dobiju takvo pravo, da bi izbjegli samoparalizu zbog obveze da odlu uju o svim zahtjevima koji ispune izvjesne formalne pretpostavke), ili da je pravo koje treba primijeniti (npr. crkveno, strano) protivno dr~avnom interesu pa uope ne donese odluku o zahtjevu ili ga donese na temelju nekoga drugoga, a ne mjerodavnog prava (npr. ne na temelju stranoga, nego na temelju domaega dr~avnog prava). - Da li zabrana pravnom subjektu A da prema pravnom subjektu B ne u ini X uklju uje nu~no du~nost subjekta A da subjektu B u ini X? Odgovor je negativan, barem ako je rije  o odnosu zabrane uskrate, tj. nepru~anja pravosua, i du~nosti pru~anja pravosua te zabrane uskrate, tj. neizricanja prava i du~nosti izricanja prava. Da je odgovor negativan nedvojbeno je u jednostavnim slu ajevima, u kojima zabrana ne-X i du~nost X ne postoje izmeu dva nego izmeu tri ili viae pravnih subjekata. Primjetno je kad je suenje odnos izmeu tu~itelja, tj. podnositelja zahtjeva za izricanje prava (B), tu~enog (C) i suda (A). U takvome  trostranom  odnosu zabrana sudu (A) da uskrati primanje tu~iteljeve (B) tu~be (Z) vjerojatno uklju uje nu~no du~nost suda (A) da primi tu~iteljevu (B) tu~bu (Z); meutim, ne uklju uje nu~no du~nost suda (A) da u postupak prisilno uklju i tu~enog (C). Da je odgovor negativan o ito je kad je suenje odnos izmeu etiri subjekta, primjerice, suda (A1), dr~avnog odvjetniatva (A2) kao drugoga pravosudnog tijela pravnog poretka, oateenog (B) i okrivljenog (C). U takvome - etverostranom - odnosu zabrana dr~avnom pravosuu (A1+A2) da uskrati primanje tu~iteljeve (B) tu~be (Z) mo~e, ali ne mora uklju ivati du~nost dr~avnog odvjetniatva (A2) da podnese tu~bu (Z), s tim ato mu mo~e omoguiti da odbaci kaznenu prijavu (Z1) oateenog (B), da je prihvati, ali odustane od kaznenog progona, da prepusti progon oateenom itsl. Da je odgovor na pitanje uklju uje li zabrana uskrate pravosua i / ili prava nu~no du~nost pru~anja pravosua i / ili izricanja prava negativan mo~e se primijetiti i u slo~enim slu ajevima, u kojima zabrana ne-X i du~nost X postoje izmeu samo dva pravna subjekta, tj. izmeu suda i tu~itelja. Naime, zamislivo je da sud (A) ima zabranu da ne postupi, tj. du~nost da postupi po tu~bi (Z), ali da du~nost uklju uje samo provedbu prethodnog postupka, u kojemu je sud ovlaaten da tu~bu odbaci, ili da du~nost ne uklju uje provedbu ovrhe, u kojoj se pravomona presuda provodi ili da du~nost ne uklju uje donoaenje presude na temelju zakonitosti nego na temelju svrsishodnosti. - Mo~e li postojati pravni sistem u kojemu pravni subjekti imaju samo du~nosti, a ne i subjektivna prava? Neka stajaliata ostavljaju dojam da je odgovor pozitivan. Vjerojatnije je da pravo, da bi bilo pravom, mora uklju ivati minimum autonomije pravnih subjekata, koja opet pretpostavlja da imaju neka subjektivna prava. No, nema sumnje da se povijesno postojei pravni poreci veoma mnogo razlikuju po tom u kojoj mjeri njihovi subjekti imaju i vrae subjektivna prava. - Ako se nadle~nost shvati uobi ajeno, tj. kao pravo i du~nost organa (tijela) pravne osobe ili neosobnoga pravnog poretka, kakav je meunarodno pravo, tj. meunarodna zajednica, da stvori neki pravni akti ili poduzme neku drugu radnju, u kojemu je odnosu nadle~nost dr~avnog odvjetniatva i subjektivnog prava oateenog da kazneno gone po initelja kaznenog djela? U kojemu je odnosu nadle~nost dr~avnog organa da u ime dr~ave zaklju i ugovor o javno-privatnom partnerstvu s trgova kim druatvom i nadle~nost tog istog organa da pokrene postupak sudske zaatitu prava dr~ave iz tog istog ugovora? S druge strane, tra~enje odgovora na pitanje "Postoji li UZPOSMP?" unutar subjektivnoga graanskoga prava mo~e imati dva ishoda, od kojih, ponovno, niti jedan nije zadovoljavajui. Prvi je da je subjektivno pravo pravni uvjet Z. Taj odgovor ne mo~e niti izgledati zadovoljavajuim, bilo u slu aju ZA bilo u slu aju ZB, jer podrazumijeva da je pravni subjekt koji postavlja zahtjev sam izvor vlastitih subjektivnih prava koja, meutim, vrijede prema svima. Drugi je ishod da subjektivno pravo nije uvjet Z, u kojemu slu aju je od samog po etka promaaeno tra~enje odgovora na pitanje unutar graanskoga subjektivnog prava. Tree, pravnik mo~e potra~iti odgovor na pitanje "Postoji li UZPOSMP?" u jedinstvu objektivnoga i subjektivnoga graanskog prava. I taj na in ima za istog prakti ara nedostatak utoliko ato, i on, baa kao i tra~enje u cjelini materijalnog i procesnog prava, pretpostavlja pojmove kao ato su graansko pravo, privatno pravo, pozitivno pravo ili pravni sistem od kojih niti jedan nije u dovoljnoj mjeri odreen pozitivnim pravom. Meutim, ovaj na in je, baa kao i tra~enje uvjeta u cjelini materijalnog i procesnog prava, istovremeno i prvi od tri na ina koji ima i dobru stranu - uravnote~uje odnos objektivnog i subjektivnog prava uspostavom veze izmeu njih. Ta veza mo~e biti ustrojena na razli ite na ine. Tri su o ita. Prva je veza istovrsna graa. Objektivno i subjektivno pravo nisu dva po grai razli ita entiteta, kako to sugeriraju engleski izrazi law i right, nego se i jedno i drugo sastoje od iste grae. Tako se objektivno pravo sastoji od opih pravnih normi, tj. opih pravnih pravila, te pravnih na ela i pravnih vrijednosti, a subjektivno pravo se sastoji od pojedina ne pravne norme, tj. pojedina noga pravnog pravila, ali takvoga koje je ili bezuvjetno ili uvjetno, a uvjet mu se ispunio. Primjerice, objektivno pravo sastoji se, meu ostalim, od opih pravnih pravila o stjecanju prava na upis u Hrvatsku kulturnu zajednicu (dalje: HKZ), a pojedina no subjektivno pravo osobe X na upis u HKZ sastoji se od pojedina nog pravila da osoba X ima pravo na upis bilo bezuvjetno (upis je dopuaten svakoj fizi koj osobi), bilo zbog toga ato je ispunila odreene uvjete (npr. stekla je dr~avljanstvo, napunila pet godina ~ivota i sl.). Druga je veza logi ka povezanost. Tako su ope pravne norme, koje sa injavaju objektivno pravo, viae premise, pojedina ne pravne norme, koje sa injavaju subjektivno pravo, zaklju ci, a u silogizam ih povezuju injeni na stanja. Primjerice, viaa premisa je ope pravno pravilo koje propisuje da svaka fizi ka osoba koja je dr~avljanin i napunila je pet godina starosti ima pravo na upis u HKZ, ni~a premisa je opis injeni nog stanja da je X fizi ka osoba koja je dr~avljanin s napunjenih pet godina ~ivota, a zaklju ak je pojedina no pravno pravilo da X ima pravo na upis. Trea je veza funkcionalna zamjenjivost. Objektivno pravo, primjerice ustavna norma "Svi su ljudi osobno slobodni", sadr~i neposredno subjektivno pravo na osobnu slobodu svakog ovjeka. I bez takve ustavne norme subjektivno pravo na osobnu slobodu osobe X priznato od suda poprima opseg opeg pravila, pa time i objektivnog prava, koje vrijedi za osobe Y, Z, W itd. Upravo izlo~ene veze koje ine prijelaz objektivnog prava u subjektivno, i obratno, nisu opeprihvaene. Do im prvom autoru ovog rada izgledaju uvjerljivo, trei je autor navikao djelovati u samokriti nijem poimanju sudovanja, koje je od pripadnika struke ponekad ozna avano kraticom K.S.R.S. ("Kako se rijeaiti spora"). Takvo samotuma enje nije osobitost hrvatskog prava i pravosua, nego je, naprotiv, airoko rasprostranjeno. Nosiva je zna ajka ameri koga pravnog realizma i njegove digestivne jurisprudencije, po kojoj sudac ujutro sudi ovisno o tom ato je pojeo za ve eru. Korijene joj je mogue nai u tradiciji u kojoj je formiran drugi autor. Iz Kantovog objaanjenja uloge razumijevanja u iskustvu slijedi da netko mo~e znati, pa tako i podu avati, odreeno pravilo, a da ga ne zna primijeniti. To objaanjenje dalo je poticaj, ako ve ne i razlog, shvaanju da to ato se ponekad joa uvijek naziva primjenom prava ne postoji, nego je stvaranje prava. Gotovo je nepotrebno dodavati da ako izmeu objektivnog i subjektivnog prava ne postoji logi ka veza, ne mo~e postoji niti funkcionalna, a ako je tako, istovrsnost njihove grae je, vjerojatno, neva~na. 1.1.3. Pozitivno i izvanpozitivno pravo Pravnik mo~e potra~iti odgovor na pitanje "Postoji li, i, ako postoji, to je pravni uvjet (U) zahtjeva (Z) za sudskim postupkom (P) radi donoenja odluke kojom se priznaje, provodi ili mijenja (O) subjektivno materijalno pravo (SMP)?" u pozitivnom pravu i / ili u izvanpozitivnom pravu. Ma koliko se autori ovog rada, poput nemalog broja drugih pravnika, razilazili u poimanju odnosa materijalnog i procesnog prava te objektivnog i subjektivnog prava, joa viae su se, ponovno poput nemalog broja drugih pravnika, skloni razii u poimanju pozitivnog prava i njegovome odnosu prema, po nekima postojeem, po drugima izmialjenom, izvanpozitivnom pravu. Ponajprije, pravnici se razlikuju u tom od koje grae je sastavljeno pozitivno pravo: da li samo od pravnih normi ili pravnih pravila (koje je, barem u ovoj prilici, mogue dr~ati sinonimima) ili takoer i od pravnih na ela ili, takoer, i od pravnih vrijednosti. Ovdje se uzima da se sastoji od sve tri vrste mjerila, s tim ato su pravila i vrijednosti logi ki nesvodivi jedni na druge, ali su na ela njihov kri~anac. Nadalje, pravnici se razilaze i u tom sastoji li se pozitivno pravo samo od objektivnog prava ili, takoer, i od subjektivnog prava, to nije, subjektivnih prava. Ovdje se uzima da se pozitivno pravo sastoji od oba ta sastojka, ali da tzv. izvore prava, tj. pravna mjerila koja su obvezatna za sve i / ili bilo koje pravne subjekte toga pozitivnog prava, tj. pravnog sistema, po naravi stvari ine samo opa pravna pravila, ope pravne vrijednosti i pravna na ela, tj. upravo ona koja sa injavaju objektivno pravo. Napokon pravnici se uglavnom sla~u da se pravni sistem sastoji od pravnih pravila, a po nekima i od drugih pravnih mjerila (vrijednosti, na ela) povezanih u cjelinu, no razlikuju se po temeljnim mjerilima kojima su povezana: istim izvorom (prvim ustavom) ili izvorima (npr. ugovorima, obi ajima, na elima), tj., grubo re eno, proceduralno; i / ili istim na elima, npr. pravde, mira i sigurnosti te zakonitosti, potpunosti i odreenosti, tj., grubo re eno, materijalno; i / ili istim druatvenim odnosima koji su uzrok i / ili posljedica pravnih mjerila, tj. socijalnoempirijski ili, jednostavnije, funkcionalno. Prvo (proceduralno) temeljno mjerilo je pravnopozitivisti ko, naime, pretpostavlja da se pravo sastoji samo od pozitivnog prava, koje je razli ito od izvanpozitivnih mjerila (nar. morala) te mo~e imati bilo koji (eti ki / ili politi ki dobar ili loa) sadr~aj. Drugo (materijalno) temeljno mjerilo je prirodnopravno ili jusnaturalisti ko, naime, pretpostavlja da mjerila djelovanja, da bi bila pozitivnim pravom, moraju (a ne tek trebaju) biti u skladu s odreenim izvanpozitivnim pravnim mjerilima, tj. s prirodnim pravom. Tree (funkcionalno) temeljno mjerilo je pravnorealisti ko ili sociologijsko, naime, pretpostavlja da mjerila djelovanja, da bi bila pozitivnim pravom, moraju (a ne tek trebaju) biti u skladu s odreenim izvanpozitivnim druatvenim odnosima (meuljudskim djelovanjima), koja sama nerijetko imaju zna aj "prirode stvari", odnosno "normativnu snagu fakti nog". Ovdje se uzima da je prvo temeljno mjerilo nezaobilazno za bilo koje bavljenje pravom, a da su druga dva temeljna mjerila njegovi "potpornji" i / ili "nadogradnja". Radi jasnoe, a takoer slijedei barem dio tradicije, skup mjerila djelovanja povezan po prvom mjerilu naziva se ovdje, i dalje, pozitivnim pravom, a kao cjelina pravnim sistemom; skup mjerila djelovanja koji je po sva tri temeljna mjerila pravni sistem naziva se pravnim poretkom; a sastojci pravnog poretka razli iti od pozitivnog prava nazivaju se izvanpozitivnim pravom. U svjetlu izlo~enog razlikovanja pozitivnog i izvanpozitivnog prava mogue je sada pokuaati odgovoriti na pitanje "Postoji li pozitivnopravni uvjet zahtjeva za sudskim postupkom priznanja ili ustanovljenja subjektivnoga materijalnog prava?". Ako je pitanje postavljeno u pogledu zahtjeva ZA, tj. zahtjeva za priznanje ili ustanovljenje prava na naknadu atete za povrede osobnosti izazvane klevetni kim tekstom bloga Mob1, pozitivnopravni uvjet na prvi pogled postoji, a to su odredbe lanka 1045. i dalje Zakona o obveznim odnosima. Meutim, nije sasvim sigurno da taj uvjet doista postoji. Pitanje je, naime, da li je uope joa mogue, pa onda i smisleno, goniti po initelje djela uvrede, klevete i iznoaenja osobnih prilika putem blogova na Internetu, koji su gotovo toliko raaireni i bezna ajni kao nekadaanji komentari po kolodvorskima javnim zahodima. Nije li primjerenije takva djela izjedna iti s poluprisilnim radnjama prokaaljavanja grla, ispuhivanja nosa i puatanja vjetra, koje, doduae, mogu biti namjeravane i opasne, ali su poput prometnih prekraaja (koje, navodno, prosje ni voza  u gradskoj vo~nji po ini po jednu svakih nekoliko minuta), dakle, prakti no neizbje~ne, neuhvatljive i nedokazive te, ako zbog ni ega drugog onda zbog navike izazvane neprestanim ponavljanjem, airoko shvaane kao u pravilu bezna ajne. Bez obzira na to da li je odgovor na prvo postavljeno pitanje (joa) negativan ili (ve) pozitivan, nije i ne mo~e biti dan na temelju pozitivnog prava nego mora biti dan (i) na temelju izvanpozitivnog prava. Nepotrebno je obrazlagati da ako je pitanje "Postoji li pozitivnopravni uvjet zahtjeva za sudskim postupkom priznanja ili ustanovljenja subjektivnoga materijalnog prava?" postavljeno u pogledu zahtjeva ZB (tj. zahtjeva za priznanje, provedbu ili promjenu prava na naknadu atete za povredu prava osobnosti izazvane zra enjem aure od mobitela Mob2), na pitanje je mogue odgovoriti, kao i kad je pitanje postavljeno u pogledu zahtjeva ZA, samo s temelja koji uklju uje (i) izvanpozitivno pravo. Tako dolazimo do paradoksa uskrate pravosua i uskrate prava. Paradoksalan je, naime, zaklju ak dosadaanje analize, koji je anticipiran ve u uvodu, a sada ga je mogue dovesti do kraja i jasno formulirati: iako je funkcija zabrane uskrate pravosua i prava, tj. funkcija pru~anja pravosua i izricanja prava, ta da se, povodom zahtjeva da se sudskom odlukom prizna, provede ili promijeni pozitivno subjektivno pravo, na temelju pozitivnoga objektivnog prava pokrene i okon a sudski postupak radi priznanja, provedbe ili promjene pozitivnoga subjektivnog prava, odgovore na pitanja vrste "`to je to uskrata pravosua i / ili uskrata prava" ili "Da li je pojava A slu aj uskrate pravosua i/ili uskrate prava?", nije mogue dati na temelju pozitivnog prava i pozitivnopravnih disciplina, nego samo na temelju takoer izvanpozitivnopravnih mjerila i disciplina. Kao i svaki drugi paradoks, tj. tvrdnja koja je suprotna o ekivanju, jer izgleda protuslovnom samoj sebi, i ovaj ima svoje logi no rjeaenje: na temelju pozitivnog prava nije mogue odgovoriti na navedena pitanja zbog toga ato pravnopozitivisti ko temeljno mjerilo, po kojemu neki skup pravila, na ela i vrijednosti ini pozitivno pravo zbog toga ato proizlazi iz istog ili istih izvora, nije i ne mo~e biti isklju ivo mjerilo pozitivnog prava. Ma koliko bi isti pravni prakti ar volio da je pozitivno pravo  a po njemu pravo naprosto  sustav pravila djelovanja koji ureuje sve odnose uklju iv samog sebe, ono u velikoj mjeri jest samoureeno, ali nije u potpunosti ureeno samim sobom. `toviae, glavni je razlog (meta-temeljno mjerilo) pravnopozitivisti koga temeljnog mjerila pravna sigurnost, koja je istodobno vrijednost jusnaturalizma i injenica pravnog realizma. Pravnik koji te~i matematskoj sigurnosti mogao bi pomisliti da su pitanja vrste "`to je to uskrata pravosua i / ili uskrata prava" i "`to je to zabrana uskrate pravosua i / ili uskrata prava" ili "Da li je pojava A slu aj uskrate pravosua i / ili uskrate prava?" i "Da li je pojava A slu aj uskrate pravosua i / ili uskrate prava?", usporediva sa slijedeim: "Koliko X stoji gram zlata, ako je te aj X odreen prosje nom vrijednoau svih ostalih valuta?" Na to i sli na pitanja mogue je odgovoriti njihovim pretvaranjem u zadatke s manjim brojem nepoznanica, kao ato je pitanje "Koliko kuna stoji gram zlata, ako je te aj kune odreen prosje nom vrijednoau koaare slijedeih pet valuta: dolar, funta, franak, yen i rubalj?" Po tom obrascu bi i pitanja o uskrati pravosua i prava bila odgovoriva ako se pretvore u slijedei oblik: "`to je to uskrata pravosua i / ili uskrata prava u pravnom sistemu X (npr. hrvatskom), koji je povezan s pravnim sistemima W (npr. meunarodnim), Y (npr. europskim), Z (npr. kanonskim)?" ili "Da li je pojava A slu aj uskrate pravosua i / ili uskrate prava u pravnom sistemu X, koji je povezan s pravnim sistemima W, Y, Z?". Mutatis mutandis, jednako bi se postavilo pitanje o odredbi i o slu aju zabrane uskrate pravosua, odnosno prava. Meutim, kao ato pravo ina e nije svedivo na matematiku, tako nisu niti odgovori na pitanja o uskrati pravosua i uskrati prava te o njihovoj zabrani. Pitanje "Postoji li, i, ako postoji, ato je pravni uvjet (U) zahtjeva (Z) za sudskim postupkom (P) radi donoaenja odluke kojom se priznaje, provodi ili mijenja (O) subjektivno materijalno pravo (SMP)?" u pozitivnom pravu i u izvanpozitivnom pravu mogue je odgovoriti tako da se uo i napetost, ili ak sukob, izmeu, s jedne strane, pozitivnog prava, tj. pravnog sistema X i, s druge, izvanpozitivnopravnih mjerila djelovanja te, s tree, izvanpozitivnopravnih druatvenih odnosa. U toj napetosti, koja je uvjetovana dijelom odnosima u pravnom poretku X, a dijelom u njegovoj okolini, nastaju transsistemski pravni problemi, koji izazivaju, meu ostalim, slu ajeve uskrate pravosua i uskrate prava te potrebu poja avanja zaatite od njih, u pravilu zabranom uskrate pravosua i prava. Tri su va~nije vrste te viae podvrsta preko- ili transsistemskih pravnih slu ajeva. Prvu vrstu ine uklju ujui slu ajevi, tj. oni koji nadilaze i time aire dotadaanje granice pojedinoga pravnog sistema. Naj eae su stvarani zahtjevima za priznavanje joa nepriznatih subjektivnih prava. Njihova su najva~nija podvrsta ustavna prava, koja - po definiciji - iskuaavaju i aire granice pravnog sistema neposredno ili posredno, iskuaavanjem i airenjem granica ustavnog sistema. Primjer je autonomija sveu iliata zajam ena lankom 67. Ustava Republike Hrvatske iz 1990. Razraena je lankom 3. stavkom 2. Zakonom o visokim u iliatima (NN 96/93 i dr.) odredbom koja sadr~i slijedea o ita na ela, iako ih tako ne naziva: "Akademska samouprava ogleda se osobito u: slobodi znanstvenog, umjetni kog i tehnoloakog istra~ivanja i stvaralaatva, utvrivanju obrazovnih, znanstvenih, umjetni kih i stru nih programa, izboru nastavnika i elnika, odlu ivanju o kriterijima upisa studenata, utvrivanju pravila studija, ureivanju unutraanjeg ustroja". Ustavni sud RH je na temelju upravo tih na ela Odlukom i rjeaenjem U-I-902/1999. ocijenio niz odredaba Zakona protuustavnima (NN 14/00 br. 35). Uz to, priznao je da autonomija sveu iliata uklju uje mnoatvo subjektivnih prava sveu iliata i ak fakulteta (isto, obrazlo~enje t.III.II.I.5). Teako je zamislivo da je predsjednik Ustavnog suda, koji je 1990. kao prvi autor Ustava unio u njega jamstvo autonomije sveu iliata ve tada imao na pameti subjektivna prava koja je priznao 2000. godine. Daljnja su va~na podvrsta zahtjevi za poativanje joa nepriznatih "obi nih" osobnih subjektivna prava. Apsolutna su, tj., djeluju prema svakom, poput stvarnih prava, kakvo je pravo vlasniatva. No, za razliku od stvarnih prava, iji su broj i sadr~aj odreeni zakonom, osobna prava nisu odreena zakonom, jer se dr~i da je to nemogue, nego su priznavana i ureivana sudskom, posebice ustavnosudskom, praksom. Tako je barem zamislivo da se sutra pojavi tu~itelj koji tra~i da mu se, kao pripadniku posebno osjetljive manjine, prizna pravo na nesmetano u~ivanje aure, koje je ugro~avano posvemaanjom upotrebom zaostalih vrsta mobitela Mob2. Nije besmisleno pretpostaviti da e odbacivanje takvih tu~benih zahtjeva jednom biti ocjenjivano kao uskrata prava. No, ak ako / kad se prihvati da postoji pravni interes za tu~bu za zaatitu aure, vjerojatno e ostati nejasno u kojima je od hrvatskih sudskih postupaka to pravo mogue ostvarivati: da li samo u graanskome parni nom postupku ili takoer u upravnome, u kojemu e se izdavati koncesije operaterima mobitela od kojih su neke vrste atetne za auru. Drugu vrstu ine meusistemski slu ajevi, tj. oni koji su dijelovi dvaju ili viae pravnih sistema. Prakti ke doktrine, koje propisuju te normativno i / ili vrijednosno objaanjavaju, potrebne su za rjeaavanje intersistemskih slu ajeva koji uklju uju tzv. sukobe zakona. To su pravni odnosi (i / ili njihovi sastojci) koji potpadaju pod dva ili viae pravnih sistema pa treba odrediti koji je mjerodavan. este su podvrste slijedee: pravni odnos nestaloga pravnog sistema koji je ureen u jednom ili viae novih pravnih sistema; pravni odnos koji mo~e potpasti pod dva ili viae nacionalnih pravnih sistema (tipi no, odnos meunarodnoga privatnog prava);  pravni odnos koji je ureen nacionalnim i meunarodnim i / ili nad-nacionalnim pravnim sistemom (npr. pravom Evropske Unije). Teorijske doktrine, koje opisuju te uzro no ili funkcionalno objaanjavaju, potrebne su za poredbena istra~ivanja. Podrobno, potrebne su kao pretpostavka za rjeaavanje netom navedenih sukoba zakona. Takoer, potrebne su za poredbena sinhrona istra~ivanja (poredbeno pravo) i poredbena dijahrona istra~ivanja (historija prava), ija je neposredna svrha znanje, a ne odluka. Treu vrstu ine isklju ujui slu ajevi, tj. oni koji, navodno, ne pripadaju pravnom sistemu nego izvanpravnoj strani druatva. Primjer je, ponovno, hipoteti ko subjektivno pravo na auru, spomenuto meu ultrasistemskim slu ajevima, za koje se mo~e dr~ati da, barem za sada, pripada svijetu parapsihi kih pojava koje izu avaju alternativne discipline, a ne svijetu psihi kih pojava koje izu avaju slu~bene znanosti, kao ato su neurofiziologija i psihologija. Podjednaki su primjeri navodno nepravnih pojava  ekonomskih, eti kih i politi kih - koji e biti ukratko analizirani u iduoj 2. glavi. Ako kratki prikaz prekosustavskih ili transsistemskih pravnih slu ajeva nije dovoljno rasvjetljavajui, teakoa nije u itatelju, a za nadati se niti u autorima, nego u predmetu. Podrobno, teakoa je u injenici da su  po naravi stvari nejasna mjerila koja odreuju kada, zaato ili kako neko subjektivno pravo postaje ustavnim, kada, zaato ili kako neko subjektivno pravo postaje stranim ili meunarodnim te kada, zaato ili kako neki interes postaje subjektivnim pravom, a ono ustavnim, stranim ili meunarodnim pravom. Iako nema na ina da se ta teakoa otkloni, ima na ina da je se bolje uo i. Umna~anje i sna~enje subjektivnih prava po meunarodnom pravu mogue je uo iti analizom odluka Ustavnog suda RH i meunarodnih sudova, primjerice, Europskog suda za ljudska prava. Umna~anje i sna~enje subjektivnih prava, primjerice prava nacionalnih manjina po meunarodnom pravu, mogue je uo iti analizom odluka Ustavnog suda RH te stranih ustavnih sudova i organa meunarodnih organizacija. Najte~e je ustanoviti umna~anje i sna~enje subjektivnih prava nastalih iz interesa. No, lako je uo iti mnoatvo interesa, u pravilu ureenih nepravnim standardima druatvenog djelovanja (vrijednostima, na elima itsl.). Dovoljno se sjetiti koliko sporova proizlazi izlazi iz dje jih tu a ili bra nih nevjera ili izjalovljenih prijateljstava da se uo i gotovo neiscrpno vrelo predpravnih druatvenih odnosa od kojih mnogi postaju ili mogu postati pravnim sporovima. 1.2. Discipline Kao ato je pokazano, odgovor na pitanja vrste "Postoji li pravni uvjet zahtjeva za sudskim postupkom priznanja ili ustanovljenja subjektivnoga materijalnog prava?" nije mogue odgovoriti isklju ivo uputama na pravne uvjete pozitivnog prava, koje izu ava pravna znanost, poznata kao pravna dogmatika - disciplina koja interpretira i sistematizira pozitivno pravo u svrhu olakaavanja njegove primjene, naro ito sudske, i radi pravne poduke. Uz dogmatiku su potrebne i druge pravne  ali izvan ili metapozitivne  discipline, u prvom redu teorija prava, filozofija prava i sociologija prava. Pojmovna analiza u odsjeku 1.1. izvedena je unutar integralne teorije prava, koju autori ovog rada prihvaaju upravo kao i vodei hrvatski teoreti ari prava (Natko Kati i i Berislav Peria te, naro ito, Nikola Viskovi, ali zbog razloga donekle razli itih od njihovih (s tim ato svaki od autora prihvaa tu teoriju sa svojim razlozima). Integralna teorija prava ima u odnosu na druge pravne discipline, uklju iv naro ito teorije ili filozofije prava, sljedee prednosti: stipulira da je pravo jedinstvo pozitivnih pravnih mjerila djelovanja (normi ili pravila, vrijednosti, na ela, instituta, grana, sistema itd.), izvanpozitivnih pravnih mjerila djelovanja i druatvenih odnosa; povezuje, bez pada u sinkretizam, puteve (metode) i nalaze (pojmove, teoreme), s jedne strane, pravne dogmatike, s druge filozofije prave i, s tree socijalne teorije prava, s tim ato je sredianji dio integralne teorije prava analiti ka teorija prava, koja ispituje temeljne pravne pojmove (pravnog subjekta, pravnog objekta, nar. pravnog sistema) te je po tom pravna metadogmatika. 2. Prakti ni problemi Zadaa je ove glave da poka~e, prvo, hrvatske ustavne odredbe zabrane uskrate pravosua i prava te du~nosti pru~anja pravosua i izricanja prava, i to u kontekstu interesa koji utje u na primjenu ustavnih odredaba (odjel 2.1.) i, drugo, slu ajeve uskrate pravosua (odjel 2.2) i uskrate prava (odjel 2.3) koji upuuju na sistemske nedostatke hrvatskog prava. Svaki ili gotovo svaki od tih slu ajeva slu aj je uskrate pravosua i / ili prava prvenstveno ili ak isklju ivo po svojim posljedicama, tj. funkcionalno, a ne po sastavu i, pogotovo, pozitivnopravnom nazivu. Slu ajevi su unutar odjela 2.2 i 2.3 poredani  toliko koliko je to mogue  tako da su prvo navedeni prete~no unutar- ili intrasistemski, tj. oni koji su problemi ve po mjerilima hrvatskoga pozitivnog prava, a potom prete~no, ali sve manje, preko- ili transsistemski, tj. oni koji su problemi viae po mjerilima hrvatskoga izvanpozitivnog prava. Popisi mjerila za ocjenu pru~anja pravosua i izricanja prava te za uskratu pravosua i uskratu prava i popisi slu ajeva uskrate koji upuuju na sistemske nedostatke samo su indikativni, a ne konkluzivni te, za nadati se, poticaj za daljnje istra~ivanje. 2.1. Mjerila i interesi Slijedee odredbe Ustava Republike Hrvatske propisuju obveze pru~anja pravosua i, implicitno, izricanja prava, a utoliko ukoliko du~nosti pru~anja pravosua i izricanja prava uklju uju zabrane uskrate pravosua, odnosno prava, slijedee odredbe su i glavne odredbe hrvatskoga pravnog sistema koje zabranjuju uskratu pravosua i prava: - l. 29. "Svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni nepristrani sud pravi no i u razumnom roku odlu i o njegovim pravima i obvezama, ili o sumnji ili optu~bi zbog ka~njivog djela "; - l. 18. "(1) Jam i se pravo na ~albu protiv pojedina nih pravnih akata donesenih u postupku prvog stupanja pred sudom ili drugim ovlaatenim tijelom. (2) Pravo na ~albu mo~e biti iznimno isklju eno u slu ajevima odreenima zakonom ako je osigurana druga pravna zaatita"; - l. 19. "(1) Pojedina ni akti dr~avne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti utemeljeni na zakonu. (2) Zajam uje se sudska kontrola zakonitosti pojedina nih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti"; - l. 89. "(1) Prije nego ato stupe na snagu zakoni i drugi propisi dr~avnih tijela objavljuju se u 'Narodnim novinama', slu~benom listu Republike Hrvatske. (2) Propisi tijela koja imaju javne ovlasti prije stupanja na snagu moraju biti objavljeni na dostupan na in u skladu sa zakonom"; - l. 140. "Meunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvreni u skladu s Ustavom i objavljeni, a koji su na snazi, ine dio unutraanjega pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj su snazi iznad zakona. Njihove se odredbe mogu mijenjati ili ukidati samo uz uvjete i na na in koji su u njima utvreni, ili suglasno opim pravilima meunarodnog prava"; - l. 117. st. 3. "Sudovi sude na temelju Ustava i zakona". Sljedee odredbe Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske takoer propisuju obveze pru~anja pravosua i, implicitno, izricanja prava, s tim ato prvonavedena odredba omoguava tako airoku actio popularis, aktivno legitimirajui svakog pravnog subjekta, ak stranog, kakvu ne omoguava niti jedan danaanji ustavni sistem: l. 38. st. 1 . "Svaka fizi ka i pravna osoba ima pravo predlo~iti pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom i ocjenu suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom"; l.62. st. 1. "Svatko mo~e podnijeti Ustavnom sudu ustavnu tu~bu ako smatra da mu je pojedina nim aktom tijela dr~avne vlasti, tijela jedinice lokalne i podru ne (regionalne) samouprave ili pravne osobe s javnim ovlastima, kojim je odlu eno o njegovim pravima i obvezama ili o sumnji ili optu~bi zbog ka~njivog djela, povrijeeno ljudsko pravo ili temeljna sloboda zajam ena Ustavom, odnosno Ustavom zajam eno pravo na lokalnu i podru nu (regionalnu) samoupravu". Sljedee odredbe jam e da uslijed negativnog sukoba nadle~nosti nee doi do uskrate djelovanja hrvatskoga pravnog poretka te do uskrate pravosua: - l. 128. st. 1 . t . 6. Ustava RH: "Ustavni sud Republike Hrvatske rjeaava sukob nadle~nosti izmeu tijela zakonodavne, izvrane i sudbene vlasti". - l. 24. st. 1. t . 3. Zakona o sudovima: "Vrhovni sud Republike Hrvatske rjeaava o sukobu nadle~nosti kad je to propisano posebnim zakonom". Na primjenu mjerila hrvatskoga pozitivnog prava o pru~anju, odnosno zabrani uskrate pravosua i izricanju, odnosno zabrani uskrate prava utje u dvije meusobno suprotstavljene skupine interesa, koje je mogue ukratko nazvati egzaltacijom ljudskih prava i odumiranjem prava i dr~ave. Na jednoj strani je egzaltacija ljudskih prava, koja se o ituje u tom da svaka posebna druatvena skupina, od djece do pjeaaka i od vegetarijanaca do vjernika, isti e neke svoje ~elje kao ne samo pravno zaatiene interese, nego i kao ljudska prava, dakle, kao subjektivna prava mnogo ja a od konkurentskih interesa, odnosno ostalih subjektivnih prava koja nisu i tzv. ljudska prava. Posebno su glasnima u promicanju svojih interesa kao ljudskih prava pripadnici biologijske aristokracije, tj. mladi. Tako su studenti Sveu iliata u Zagrebu koji stanuju u studentskim domovima za stanarinu ato pokriva djeli troakova stanovanja atrajkali protiv uvoenja obveze da svaki stanar nekoliko puta godianje de~ura na porti doma. Studenti su obrazlo~ili svoj zahtjev time da je obveza de~urstva prisilni rad, dakle, neato ato vrijea osobnu slobodu zajam enu l. 23. st. 2. Ustava RH. Nekoliko godina nakon toga, u enica osnovne akole zatra~ila je od gradona elnika Zagreba da joj vrati njezinu u iteljicu, koja je bila zaposlena na odreeno vrijeme, a gradona elnik je odmah udovoljio tom zahtjevu. Egzaltacija ljudskih prava izraz je ne samo politi ke ideologije nego i pravnog diletantizma. Ideolozi ljudskih prava niti ne primjeuju da, upravo kao ato po Freudu penis nije samo cigara nego je i penis, tako i ljudsko pravo, uz to ato je sve ono ato si o njemu misle filozofi, politolozi, teolozi, vegetarijanci, uvrnuti, nacionalisti, vjerski i drugi fundamentalisti i drugi, takoer je  i prije svega  subjektivno pravo. Stoga ne iznenauje da je jedina sveu iliana institucija za ljudska prava u Hrvatskoj Istra~iva ko-obrazovni centar za ljudska prava i demokratsko graanstvo Filozofskog fakulteta Sveu iliata u Zagrebu, dakle, fakulteta u kojemu ne djeluje niti jedan sveu iliani nastavnik izabran u znanstveno polje pravo. Ipak iznenauje da veoma malen broj studenata Pravnog fakulteta Sveu iliata u Zagrebu upisuje nastavne predmete svog fakulteta o ljudskim pravima, koje predaju vodei pravni znanstvenici i stru njaci, a da se oni malobrojni studenti koje ovjekova prava ipak zanimaju, o njima informiraju u popularnim predavanjima spomenutog Centra Filozofskog fakulteta. Egzaltacija ljudskih prava, koja se nadovezuje na ameri ki pokret za graanska prava kraja 1950.-ih, 1960.-ih i ranih 1970.-ih godina ato je, zna ajno, koincidirao s usponom dr~ave blagostanja, dr~avnim intervencionizmom i popravljenjem (Verrechtlichung, juridification) veine druatvenih odnosa u socijalnoj dr~avi i transnacionalnim integracijama kao ato su Vijee Evrope i Evropska Unija, dijelom je u funkciji neoliberalne ekonomije. U funkciji je utoliko ato skree pozornost pa time i prikriva socijalne razlike izmeu neznatne manjine bogatih koja raspola~e najveim dijelom svjetskih dobara i siromaanih, izmeu velikih trgova kih druatava i svih ostalih gospodarskih subjekata, izmeu zaposlenih i nezaposlenih, izmeu vladara i vladanih, izmeu upravlja a i upravljanih Utoliko je egzaltacija ljudskih prava samo druga strana odumiranja prava i dr~ave, koja se javlja kasnih 1970.-ih u neoliberalnom tj. dereguliranome globalnom gospodarstvu. U njemu zapo inje odumiranje prava i dr~ave, uklju ujui ne toliko uskrate, koliko zaobila~enje pravosua i prava, ponajprije dr~avnoga. Korisno je spomenuti tri strane te pojave. Pravo poslovnih financija, ija su srediata bankarsko pravo i osiguravateljsko pravo, velikim je dijelom nepodsudno. U izradi i po etnim naporima dovraavanja nacrta ovog rada autori su pokuaavali nai uvjerljive dokaze u prilog ili protiv slijedeih teza, koje je prvi autor nau io prije tridesetak godina od svojih nastavnika: mali klijenti nemaju gospodarsku snagu da tu~e banke i osiguravatelje ili da, ako ih uope tu~e, iscrpe sve pravne mogunosti procesuiranja; ugovori banaka i veih klijenata sadr~e kasatornu klauzulu po kojoj u slu aju bilo kojega sudskog spora banke i klijenta sve meusobne obveze, a to su gotovo beziznimno obveze klijenta prema banci, dospijevaju odmah i u cijelosti; same banke naplauju svoja potra~ivanja od prezadu~enih najveih klijenata tzv. mekim pravom, tj. soft law, jer bi naplata sudskim putem dovela do likvidacije najveih klijenata s nepredvidivim domino u inkom na financijske korporacije. Samo je posljednja teza bila o ito istinita, no nije izgledala sama po sebi dovoljno zna ajnom, jer se - donedavno - ionako dr~alo neprimjerenim, a ne samo neuobi ajenim, da dr~ava bankrotira. U meuvremenu je, da suzbije recesiju, vlada SAD, pod vodstvom demokratskog predsjednika Baraka Obame, protivno zakonima i protivno neoliberalnim na elima masovnim subvencijama gotovo sve najvee i niz manjih ameri kih banaka spaaavala od ste aja. Tako je postalo o itim da je, protivno desetljeima neoliberalne propagande, ato je viae kapitalizma to manje  a ne viae - prava te su stoga u neoliberalnom kapitalizmu kako svetost ugovora,  koja je dr~ana ustavnim na elom i jamstvom tr~iata, tako i pru~anje pravosua i izricanje prava, rubne, a ne sredianje institucije. Sredianja je institucija diskrecija izvrane vlasti, ali u interesu financijskog kapitala. To je u Hrvatskoj, koja je neoliberalnu ekonomiju nakalemila na joa uvijek preveliki javni sektor u gospodarstvu, manje o ito zbog toga ato dr~ava joa uvijek kupuje socijalni mir uzdr~avanjem velikog broja klijentelisti kih skupina, od seljaka i brodograditelja do veterana i uvoznika. Usporedo s rastom utjecaja kapitala i odumiranjem dr~avnog, trgova kog i radnog prava slabi utjecaj sindikata (u SAD okupljaju ispod 15% zaposlenih), odnosi u radu zaposlenika i korporacija viae nisu ureeni radnim pravom nego tzv. profesionalnom etikom, a krajem 20. stoljea postaje neproblemati nim masovno iznajmljivanje radne snage po modelu tzv. Zeitarbeitfirmen  " $ 6  , ȼzgQC5QChDhRN6CJmHsHhDh|6b5CJmHsH+hDhRN5CJOJQJ^JaJmHsH% jhDhRN0J5aJmHsH% jhDhRN0J5aJmHsH% jhDhRN0J5aJmHsHhDh-5aJmHsHhDh|6b5aJmHsHhDh|6b6mHsH&hDh|6b56CJOJQJmHsH) jhDh|6b0J5CJaJmHsHhDhRN5aJmHsHV" $ 6  v &+*7*$]*`7gdv= &+7*$]`7gd $ &+*$]^a$gd $dh`a$gd|6b$a$gdf@$a$gdRN$a$gden$ 8dh]a$gd|6b$a$gd|6b$a$gdU , D h & 2 h j l *,.0ǹqdWdJq=hDh"aJmHsHhDh!aJmHsHhDh{aJmHsHhDh aJmHsH%jhDh!0JUaJmHsHhDh$>kaJmHsHhDhXEaJmHsHhDhnaJmHsHhDhRN5aJmHsHhDhRN6CJmHsHhDhpf6CJmHsHhDhbE6CJmHsHhDh{6CJmHsHhDh|6b6CJmHsH0XX`h|"|~<̿󘋘~q~qddQ%jhDhK0JUaJmHsHhDhbEaJmHsHhDh"aJmHsHhDh%oaJmHsHhDh&VaJmHsHhDhKaJmHsHhDh aJmHsHhDh^AaJmHsHhDhAaJmHsHhDhNaJmHsHhDh!aJmHsHhDhnaJmHsHhDh$>kaJmHsHh$FJLN*06DbdHNٹ٬كv٬٬vi\hDhc aJmHsHhDh XkaJmHsHhDh@aJmHsHhDh5*aJmHsHhDhv=6aJmHsHhDh%o6aJmHsHhDh%oaJmHsH%jhDhv=0JUaJmHsHhDhCPaJmHsHhDhv=aJmHsHhDh aJmHsHhDhAaJmHsH" 2H>0H2H\H^HPPPPZffffi$[$\$`a$gd|6b $`a$gd|6b$ &+**$]*`a$gd|6bBDtvxҸxeŸREhDh(7aJmHsH%jhDh/0JUaJmHsH%jhDh`0JUaJmHsHhDhhaJmHsH%jhDhh0JUaJmHsHhDhcC^aJmHsH%jhDhr0JUaJmHsHhDh aJmHsHhDh`aJmHsHhDhc aJmHsHhDh5*aJmHsH%jhDhc 0JUaJmHsHnp  "xzp{|}ҿҲҿҥҘҋ~~Ҳ~p]PhDhaJmHsH%jhDh0JUaJmHsHhDh6aJmHsHhDh5*aJmHsHhDhbEaJmHsHhDhyaJmHsHhDhx.aJmHsHhDh aJmHsH%jhDhc 0JUaJmHsHhDhc aJmHsHhDh(7aJmHsH%jhDh(70JUaJmHsH}  , . !ö䩛m`S`F``hDh/aJmHsHhDhl@UaJmHsHhDhlaJmHsH%jhDhc 0JUaJmHsHhDh ;aJmHsHhDhd6aJmHsHhDh 6aJmHsHhDh aJmHsHhDhaJmHsHhDh6aJmHsH%jhDh0JUaJmHsHhDhc aJmHsHhDhc 6aJmHsH!!!R""""#$$$$$$%6%:%%%N&\&`&& '"'2'4'6''Ҹҫ}o}o}\OOhDhaJmHsH%jhDh k0JUaJmHsHhDh k6aJmHsHhDh kaJmHsH%jhDh{0JUaJmHsHhDh{6aJmHsHhDh{aJmHsHhDh'\aJmHsHhDhiaJmHsHhDhQ<aJmHsHhDhlaJmHsH%jhDhl0JUaJmHsH'''''"($(&(j(r((((())<)>)@)B)f)h)))))J*L*N*P*t*v*+.+6+`++++,欟٬٬٬ْ٬٬٬ْxkhDhi*aJmHsHhDhYbaJmHsHhDhdaJmHsHhDh/aJmHsHhDh:FaJmHsHhDh aJmHsHhDh<aJmHsH%jhDh'\0JUaJmHsHhDhaJmHsHhDh'\aJmHsHhDhbEaJmHsH',D,x,,,,, -- -T-b-p---////0 0X0`0b0p0r0t00000001P1R1z1111V2X2b2222󘋘󘋘~~~hDhi*aJmHsHhDht-aJmHsHhDhaJmHsHhDh=<aJmHsHhDhaJmHsHhDhaJmHsHhDhNdaJmHsHhDh<aJmHsHhDhcAiaJmHsHhDhdzaJmHsH-23333444556$6778 8 88888888889 999f:r::::;;;;;;;<<<<̿̿̿̿󿛿̿󿛿tthDh-4aJmHsHhDhDaJmHsHhDhaJmHsHhDhsaJmHsHhDhQaJmHsHhQaJmHsHhDhi_aJmHsHhDhp$aJmHsHhDh]]kaJmHsHhDhbEaJmHsHhDhRNaJmHsH-<<<<<H>>>??.?0?8??6@F@H@P@f@x@@@@@@0A6A:ALAAABBVBhBzBBBHCLCCD̿ٲٲٲ٥̥̘̥̥̥̋~q~hDhaJmHsHhDhK&aJmHsHhDh*9aJmHsHhDh%*aJmHsHhDhCYaJmHsHhDh D+aJmHsHhDhDaJmHsHhDh)~aJmHsHhDht-aJmHsHhDh-4aJmHsHhDhi_aJmHsH(DE EEE E&E(E2E4E6EHEEEEEEEF"FFF(G*GZGGGGGG,H.H2H8Hٿٲٟ̒̅reWhDh!95aJmHsHhDh)~aJmHsH%jhDhR0JUaJmHsHhDh@9aJmHsHhDhPaJmHsH%jhDh*90JUaJmHsHhDhI9aJmHsHhDhCYaJmHsHhDhRaJmHsHhDh*9aJmHsHhDh&[aJmHsHhDhaHaJmHsH!8HZH\H^HlHvHxHzHHHHHHHHH.I>IBIFIXIZItI|I~IIIIIIIIIPJּּ֢֯ɕɼɼ{n{{{nanahDhaJmHsHhDh'"aJmHsHhDhR:aJmHsHhDhjN9aJmHsHhDhEaJmHsHhDh2aJmHsHhDho?waJmHsHhDh/aJmHsHhDhaJmHsHhDh:FaJmHsHhDhL5aJmHsHhDhi_5aJmHsH!PJRJ`JbJdJlJnJJJJJJJJJJKKKKLM"M$M&M*MMMNNNN(N2NNOOO̿̿沥~~qdhDho?waJmHsHhDh2aJmHsHhDhHaJmHsHhDhYbaJmHsHhDhLyEaJmHsHhDhDaJmHsHhDh:FaJmHsHhDhEaJmHsHhDhR:aJmHsHhDh'"aJmHsHhDhaJmHsHhDhtoaJmHsH%OOO0O8OO2PS@SVSXS\S^SfShSjSlSnSxSSSSSSTNTPTrTtTTTTTTUV4V6VZVjVVVϳϬ hDh hDhFM hDh1; hDhf>k hDh hDh=.Y hDh'" hDh+ hDhl) hDh]]k hDh8[ hDhn| hDh%; hDhnek hDh hDhne hDh'" hDhI hDh* hDh=5 hDh D+ hDhu hDhHy hDh/ hDho?w hDh0 hDh%; hDhn| hDh{84]<]>]P]]]]]]]]]]J^R^T^h^,_T_V___`$`&`2`4`6`8`^`f```ab b,b0b@bBbbbc0c@cBcccddddd6dRddde뻟 hDhLyE hDhI hDh# hDhJv hDh"= hDh=5 hDhd hDh+? hDh* hDhc hDhjhDh#0JU hDhne hDhu hDhf>k9ee2e4eReTeVeeeeffffffffgggg4g6gDgh8i:ixiiiiiiiiij$j:6 hDh\t_ hDhM& hDh; hDhQ hDhc jhDhAW0JU hDh]hDhF6 hDhF hDh hDh% hDh# hDh=.Y hDhl( hDhR4Hwfwvwxw|w~wwwwwwwwwwwwwwx x xHxfxhxjxjylyyyyyyyyyyyyy:z>zPzdzjz~zzzzzzzzzzzzzzٽ hDh`] hDhWz hDh% hDh hDh=.Y hDhu hDhto hDhQ hDh hDh] hDh; hDhw{ hDh hDh\t_ hDhM&h:zz&{({.{H{|||||||}}}} ~~6~~~FHbĀV|ށlx8FZ~FǿոDZոգՖգ hDh.BjhDhC_0JU hDhQ hDh3/c hDh#3# hDh`]hDhx6 hDhx hDh hDhfBhDhu6 hDhWz hDh hDhu hDh=.Y7F„(4^`np|ІڇJ2Ƌ.X\x֌،܍Ⱥȳ hDhcE hDh:_ hDhq0 hDhO hDhC_ hDha hDh7( hDh hDh  hDhOK hDh4 hDhM& hDh hDhc hDho hDh`] hDh5N hDhE 3܍LȏʏΏ&`RnZh|Η,ИژܘnpVXt ݺ hDh hDh/M hDhT hDhC_ hDhc9 hDh y hDh hDh@9 hDhm,7 hDh>:6 hDhI)X hDh7( hDh(OO hDhcE hDhL.; 6X$&(dPRT`f2>^֡ءLXtprȦʦRTݻȮϧϧϠ~ hDh0jhDh} K0JU hDh+? hDh//( hDhS" hDh} KjhDhw'0JUjhDhv|x0JU hDhw' hDhw hDhd hDhm,7 hDhv hDh>:6 hDh/M hDhT1hpTĬЬέ p dprt~°ΰ$µB>^з뺳뺳뫣򔍔ύύȍ hDh, hDhghDh4I6hDhv6hDh(OO6 hDh5 hDh#V hDhC' hDh6c hDh(OO hDh09g hDh]iS hDh~ hDhv hDh4I hDh} K7з ¸и޸\Ժغ&,.FHV@BDvм24Ƚ򳬳򥳞򗥳 hDh{Z hDh=5 hDh,I hDhO hDh% hDh\G< hDhS" hDhHt hDhS hDhq0 hDhf hDh4I hDh!6D hDh7 hDh2 hDh(OO hDhm hDh6c3Ƚʽ̽NPRTʿhBPRn~LVXfh}vovvoh hDh5 hDhBO{ hDhmjhDh,I0JU hDh,I hDh9L, hDhr/ hDhFM hDh5 hDhfD hDh& hDh? hDh09gjhDh09g0JU hDh{Z hDhB# hDh"X hDhm hDh  hDhHt(02NPXZ\nx6b>tZݳ֥֥֬ݬ{ hDh] hDh hDhd hDh $ hDh hDh hDhB# hDh1{ hDhCN hDhl- hDh0 hDh)7 hDhb[ hDhO hDh& hDhm hDh(OO hDh/ hDhBO{0h^: t  0$[$\$`a$gd|6b :Hd&FJVV^ T`dfhjlr򼵮ݧݼݠݙ}} hDhPu hDhb hDhL> hDh hDhF7 hDh hDh5 hDhB# hDh}R` hDhGjhDh]0JUjhDhFu0JU hDhBO{ hDhFu hDh hDh] hDh1np&(@f">Rh".6:JLz$&F46DFHJ6򿸿 hDhau hDhBO{ hDh5 hDhd hDh- hDhZP hDhPhDh 6 hDhhDhD6 hDhD hDh hDhl hDhL> hDhPu:68< (,<NP^vx\^ȧϒwpppi hDhCN hDh$jhDhrqI0JU hDh)[ hDhK hDhrqI hDhM hDhF7jhDh/0JUjhDh/{0JU hDh/{ hDh/ hDh hDhe hDh hDh_ hDhs+) hDhau hDhBO{)^lz0Hp(Hz*46:>HJ>HhrȬȐȐȞ hDh*"F hDhC hDhS hDhx hDhd hDhBY hDh)7 hDh^W hDh3}u hDh0 hDhO hDh1{ hDh\G< hDhK hDhF7 hDh& 6  `z|t&.<D46"4D\ (,4l          򤫤ǤΤ hDh hDh% hDh_ hDh9 hDhS hDhx hDhSW hDh) hDh a hDh2 hDhehDh"6 hDh*"F hDh";  " > @ x z | ~     @ b     * p r t      $ @ B     .,.XZݺݺݺݺݺݳݬݬݬݥ hDh(OO hDh& hDhF7 hDhf hDh1; hDhC hDhS hDh_ hDh2 hDh./ hDhd hDh hDh)7 hDh # hDh% hDh:8Z\nz|~ ,.8Xr%&23+3AQV*,$(hlлд׊Њ hDhQ hDh); hDhg hDhz hDh\G< hDh a hDh D+ hDh hDh{ hDhF7 hDhS hDhs-jhDhF70JU hDh_ hDhC hDhf4hj(*,.j   !|!!!!! "F"^"`""""""""""" #F#H#####J$L$f$h$$$$$$$$$%%%%%%%T'd''ϳϬϬϳϳϳ hDhVx hDhl| hDhd hDhD' hDhX! hDhwr hDhS hDhZy hDhSW hDhz hDhUl hDh B'''''(^((((((((())))*N***********++,,0,2,F,H,|,~,,-------------:...../2/4/6//hDh6 hDhGhDhG6 hDhX! hDh hDh&V hDhSW hDh)7 hDh;A hDhUl hDhQM hDhD' hDhTc@//00000H1J11122222222333364T4v444<5J5\5J7L7l77777&8F888l;v;;<<<= ==鸱 hDh) hDh(? hDhUl hDhg hDhH hDh#[ hDh;A hDh: hDh1; hDhlLt hDhE hDh)7 hDhR4 hDh&V hDhG hDhSWhDhG6202<@ZG.NXYx_$`avktt4z }ā $`a$gd|6b$[$\$`a$gd|6bT$EƀfPf[$\$`a$gd|6b==F>T>V>X>Z>\>@@@@@AA,AAAAAAA:B>BNB`BBBBB CCCC0CEEE8E:EtEvExEοֿ֣yrk hDhVx hDh)7 hDh]X hDhgX hDhYb hDh7 hDh7 hDhN=j hDhi hDh2 hDhtng hDh hDh&VhDhs6hDh&V6 hDhs hDhg hDh-@ hDhE hDhlLt hDh "*xEzEEEEE(F*FFFFF&G*GRGTGXGZGPH`HHI`JhJjJJJLdLfLL.NLNNN O OOO2O4O6O:OOOOOOOOPPPP֣ݎ hDhMdN hDh hDh} hDhct hDhB= hDh7hDh76hDh4U6 hDh4U hDhgX hDhYb hDhN=j hDhkH hDhd hDh)7 hDhi hDhVx 5P>P@PPPPPPPQQQQQQR.RRRSSS\TTTTTTTDUfUUUUUVV V(V,V.V0V:Vu@uBuDu~uu\v^v`vbvwwww0x2x,y.y0y2yyyyyyy zz.z0zzƬhDhf0JaJmHsHhDhBLaJmHsHhDhjJXaJmHsHhDhdaJmHsHhDh$[aJmHsH%jhDhf0JUaJmHsHhDh(aJmHsHhDhB=aJmHsHhDhfaJmHsH3zz,{.{} }}}~ ~2~F~~BZāRĂƂxڃVbHJ߸wjw]wjwjwjwhDho|aJmHsHhDh7aJmHsHhDhlRaJmHsHhDhMdNaJmHsHhDha\]aJmHsHhDhjJXaJmHsHhDhwaaJmHsHhDhv-aJmHsHhDh$[aJmHsHhDhdaJmHsHhDhfaJmHsH%jhDhf0JUaJmHsHJbpȅʅօl҇ԇ$&<F|\^.0v&ٿٲ󥿥}p}}cUEhDha\]56aJmHsHhDha\]6aJmHsHhDhMdNaJmHsHhDhjJXaJmHsHhDhaJmHsHhDhBL6aJmHsHhDhdaJmHsHhDhYZaJmHsHhDhLiaJmHsHhDho|aJmHsHhDh7aJmHsHhDhCaJmHsHhDhlRaJmHsHhDha6aJmHsH<>ؑ24`bbd $ &+*$]^a$gd5uT$ &+**$]*`a$gd|6b$ &+*$]`a$gd|6b$[$\$`a$gd|6b $`a$gd|6b&:<>ʎ|~ؑΒؒڒܒ.0ƹxqjqjcqcjqjqjcqcVjhDha\]0JU hDha\] hDhi hDhqԝԞvޢٿٿ󥘥󥲥~hDhdaJmHsHhDh{qaJmHsHhDhaJmHsHhDhtaJmHsHhDhIaJmHsHhDhBLaJmHsHhDh/kvaJmHsHhDhiVaJmHsHhDhyMaJmHsHhDhiaJmHsH,ޢ^`bdfjlɹɫxiZL?1hDh6aJmHsHhDh~VaJmHsHhDh5uT6aJmHsHhDh5uT@aJmHsHhDhd@aJmHsHhDhC>%@aJmHsH)jhDhh0J@UaJmHsHhDhi@aJmHsHhDhI6aJmHsHhDh]]k56aJmHsHhDhi56aJmHsHhDhBLaJmHsHhDhiaJmHsHhDhAaJmHsHlprz|ܧ hjҫԫ֫ޫ "24<> ȻȭȭȭȭvhDht6aJmHsHhDhd}g6aJmHsHhDhtaJmHsHhDhyM6aJmHsHhDh6aJmHsHhDh~VaJmHsHhDh5uT6aJmHsHhDhyMaJmHsHhDhd6aJmHsHhDhi6aJmHsH. ثګbdln8:$ &+*$]^a$gd$"$ & F &+*$]a$gdor$ &+*$]`a$gd|6b$ &+*$]^a$gd5uT\^bdfhnp`b DzǣǓDŽvi[vMhDhd}g6aJmHsHhDh6aJmHsHhDhoraJmHsHhDht6aJmHsHhDhor@aJmHsHhDhi6@aJmHsHhDhd@aJmHsH)jhDhh0J@UaJmHsHhDhi@aJmHsHhDh@aJmHsHhDhi6aJmHsHhDhtaJmHsH8:<@fhjnʽ f".6hɺ؞ؐ{m`S`S```F`FhDh>aJmHsHhDh1!aJmHsHhDhiaJmHsHhDhd}g6aJmHsH(jhDhh0J6UaJmHsHhDhh6aJmHsHhDhB(%6aJmHsHhDht6aJmHsHhDhB(%@aJmHsHhDhC@aJmHsHhDhC6aJmHsHhDhC>%aJmHsHhDhaJmHsH:fhJy{}}}}~0Љ$ &+**$]*`a$gd|6b $`a$gd|6b$ &+*$]`a$gd|6b$ &+*$]^a$gdChxzFVzDFJFZ.0~rrerXhDhmaJmHsHhDhncaJmHsHhDh#]aJmHsHhDh1!aJmHsHhDh0!OaJmHsH%jhDh0!O0JUaJmHsH%jhDhyU0JUaJmHsHhDh8=aJmHsHhDhaJmHsHhDh>aJmHsHhDhAPaJmHsHhDhiaJmHsH~ 6T^`bd@BDx6DzFn,X⻮ȆȆȆȆȆȆȻyyhDh8=aJmHsHhDh1!aJmHsHhDhR?jaJmHsHhDhi6aJmHsHhDhrAzaJmHsHhDhiaJmHsHhDh:>aJmHsHhDhIaJmHsHhDhmaJmHsHhDhm0J 5aJmHsH/X@BLNZ&(XZJ^vxjl󹬹~qdqhDhs aJmHsHhDh_aJmHsH%jhDhI0JUaJmHsHhDhi6aJmHsHhDh:>aJmHsHhDh/YaJmHsHhDh'CoaJmHsH%jhDhi0JUaJmHsHhDh[aJmHsHhDhIaJmHsHhDhiaJmHsH#\lnprrrs0s2sstttdufujupuruuuuvvwwwwx߸߸߸ߎߎ߸ߎ߸߁sfhDh)aJmHsHhDhm6aJmHsHhDhmaJmHsHhDh:>aJmHsHUhDhs 6aJmHsHhDhYZaJmHsHhDhs aJmHsHhDhaJmHsHhDh_aJmHsHhDhiaJmHsH%jhDhzw 0JUaJmHsH' uz ubla~avanje ili ukidanje zaatite od otkaza zbog ega je polo~aj tako zaposlenih loaiji od kmetskoga. Po profesionalnoj etici, zaposlenik ima du~nosti da etvrtkom nave er kugla s kolegama s posla, jednom godianje na kolektivnim izletima gradi korporativni duh pentrajui se po opasnim napravama ili spuatajui niz vratolomne brzake te da svoje sporove s poslodavcem ne iznosi pred sud. Preautna je pretpostavka profesionalne etike - ija je paradigma bila ona u tzv. new economy - ta da je lanstvo u sindikatu toliko po~eljno, ali i mogue, koliko i ko~na bolest uslijed niske higijene izazvane siromaatvom (pa nije udo da u new economy nitko nije znao ato je sindikat sve do njene propasti, dakle sve dok sindikalno organiziranje i tako viae nije bilo mogue) . U Hrvatskoj su, doduae, sindikati joa uvijek toliko mnogoljudni i utjecajni da zabrinjavaju Svjetsku Banku, no ne dovoljno jaki da zaatite svoje lanove od profesionalne etike kao nadomjestka prava. Upotreba sile u meunarodnim odnosima ureena je sporazumima koji nisu ugovori meunarodnog prava, nego su tzv. gentlemen's agreements ili memorandums of understanding, ili otvoreno krai meunarodno pravo, kao ato su intervencije Sjedinjenih Ameri kih Dr~ava i saveznika u Kosovu, Afganistanu i Iraku. Tako iskustva korporativnog globalizma omoguuju da se postavi pitanje nije li klju  za poimanje uskrate prava ne samo maksima ubi societas ibi jus, nego i njezin obrat, tj. ubi jus ibi societas. 2.2. Uskrata pravosua Va~niji su slu ajevi uskrate pravosua koji upuuju na sistemske nedostatke hrvatskog prava, po prilici, slijedei: 2.2.1. U hrvatskome pravnom sistemu, za razliku od veine drugih, stranci koja je uspjela u graanskom parni nom postupku ili u upravnom postupku, pa joj je, na izgled, i pru~eno pravosue i izre eno pravo, mo~e biti uskraeno pravosue tijekom ovrhe, koja je slo~ena, dugotrajna i esto neprovediva. Primjerice, pravomona presuda Upravnog suda Republike Hrvatske kojom se ukida kasnije rjeaenje ato je ukinulo ranije rjeaenje, nije ovrana, jer u presudi nigdje nije napisano koje pravo stranka ima na temelju presude, tj. na temelju ranijeg rjeaenja, a bez toga presuda nije ovrana. 2.2.2. Upravni sud RH sudi isklju ivo kao kasacijski sud, a ne kao sud pune jurisdikcije, iako bi to mogao i dosta o ito trebao (npr. kad se odlu uje o povratu oduzete stvari, o naknadi atete, o predmetu u kojemu upravni organ nije donio upravni akt itd.). Uz to, Upravni sud prerijetko postupa po odredbama Zakona o parni nom postupku, koji je podredno (supsidijarno) primjenjiv na upravni spor, pa i tim propustom uskrauje strankama upravno pravosue. Napokon, iz objavljene judikature Upravnog suda nije mogue doznati na koje sve na ine Sud pravno kontrolira vraenje diskrecione ocjene od strane upravnih organa, iz ega vjerojatno slijedi da je ne kontrolira u moguoj i potrebnoj mjeri te da, dakle, uskrauje pravosue i u brojnim slu ajevima u kojima se stranke obraaju Sudu zato da ocijeni upravne akte donesene dijelom diskrecijski. 2.2.3. Hrvatsko dr~avno odvjetniatvo, protivno zakonskim proklamacijama, diskreciono ocjenjuje kaznene prijave koje su mu podnesene, birajui po na elu oportuniteta, a ne po na elu legaliteta, predmete po kojima e se upustiti u kazneni progon osoba za koje dr~i da bi mogle biti po initelji kaznenih djela. Dr~avni odvjetnici, tj. javni tu~itelji drugih pravnih sistema takoer viae gone po oportunitetu, nego po legalitetu. Meutim evropski pravnici to priznaju, a u Hrvatskoj priznaju samo neki profesori prava i neki nekadaanji javni tu~itelji. 2.2.4. Javnopravni ugovori nisu predmetom sudske ocjene. To vrijedi na poseban na in za dvije posebne vrste takvih akata. 2.2.4.1. Sporazumi o suradnji izmeu dvije ili viae jedinica lokalne samouprave. 2.2.4.2. Sudovi RH po svemu sudei nisu nadle~ni niti za rjeaavanje sporova iz ugovora zaklju enih, na temelju l. 9. Zakona o pravnom polo~aju vjerskih zajednica, izmeu Vlade Republike Hrvatske i pojedinih vjerskih zajednica bez obzira na to da li se radi o ugovorima kojima se ureuju temeljni odnosi izmeu vjerske zajednice, primjerice Srpske pravoslavne crkve u Hrvatskoj ili Islamske zajednice u Hrvatskoj, kao jedne ugovorne strane, i Vlade RH, kao druge ugovorne strane ili organa RH kao ugovorne strane; ili se radi o ugovorima kojima se ne ureuju temeljni odnosi nego, vjerojatnije, izvraavaju meunarodni ugovori izmeu Svete Stolice i Republike Hrvatske u pogledu odnosa izmeu neke od institucija Katoli ke Crkve u Hrvatskoj, prije svega Hrvatske biskupske konferencije kao jedne strane i Vlade RH kao druge strane. Ako potonja vrsta ugovora mo~da ima zna aj izvranih ugovora meunarodnog prava, za njih vrijedi isto ato i za ugovore izmeu Svete Stolice i Republike Hrvatske, a to je da se, u skladu s nepodvrgljivosti Svete Stolice, tj. Svetog Oca, sudu ili organu mirnog rjeaavanja sporova, sporovi iz tih ugovora rjeaavaju pregovorima. Ako su ti ugovori naprosto javnopravni ugovori hrvatskog prava baa kao i temeljni ugovori izmeu Vlade RH i pojedinih vjerskih zajednica, za sporove nastale iz njih nije nadle~an niti jedan hrvatski sud. 2.2.5. Ustavni sud Republike Hrvatske proglasio se nenadle~nim za ocjenu ustavnosti i zakonitosti jednoga od izvranih ili provedbenih ugovora izmeu Vlade RH i institucije Katoli ke Crkve s obrazlo~enjem da ustavna nadle~nost Suda ne uklju uje davanje takvih ocjena.  2.2.6. Ustavni sud RH nije nadle~an ne samo za naknadnu nego niti za prethodnu ocjenu ustavnosti meunarodnih ugovora; dakle, nije nadle~an niti za davanje savjetodavnih mialjenja o sukladnosti nacrta meunarodnih ugovora koji nisu stupili na snagu i koji e, kad stupe na snagu, po svojoj pravnoj snazi biti iznad zakona i, strogo gledano, iznad Ustava. Tako se Ustavni sud RH izrijekom oglasio nenadle~nim za ocjenu ustavnosti meunarodnih ugovora, pa tako i ugovora izmeu Svete Stolice i RH.  2.2.7. Ustavni sud nije nadle~an niti za davanje savjetodavnih mialjenja, pa tako niti o sukladnosti meunarodnog ugovora s Ustavom RH, ili o drugim meunarodnopravnim obvezama Republike Hrvatske. Usprkos tome, Sud je u svojemu izvjeau Hrvatskom saboru dao takvo mialjenje povodom zahtjeva za izru enje generala Janka Bobetka Meunarodnom kaznenom tribunalu za nekadaanju Jugoslaviju. 2.2.8. Nenadle~nost Ustavnog suda, ili bilo kojega drugog suda, za ocjenu ustavnosti meunarodnih ugovora, pa ak i za davanje neobvezatnih savjetodavnih mialjenja o njihovoj ustavnosti, dovela je do nemogunosti sudske zaatite ustavnog prava na slobodu mialjenja i izra~avanja misli, zajam enu lankom 38. Ustava RH, a vjerojatno i na slobodu znanstvenog stvaralaatva, zajam enu lankom 67. Ustava RH, ako / kad je prva, a mo~da i druga sloboda koriatena za to da se ocijeni ustavnost nekoga od ugovora izmeu Svete Stolice i Republike Hrvatske. U znanstvenim tekstovima, a takoer i u javnim medijima pravnik je ocijenio da su ugovori protivni l. 41. Ustava RH, koji propisuje da su sve vjerske zajednice jednake pred zakonom, i l. 14., koji jam i jednakost svih. Razlog je, ukratko taj da je po l. 134. Ustava RH meunarodni ugovor koji je stupio na snagu, obvezuje RH, potvren u skladu s Ustavom i objavljen, po pravnoj snazi iznad zakona pa na taj na in svaki od ugovora izmeu Svete Stolice i RH stavlja Katoli ku crkvu i njezine pripadnike u Hrvatskoj u povoljniji polo~aj pred zakonom od drugih vjerskih zajednica i njihovih pripadnika. Glas Koncila, vodea katoli ka novina u Hrvatskoj, na osebujan je na in onemoguio ili barem ote~ao podsjeanje na to da su Ugovori protivni Ustavu RH. Nakon ato je pravnik koji je javno ocijenio Ugovore kao protuustavne tra~io da Glas Koncila objavi ispravak neto nog navoda jedne pravnikove izjave o predmetu razli itom od Ugovora, Glas Koncila je objavio ispravak, ali ga je istodobno komentirao protivno l. 35. st. 3. Zakona o javnom priopavanju te u tom komentaru napisao da je pravnik, prikazujui Ugovore kao protuustavne, oklevetao Crkvu. Komentarom je Glas Koncila u inio pravniku upravo to ato mu je predbacio da je on u inio u pogledu Crkve, a istovremeno mu onemoguio da se sudski zaatiti od ocjena Glasa Koncila, jer se niti jedan sud ne smije upuatati u ocjenu da li su Ugovori protivni Ustavu ili ne. 2.2.9. Ne mali dijelovi druatvenih odnosa u Hrvatskoj su u proteklih dvadesetak godina stavljani, a dijelom i ostali, nepodsudnima. 2.2.9.1. Velik dio proizvodnih i neproizvodnih dobara u vrijeme samoupravnog socijalizma bio je dr~an druatvenim vlasniatvom. Slu~bena marksisti ka doktrina, koja je joa po etkom 1980.-ih bila temeljito znanstveno proanalizirana i iskritizirana u hrvatskoj pravnoj literaturi, tvrdila je da druatveno vlasniatvo nije pravni odnos nego samo druatveno-ekonomski odnos. Pod tim pretpostavkama, da su sredstva u druatvenom vlasniatvu "sva ija i ni ija", po etkom 1990.-ih po ela je u Hrvatskoj na zakonu temeljena pretvorba i privatizacija tih sredstava u pravo vlasniatva, i to prvo dr~avno, a potom privatno. Iako su postojali svi pravni uvjeti da Ustavni sud RH pretvorbu sprije i odnosno pravno uredi na temelju l. 48. Ustava RH, koji jam i pravo vlasniatva, Sud to nije u inio, nego je ustvrdio, o ito pretpostavljajui valjanost do tada vladajue marksisti ke doktrine da je druatveno vlasniatvo samo druatvenoekonomski, a ne i pravni odnos, pa je prema tome raspolo~ivo zakonodavcu za bilo koji zahvat. 2.2.9.2. Rat 1990.-95. bio je povod da u Hrvatskoj o~ive etatisti ka vjerovanja po kojima se svi bitni politi ki procesi zbivaju, sli no druatvenom vlasniatvu, u pravnopraznom socijalnom prostoru, tj. u takvim druatvenim odnosima koji nisu pravni, jer ne mogu biti pravno ureeni, ali su sami izvor prava. To vjerovanje dovelo je do niza teakih kraenja hrvatskog i meunarodnog prava na koja hrvatski dr~avni organi, uklju iv sudove, dugo vremena nisu reagirali, sve do toga da su godinama odr~avani prosvjedi protiv sudskog ocjenjivanja takvih prekraaja. Va~niji slu ajevi uskrate pravosua bili su propusti procesuiranja zna ajnog broja ratnih zlo ina po injenih od osoba hrvatske nacionalnosti, nar. pripadnika hrvatskih oru~anih snaga; propusti pru~anja zaatite javnim pravima kao ato su prava na otkup stanova, prava na punu mirovinu i prava na obnovu ne samo kua hrvatskih dr~avljana hrvatske, nego i srpske i bilo koje druge nacionalnosti. 2.2.9.3. Hrvatska sveu iliata su po etkom ovog milenija, nakon ato je Ustavni sud RH bio zaatitio ustavno zajam enu autonomiju sveu iliata, uvela "eti ku odgovornost" svojih pripadnika, uklju iv sveu ilianih nastavnika. Tom su navodno nepravnom, a u svakom slu aju protuustavnom te protuzakonitom odgovornoau omoguili sveu ilianim eti kim tijelima da bez pravnog temelja i izvan sudskog postupka osude izjave sveu ilianih nastavnika, suradnika i studenata te da svoje navodno eti ke osude  klevetni kog sadr~aja  objave izazvavai teako naruaavanje ustavnih prava osuenih. Tako su neka hrvatska sveu iliata sama ograni ila slobodu govora i slobodu znanstvenog, umjetni kog i kulturnog stvaralaatva svojih pripadnika u vlastitom prostoru, pa i u javnosti izvan sveu iliata. 2.2.9.4. Hrvatska je i u meunarodnim odnosima uala u va~ne odnose koji ne samo da nisu nego, po samotuma enju svojih sudionika, ne mogu biti pravni, pa dakle niti podsudni. Ulazak Hrvatske u te odnose postao je primjetan tijekom kratke javne rasprave o tom treba li Hrvatska odr~ati referendum o ulasku u NATO. Jedan od sudionika rasprave ustvrdio je da je pitanje mo~da ve neva~no, jer NATO nije ureen samo objavljenim meunarodnim ugovorima, nego i neobjavljenima te, atoviae, memorandumima o sporazumijevanju, za koje se tvrdi da nisu ugovori po meunarodnom pravu te kojima se redovito ureuje najvei dio meunarodnih vojnih odnosa. Hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova to je mialjenje, bez komentara, istog dana izvjesilo na svoje web stranice. Ministarstvo obrane ga je demantiralo navodei kao dokaz naslov jednoga objavljenoga meunarodnog ugovora, jednoga neobjavljenoga i jednoga, dakako neobjavljenog, memoranduma o sporazumijevanju izmeu, s jedne strane, NATO a, s druge, Republike Hrvatske. 2.3. Uskrata prava Sljedei slu ajevi uskrate prava u hrvatskom pravu upuuju na njegove sistemske nedostatke: 2.3.1. Prvi i najva~niji nedostatak je propust izricanja prava u razumnom roku. a) Hrvatski sudovi, koji opslu~uju zemlju s manje od 4,5 miliona stanovnika s viae sudaca (oko 1.880) po glavi stanovnika od bilo koje druge evropske zemlje, mnoatvo slu ajeva ne rjeaavaju na vrijeme. Ministarstvo pravosua RH obradom podataka koje su o svom radu u 2008. godini dostavili svi sudovi, utvrdilo je sljedee:  - priliv predmeta 1.648.708 - ukupno u radu predmeta 2.617.808 - rijeaenih predmeta 1.730.936 - nerijeaenih predmeta 886.872 Priliv predmeta u 2008. godini, u odnosu na 2007. godinu smanjen je sa 1.740.617 na 1.648.708 ili za 5,28%. Smanjen priliv predmeta na sudovima utjecao je na smanjenje optereenja sudova, odnosno na smanjenje broja predmeta u radu u sudovima, ato je vidljivo iz podataka o ukupnom broju predmeta u radu u sudovima u razdoblju od 2006. do 2008. godine, - u 2006. godini  2.463.298 predmeta - u 2007. godini  1.931.964 predmeta - u 2008. godini  1.881.985 predmeta b) Pomanjkanje odgovornosti sudaca, naro ito za odugovla enje postupka, a da sudac u pravilu nije pozvan na stegovnu odgovornost. c) Odvjetni ka tarifa pogoduje odugovla enju postupka na nekoliko na ina: ca) Plaanjem nagrade odvjetniku za sudjelovanje u svakom ro iatu sudskog postupka, ime je odvjetnik financijski potican da postupak odugovla i. cb) Plaanjem nagrade razmjerno uspjehu u postupku, ime je odvjetnik financijski potican da preuzme viae predmeta u kojima je na taj na in plaen, a vodi samo one od tih postupaka koji e izgledno donijeti najvei imovinski dobitak. cc) visinom tarife, koja je po airoko cirkuliranoj procjeni, u apsolutnom iznosu u va~nim stavkama viaa od tarife njema kih odvjetnika. d) Usprkos noveli Zakona o parni nom postupku, sudska praksa i dalje omoguava tu~iteljima da mijenjaju tu~bene zahtjeve te predla~u i izvode nove dokaze do kraja glavne rasprave. 2.3.2. Ovrha, spomenuta kao uskrata pravosua, funkcionira takoer i kao uskrata prava. 2.3.3.S obzirom na to da se hrvatske sudske presude objavljuju selektivno nije mogue provjeriti, nego je mogue samo vjerovati, da hrvatski sudovi sude u skladu sa zakonom (u materijalnom smislu). Dostaju dva primjera : a) U Klubupravnika Grada Zagreba 2007.dvasu sudionikatra~ila od predsjednika Vrhovnog suda da on-line objavi zbirku presuda Opinskoga graanskog suda u Zagrebu koje su ocijenjene od }upanijskog suda u Zagrebu a, neke, i od Vrhovnog suda. Zbirka je skoro u potpunosti anonimizirana pa ju je uz malu doradu mogue itavu objaviti na Internetu. Predsjednik Vrhovnog suda obeao je da e zbirku OGSZ u initi dostupnom putem Interneta, no do sada nije. b) Selektivna objava odluka Upravnog sudamo~da je najveaneprozirnost hrvatskog pravosua, tim viae ato se objavljuju gotovo isklju ivo presude o materijalnom pravu, koje je, nerijetko, u trenutku objave, ve prestalo va~iti, a ne objavljuju se odluke o procesnom pravu (nar. o tom ato je upravni akt koji podlije~e sudskoj kontroli te o dopustivim granicama upravne diskrecije i sudskoj kontroli iste). 2.3.4. Hrvatski sudovi gotovo nikada ne temelje svoje odluke na meunarodnim ugovorima, iz ega vjerojatno slijedi da ih niti ne primjenjuju. 3. Zaklju ak Nije mogue procijeniti razmjere uskrate prava u hrvatskome pravnom sistemu, i to zbog tri glavna razloga: Prvo, rastua uskrata pravosua zbog navodne nepravnosti odreenih vrsta druatvenih odnosa istovremeno je i svojevrsna uskrata prava. Drugo, hrvatska pravna doktrina, koja je dala svjetski va~ne prinose izu avanju izvora meunarodnog prava te meunarodnoga trgova kog i privatnog prava nije uspjela formulirati doktrinu niti hrvatskih, niti ranijih jugoslavenskih izvora prava. Razlog je dijelom nepostojanje opeg dijela graanskog zakona, dijelom revolucionarno komunisti ko jugoslavensko zakonodavstvo, dijelom selektivno objavljivanje odluka hrvatskih sudova, uz gotovo potpun izostanak objavljivanja odluka prvostupanjskih sudova, a dijelom nerazvijenost nosivih dijelova hrvatske pravne znanosti posljednjih desetljea. Uslijed toga nije mogue procijeniti kad hrvatski sudovi izri u pravo, a kad ine neato drugo. Tree, izgradnja pojmova te identifikacija pojedinih slu ajeva uskrate pravosua i uskrate prava pretpostavlja pojmove pru~anja pravosua i izricanja prava, uklju iv njihove svrhe, a takve pojmove, za danaanje hrvatsko pravo i  mo~ebitno - njemu sli ne pravne poretke, tek treba izgraditi. Denial of Justice and Suspended Judgment: An Approach to Croatian Problems Summary A paradigmatic case of denial of justice is the failure of a court of law to start judicial proceedings without even considering whether the demand to initiate the proceedings meets procedural requisites. A paradigmatic case of suspended judgment is the failure of a court of law to end judicial proceedings for the reason that there is no substantive ground to render a judgment. While the paradigmatic cases are illuminating they do not provide sufficient criteria for deciding whether certain situations (e. g. non-reviewability of certain kinds of Croatian administrative decisions; disregard of the European Convention on Human Rights and Fundamental Freedoms by the Croatian judiciary) amount to denial of justice and / or suspended judgment. The paper formulates an approach that clarifies conceptual dilemmas within integral theory of law and, following the approach, analyses practical problems of denial of justice and suspended judgment in the Croatian legal system. 1. A Theoretical Approach The major theoretical task is to point out the following paradox: the function of both the prohibition of denial of justice and the prohibition of suspended judgment is a change in positive rights on the basis of positive law; nonetheless, questions of the type What is denial of justice? or Is X an instance of the prohibition of suspended judgment? cannot be answered solely on the basis of positive law and / or by scholarly disciplines concerned exclusively with positive law; the reason is that acceptable answers to such questions presuppose extra-positive as well as positive legal criteria, and for that reason can be furnished only by scholarly disciplines concerned with both kinds of criteria. The minor theoretical task is to demonstrate some salient functions of the criteria, and to advocate integral theory of law. While the theoretical goals are largely instrumental in the sense of providing an approach to practical problems, the theoretical goals require the performance of a series of analytical tasks, centring on the concepts of denial of justice and of suspended judgment. 1.1. Concepts It is useful to begin the conceptual inquiry by asking whether there is a legal requisite (L) of the demand (D) to start judicial proceedings (P) with a view of rendering a judgment that declares, implements or changes (J) a substantive right (SR)?; and if there is such a requisite what it is (briefly: What is the L of DPJSR?) A negative answer to the question would imply that courts of law have a duty to proceed whenever they are demanded to do so, even capriciously. A positive answer identifying substantive right as the legal requisite implies a vicious circle, namely, that the substantive right whose declaration, implementation or change is the demanded end result of judicial proceedings is the legal requisite of the demand to start the proceedings. The answer that the procedural right to start judicial proceedings is the legal requisite recognizes that parties with procedural might (esp. with money) but without substantive right can misuse the proceedings as a means of acquiring the right. Only the answer that a union of, or a relationship between, substantive law and procedural law is the legal requisite will do. However, not only the union of, or the relationship between, the two dimensions of law but also every single dimension, that is, substantive law and procedural law, can be defined only by reference to criteria outside positive law. A positive answer identifying law (objektives Recht) as the legal requisite may seem to be acceptable in cases such as the demand for damages compensating the harm caused to a person s reputation by a text on the blog Mob1 (DA). A closer analysis may reveal that even such cases do not fall in a clear-cut way under vague provisions of the Croatian Act on Obligations. In cases such as the demand for damages compensating the harm caused to a person s aura by waves of the mobile Mob 2 (DB), the answer that the law, including the Act on Obligations, is the legal requisite is obviously not correct. A positive answer identifying a right (subjektives Recht) as the legal requisite raises the following questions: does the right to judicial protection include necessarily the duty of the legal order to provide such protection?; does the prohibition to the subject A not to do X to the subject B (esp. the prohibition to a court of law not to accept a demand to initiate judicial proceedings), imply the duty of the subject A to do X to the subject B?; is it possible to construe a legal order whose subjects have duties only, without correlative rights?; what is the relationship between a competence, on the one hand, and a right or a duty, on the other, esp. between the competence of a public prosecutor to charge a suspect and the right of a victim to charge a suspect? Only the answer identifying both law (objektives Recht) and a right (subjektives Recht) as the legal requisite will do. The link between the law and the right may consists in one or more of the following: substance (the law is a unity of general legal norms, whereas a right is an individual legal norm whose fact conditions obtain); logic (the major premise of a juridical syllogism consists of one or several general legal norms, whereas the conclusion consists of an individual legal norm); function (the law and a right are functionally interchangeable). However, not only the union of, or the relationship between, the two dimensions of law but also every single dimension, that is, the law and the right, can be defined only by reference to criteria outside positive law As already noted, a positive answer identifying positive law as the legal requisite may seem to be acceptable with regard to the demand DA. But the answer is obviously not acceptable with regard to the demand DB. In addition, a definition of positive law, as well as of related fundamental concepts about law (natural law, objektives Recht, subjektives Recht, substantive law, and procedural law) can be given only by reference to extra-positive legal criteria. Hence the paradox: while the function of both the prohibition of denial of justice and the prohibition of suspended judgment is a change in positive rights on the basis of positive law; the change cannot be brought about on the basis of positive law alone and, consequently, cannot be grasped by legal dogmatics, that is, a scholarly discipline designed to be concerned with positive law only. 1.2. Disciplines The conceptual analysis performed in the previous section presupposes integral theory of law, which has two distinct advantages over competing theories: integral theory stipulates that law is a unity of positive legal criteria (norms / rules, values, principles, institutes, branches, systems etc.), extra-positive legal criteria, and social relations; integral theory studies its subject matter within a theoretical and methodological framework that unites, without falling into syncretism, legal dogmatics, philosophy of law and social theory of law, but centring around conceptual analysis characteristic of analytical theory of law. 2. Practical Problems The practical tasks of the paper are to identify, first, Croatian constitutional provisions on denial of justice and suspended judgment and, conversely, on access to justice and rendering judgment, within the context of interests that affect implementation of the provisions; and, secondly, cases of denial of justice and of suspended judgment that are systemic failures of Croatian law. All the cases, with few exceptions, are cases of denial of justice and / or suspended judgment primarily by consequences or functions rather than by designation or structure. The cases are listed  to the extent possible  by proximity to the centre of the Croatian legal system. Hence, each of the two lists begins with cases that fall neatly under constitutional provisions on denial of justice and suspended judgment; and ends with cases that are largely trans-systemic and violate the constitutional provisions primarily on the basis of extra-positive legal criteria. Since this is the first inquiry into the subject-matter, both lists should be taken as indicative rather than conclusive 2.1. Laws and Interests The following provisions of the Croatian Constitution prohibit denial of justice and suspended judgment by obligating the Croatian legal order to provide access to justice and, at least implicitly, render judgments: Article 29 Section 1: Everyone shall have the right to the independent and fair trial provided by law which shall, within a reasonable term, decide upon his rights and obligations, or upon the suspicion or the charge of a penal offence. Article 18: The right to appeal against the first instance decisions made by courts or other authorities shall be guaranteed. The right to appeal may exceptionally be excluded in cases specified by law, if other legal remedies are ensured. Article 19: Individual decisions of administrative agencies and other bodies vested with pubic authority shall be grounded on law. Judicial review of decisions made by administrative agencies and other bodies vested with public authority shall be guaranteed. Article 19 Sections 1-2: Before coming into force, laws and other rules and regulations of governmental bodies shall be published in "Narodne Novine", the official gazette of the Republic of Croatia. The rules and regulations of bodies vested with public authority shall, before coming into force, be publicized in an accessible way, in accordance with law. Article 140: International agreements concluded and ratified in accordance with the Constitution and made public, and which are in force, shall be part of the internal legal order of the Republic of Croatia and shall be above law in terms of legal effects. Their provisions may be changed or repealed only under conditions and in the way specified in them or in accordance with the general rules of international law. Article 117 Section 3: Courts shall administer justice according to the Constitution and law. Article 62 Section 1 of the Constitutional Act on the Constitutional Court of the Republic of Croatia empowers not only Croatian but also foreign nationals to file actio popularis: Everyone may lodge a constitutional complaint with the Constitutional Court if he deems that the individual act of a state body, a body of local and regional self-government, or a legal person with public authority, which decided about his/her rights and obligations, or about suspicion or accusation for a criminal act, has violated his/her human rights or fundamental freedoms guaranteed by the Constitution, or his/her right to local and regional self-government guaranteed by the Constitution (hereinafter: constitutional right). The implementation of Croatian provisions on denial of justice and suspended judgment is affected by two mutually opposed groups of interests. The first, which originates largely from the civil right movement of the 1960s but functions (unintentionally but successfully), also as a lubricant of neo-liberal economy, results in the exaltation of human rights. It can be observed in the ambition of virtually every single social group, from pedestrians to vegetarians and to believers, to present their whims not only as legally protected interests but also as human rights. The second group of interests, which has been a direct consequence of neo-liberal economy, results in the withering away of law and state. Contrary to the lore that capitalism presupposes the rule of law, law in capitalism regulates only peripheral social relations. Thus business finance, including most notably banking and insurance, is to a large extent non-justiciable. Labour law and trade unions are replaced by the alleged professional ethics and corporate team-building. 2.1. Denial of Justice A party that has won a civil or administrative suit may be, and often is, denied execution and, consequently, justice. Due to a selective publication of administrative jurisprudence on judicial review of administrative discretion, Administrative Court may without a valid reason deny judicial review of an administrative act on the ground that the attacked part of the act is an exercise of administrative discretion and as such non-reviewable. For the same reason, many parties injured by an illegal administrative act do not even file an application with the Court to review the act. State attorneys (public prosecutors), contrary to statutory proclamations, exercise wide prosecutorial discretion. Public contracts, most notably contracts between units of local government and between the Government and religious communities, are not subject to judicial review. Constitutional Court has declined to review executive agreements entered into on the basis of treaties between the Holy See and the Republic of Croatia. Constitutional Court is not competent to deal with international agreements either before of after they have entered into force. The incompetence of the Court to render even an advisory opinion on constitutionality of a draft international agreement has resulted effectively in denial of justice by ordinary courts in the following kind of situations: a person whose view that a treaty between the Holy See and Croatia violates the Croatian Constitution cannot sue a Catholic institution which has proclaimed the view to be slanderous. Interestingly enough, the Court, which does not have the competence to render advisory opinions, has rendered such an opinion in disguise on Croatian obligations to cooperate with the International Criminal Court for the Former Yugoslavia. Crucial areas of social relations have been proclaimed non-legal and for that reason non-justiciable: - The first Constitutional Court elected after the break-up of Communism declared, following tacitly a notorious Marxist doctrine, social property to be a set of facts rather than a legal institution. As a result, claims to protect social property were not justiciable. - The idea that law is created by political will, which revived in the war of 1990-1995, has been used as a pretext of covering up many atrocities committed by members of Croatian military and paramilitary forces. - Two Croatian universities have enacted and implemented instruments misnomered ethical codices, which pretend to be extra-legal instruments but impose severe restrictions of academic freedoms guaranteed by the Constitution and declared by the Constitutional Court. - Croatia has entered into a relationship with NATO which, by the self-interpretation of the parties to the relationship, is not regulated by international law and consequently is not justiciable. 2.2. Suspended Judgment Croatian courts of law, which have one of the highest ratios of judges (ca 1.880) to the population (ca 4,5 million) in the world, have on their dockets an exceptionally large number of unsolved cases. - The official statistics for 2008 lists 1.648.708 received cases, 2.617.808 cases in process, 1.730.936 solved cases and 886.872 unsolved cases. - Only few judges have been held accountable for delays - Fees for advocates' work prompt delays in judicial proceedings (e.g. an advocate is entitled a fee even for a hearing that has been cancelled with the advocate's consent). Despite amendments to the Act on Civil Procedure, which require parties to a dispute to define their applications and submit evidence at the very beginning of a trial judges allow parties to change applications and submit new evidence at later stages of trials. Execution, which functions as denial of justice, functions also as suspended judgment. Since decisions of Croatian courts of law are published selectively one can only believe (but not test) that the courts adjudicate according to law. 3. Conclusion It is not possible to assess the extent of the practical problem for the following reasons: - the growing denial of justice on the ground of alleged extra-legal nature of certain social relations is also kind of suspended judgment; - Croatian legal doctrine, which has made significant contributions to the study of sources of international law and of international private law and commercial law has not formulated a doctrine of the sources of Croatian law; - conceptualization of denial of justice and of suspended judgment presupposes concepts of access to and of rendering justice and rendering judgment, which are, surprisingly, not to be found even in contemporary theory of law in developed legal cultures. Key Words: substantive and procedural law; law and right; positive and extra-positive law; integral theory of law; denial of justice in Croatian law; suspended judgment in Croatian law ( Prinos izraen u okviru znanstvenoistra~iva kog projekta "Pravni sistem: temeljni problemi", podupiran od Ministarstva znanosti, obrazovanja i aporta Republike Hrvatske, za 11.hrvatsko-njema ki pravni ki simpozij "Uskrata pravosua i prava" (organizatori: Friedrich-Ebert-Stiftung Bonn/Zagreb, Pravni fakultet Sveu iliata u Splitu, Institut za pravnu i ustavnu povijest Pravnog fakulteta Sveu iliata u Be u; Akademija pravnih znanosti Hrvatske; Split, 27.-28.travnja 2007.). < skraeno: 11. hnps > ( Prof.dr.sc., Sveu iliate u Rijeci, Pravni fakultet, i Sveu iliate u Zagrebu, Fakultet politi kih znanosti. lan Hrvatske udruge za pravnu i socijalnu filozofiju. lan Akademije pravnih znanosti Hrvatske. (prof.dr.sc., Sveu iliate u Splitu, Pravni fakultet. lan Hrvatske udruge za pravnu i socijalnu filozofiju. lan Akademije pravnih znanosti Hrvatske. ( Dipl.jur., sudac }upanijskog suda u Velikoj Gorici, vanjski suradnik u nastavi, Sveu iliate u Zagrebu, Fakultet politi kih znanosti.  Vidi nar. M. Krileti, "Upravni sud Repubike Hrvatske: uskrata pravosua s obzirom na pravo na suenje u razumnom roku", 11. hnps.; D. Medvedovi, "Ograni enja pokretanja postupka pred Upravnim sudom Republike Hrvatske", 11. hnps.  Vidi nar. M. Bonifa i, "Hrvatsko iskustvo zaatite vlasniatva po Europskoj konvenciji o ljudskim pravima: 'Noli me tangere! ", 11. hnps.  Npr. M. T. Fgen, "Schrittmacher des Rechts: Anmerkungen zum Justiz- und Rechtsvwerweigerungsverbot", in H. Honsell u. R. Zch (Hg.), Privatrecht und Methode: Festschrift fuer Ernst A. Kramer (Basel: Helbing & Lichtenhahn, 2004), na 4-5.  Aristotel, Nikomahova etika, 1129a18-20, 30-35.  Berislav Peri, Dr~ava i pravni sustav, 5. izd. (Zagreb: Narodne novine, 1992), III.(4.) "Sudstvo", 57-69; Nikola Viskovi, Teorija dr~ave i prava, 2. izd. (Zagreb: Birotehnika, 2006), 2.7 "Pravosudna djelatnost", 49-51; Duako Vrban, Dr~ava i pravo (Zagreb: Golden Marketing, 2003), I.VI.C. "Sudovi i pravosudna funkcija", 79-82; I.VII.C. "Sudski postupak", 97-100; Vjekoslav Mili i, Opa teorija prava i dr~ave, III. sv. Teorija dr~ave (Zagreb: Pravni fakultet, 1998), B. 4.4. "Sudska (pravosudna) djelatnost", 85-88.  Berislav Peri, Struktura prava, 12. izd. (Zagreb: Narodne novine, 1992), III.6.B. "Akti sudskih organa (sudbene vlasti)", 143-147; Viskovi, bilj. 5, 6.13. "Individualni pravni akti", 193-199; Vrban, bilj. 5, I.X.B. "Upravni i sudski akti", 332-335; Mili i, Opa teorija prava i dr~ave, II. sv. U enje o oblicima prava  dogmatska teorija o pravu (Zagreb: Pravni fakultet, 1997), 3.6.2. "Vrste pravnih propisnika (nomenklatura) te mjerila njihove razdiobe i stupnjevanja", 136-145.  Peri, bilj. 6, II.III. "Subjektivno pravo", 73-75; Viskovi, Pojam prava, 2. izd. (Split: Logos, 1981), 66. "Pravno ovlaatenje ili 'subjektivno pravo'. Objekt obveze ili ovlaatenja", 196-200; Viskovi, bilj. 5, 7.4. "Pravno ovlaatenje i pravna obveza", 214-219; Vrban, bilj. 5, III.VII.B.3 "Pravno ovlaatenje", 303-304; III.VIII.A "Pojam subjektivnog prava", 307-308; Mili i, bilj. 6, 3.2.4. "Ovlaatenja u pravu", 46-58.  Peri, bilj. 5, VI.(10.) "Grupe prava", na 204-205; Vjekoslav Mili i, Opa teorija prava i dr~ave, I. sv. U enje o sadr~ajima prava (Zagreb: Azur, 1994), 4. "Pojam o pravu", na 10.  Peri, bilj. 6, II.I.1. "Ostvarivanje subjektivnog prava", 75-76; Viskovi, bilj. 5, 7.6. "Zaatita pravnog ovlaatenja", 221-225; Vrban, bilj. 5, III.VII.B.3 "Pravno ovlaatenje", 303-304; III.XII.C "Zaatita prava", 357-360; Mili i, bilj. 6, 3.2.4. "Ovlaatenja u pravu", 46-58.  Peri, bilj. 5, VI.(10) "Grupe prava", na 205; Viskovi, bilj. 5, 9.4.1. "Materijalno i formalno pravo", 285-292.; Vrban, bilj. 5, IV.III.B "Materijalno i formalno pravo. Proceduralni aspekt prava", 395-401; Mili i, bilj. 8, 2.4.2.2. "Postupovni vidovi prava (procedura)", 162-165.  Peri, bilj. 5, VI. "Pravni sistem", 163-222, nar. na 163-172; Viskovi, bilj. 7., 72. "Fakti ki pravni sistem: Hijerarhija pravnih normi", 226-235; 74. "Principi pravnog sistema: koherentnost-zakonitost, potpunost i odreenost", 244-254; Viskovi, bilj. 5, 9. "Sistematizacija pravnih normi", 267-292.; Vrban, bilj. 5, IV.II. "Pravo kao poredak i sustav. Sistematizacija prava", 374-377; IV.VI. "Struktura prava kao normativnog sustava", 422-427; Mili i, bilj. 6, 3.7. "Dogmatsko ozbiljenje formalnih izvora prava: sustav prava", 169-211.  Peri, bilj. 6, III. "Pravni akt", 75-76; Viskovi, bilj. 7, 71. "Tvorci pravnih normi. Izvori prava", 223-226; Viskovi, bilj. 5, 6. "Pravna norma i normativni pravni akti", 159-203; Vrban, bilj. 5, III.XII.A. "Izvori prava". "Obi ajno pravo", 345-357; Mili i, bilj. 6, 3.4. "Formalni izvori prava", 97-100.  Peri, bilj. 5, na 238-240, u prikazu egzegetske metode tuma enja prava, po kojoj u pravu nema protuslovlja i nema praznina (iz ega bi italac mogao sam zaklju iti da pod pretpostavkama egzegeze sudac ne mo~e uskratiti pravo). Viskovi, bilj. 7, na 75-76, o radikalnom i umjerenom panjurizmu; Viskovi, bilj. 5, 8.5. "Popunjavanje pravnih praznina", 260-263 ; Mili i, bilj. 6, 3.8.6. "Nepostojanje obvezujuega pravnog pravila  tzv. praznine u pravu", 233-238.  Vrban, bilj. 5, IV.VIII.A.1. "Pojam i u enja o pravoj praznini", 332-335. Na teorijskopravnu relevantnost ove materije ini se da je po prvi put upozoreno u Zoran Pokrovac, Hermann Ulrich Kantorowicz i slobodnopravni pokret (doktorska disertacija; mentor: prof. dr. sc. Nikola Viskovi; Pravni fakultet Sveu iliata u Splitu), Split, 1995, posebice u poglavlju 7.6.  Npr. Albert Ehrenzweig, Psycholanalytic Jurisprudence: On Ethics, Aesthetics, and Law  On Crime, Tort, and Procedure (Leiden: Sijthoff, 1971), na 276- 279, ch. IV, sect. C.3, 276-279 i dr. Ovdje mo~emo dodati da izraz non liquet, preuzet iz rimskog prava, danas ima barem naoko razli ita zna enja u danaanjim naucima graanskog postupka i meunarodnog prava. U prvima ozna ava uskratu prava zbog  u prvom redu - nespoznatljivoga injeni nog stanja, do im u drugoj ozna ava uskratu prava zbog  u prvom redu - pravne praznine.  l. 4 Code Civil (1804) propisuje "Sudac koji odbije suditi pod izlikom autnje ili nejasnoe ili nedostatnosti zakona mo~e biti gonjen zbog uskrate prava".  Mirjan Damaaka: The Faces of Justice and State Authority: A Comparative Approach to the Legal Process (New Haven CT: Yale University Press, 1986); hrvatski Id., Lica pravosua i dr~avna vlast: usporedni prikaz pravosudnih sustava, prij. (Zagreb: Globus, 2008).  Kako to pokazuju ud~beni ka poglavlja navedena u bilj. 5 i 6.  Max-Planck-Institut fr europische Rechtsgeschichte Frankfurt a. M., Katalog OPAC, tj. URL:  HYPERLINK "http://sunrise.mpier.uni-frankfurt.de/webOPAC" http://sunrise.mpier.uni-frankfurt.de/webOPAC (25.07.2009.). Pobli~e I. Padjen i Z. Pokrovac, "Uskrata pravosua i prava: pojmovni problemi", 11 hnps, t .1.  Library of Congress Online Catalog, tj. URL:  HYPERLINK "http://catalog.loc.gov" http://catalog.loc.gov. (25.07.2009.) navodi neato viae od 30 naslova. Pobli~e Padjen, bilj. 19, t .2.  Neato viae u I. Padjen, "Uskrata pravosua i uskrata prava: okvir poredbenopravnih istra~ivanja", 11. hnps.  Padjen i Pokrovac, bilj. 19; Padjen, bilj. 21; Z. Pokrovac, "Zabrana uskrate odbijanja suenja (sudovanja, pravosua) i prava izmeu slobodnopravnog pokreta i Niklasa Luhmanna", 11. hnps; N. Opati,  Pravni interes u graanskome parni nom postupku , Godianjak : Aktualnosti hrvatskog zakonodavstva i pravne prakse, vol. 9 (2000), 441-463. citiran po URL:  HYPERLINK "http://www.pravnadatoteka.hr/pdf/Pravni%20interes%20 u%20 hrvatskom%20" http://www.pravnadatoteka.hr/pdf/Pravni%20interes%20 u%20 hrvatskom%20 graanskom%20 parni nom%20postupku.pdf.  Ivan Padjen, Uvod u (javno) pravo: pregled nastavnog gradiva, 1. priv. izd. (Zagreb, 2006); Padjen, bilj. 21.  Vidi Petar Klari i Martin Vedria, Graansko pravo, 9. izd. (Zagreb: Narodne novine, 2006), nar. XXVII. "Odgovornost za atetu", 583-643.  O odnosu privatnog i graanskog prava vidi Vladimir Vodineli, Javno i privatno pravo: doktorska disertacija (Beograd: Pravni fakultet u Beogradu, 1986), na 840-852. Uvjerenje da se pozitivnopravno mo~e kona no odgovoriti na pitanje o izvorima prava pendant je raairenom uvjerenju meu hrvatskim pravnicima da se metodi ka pitanja suda kog odlu ivanja mogu i moraju rijeaiti zakonodavnom regulacijom  analizu jednog primjera v. u Pokrovac, bilj. 14, na 280-281.  Peri, bilj. 5, na 205, odreuje: "Materijalno pravo su one norme koje navode ili propisuju zapovijedi, zabrane ili ovlaatenja za ponaaanje i sankciju, ako se to ponaaanje ne ispuni. Viskovi, bilj. 5, odreuje: "Materijalnim (supstantivnim) pravom nazivaju se norme koje odreuju pravna ovlaatenja, pravne obveze, delikte i sankcije u osnovnim odnosima pravnih subjekata; Vrban, bilj. 5, odreuje: "Materijalno pravo, koje neki nazivaju i 'bitnim' pravom, utvruje sadr~aj pravnih odnosa. To su takve norme koje odreuju koja su prava i du~nosti ljudi u zajednici", 396; Mili i, bilj. 6, u kazalu nema pojam materijalnog prava.  Peri, bilj. 5, na 205, odreuje: "Procesno pravo je sustav onih normi koje odreuju kako e se, u kojim postupcima, ti zahtjevi i sankcije, tj. materijalno pravo provoditi"; Viskovi, bilj. 5, odreuje: "Formalnim (proceduralnim) pravom nazivaju se norme koje odreuju pravna ovlaatenja, pravne obveze, delikte i sankcije u odnosima stvaranja i postupcima primjene normi materijalnog prava", 285; Vrban, bilj. 5, odreuje: "Materijalno pravo, koje neki nazivaju i 'bitnim' pravom, utvruju sadr~aj pravnih odnosa. To su takve norme koje odreuju koja su prava i du~nosti ljudi u zajednici", 396; Mili i, bilj. 8, na 162-163, odreuje: "Postupak u pravu razumijevam u zna enju jednog ili / i viae dogmatski uobli enih te svrhovitih djelovanja u vremenu i u prostoru  prema nekoj osnovi, od nekih osoba prema nekim na inima, o nekim vrijednosnim sadr~ajima  a kojima je (na kraju) ishod neka odluka".  Vidi podrobni prikaz i raa lambu te obrazlo~enje kontinentalnoeuropskih zakonodavstava, judikatura i doktrina u Mihajlo Dika, Pravo na tu~bu (Pravni fakultet u Zagrebu: doktorska disertacija, 1984), gl. XV., t . 99-122, na 399-417; te hrvatskoga graanskoga parni nog postupka u Id., Graansko parni no pravo; VI. knjiga: Tu~ba (Zagreb: Narodne novine, 2009), par. 6., 31-56 i, ukratko, u Siniaa Triva i Mihajlo Dika, Graansko parni no procesno pravo, 7. izd. (Zagreb: Narodne novine, 2004), par.25, 139-144. Vidi airi  ali sa~eti - poredbeni prikaz u A. Blomeyer, Ch. "Types of Relief Available (Judicial Remedies)", International Encyclopedia of Comparative Law; vol. 16 Civil Procedure (Tuebingen: Mohr, 1982), sects. 41-50, 19-24.  Opati, bilj. 22, na 3, "interes /lat. interesse/, viaezna an pojam kojeg upotrebljavamo kad ~elimo izraziti u eae, sudioniatvo, sklonost, naklonost, silu koja te~i da svoju pa~nju posvetimo nekom objektu, zanimanje za neato, pa~nja prema ne emu, korist, izgled na korist, probitak, kamate".  Ibid.  Ibid., na 7.  Peri, bilj. 5, na 204, odreuje: "Objektivno pravo bila bi ona grupa koja okuplja se objektivno postojee norme prava u jednoj zemlji. To je, u stvari, itavo pozitivno pravo"; Mili i, bilj. 8, na 10, odreuje izraz kontekstualno ovako: "izraz 'pravo' javlja se u zna enju smjera ili strane (gr . Eikos  jednako, ravno, pravo); u smislu na ina, pristupa  'ispravno' pravo; kao tzv. objektivno pravo; kao tzv. subjektivno pravo; u podudarnom zna enju s pravdom... ". Ovdje je potrebno dodati da objektivno pravo izvorno zna i prirodno pravo u smislu prirodnog zakona. Npr. Hans Kelsen, General Theory of Law and State, tr. (New York: Russel & Russel, 1961), na 127.  l. 1045., st.1: "Tko drugome prouzro i atetu, du~an je nadoknaditi je ako ne doka~e da je ateta nastala bez njegove krivnje"; l. 1046.: "`teta je ... povreda prava osobnosti (neimovinska ateta"; l. 1098.: "(1)Tko drugome povrijedi ast, iznosi ili prenosi neistinite navode o njegovoj proalosti, znanju, sposobnosti, ili o emu drugome, a zna ili bi morao znati da su neistiniti, i time mu prouzro i imovinsku atetu, du~an je nadoknaditi je. (2) Ali ne odgovara za prouzro enu atetu onaj tko u ini neistinito priopenje o drugome ne znajui da je ono neistinito, ako je on ii onaj kojemu je priopaenje ZP?? u inio imao u tome ozbiljnog interesa"; l. 1100. "(1) U slu aju povrede prava osobnosti sud e, ako nae da to te~ina povrede i okolnosti slu aja opravdavaju, dosuditi pravi nu nov anu naknadu, nezavisno od naknade imovinske atete, a i kad nje nema. (2) Pri odlu ivanju o visini pravi ne nov ane naknade sud e voditi ra una o ja ini i trajanju povredom izazvanih fizi kih boli, duaevnih boli i straha, cilju kojemu slu~i ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje te~njama koje nisu spojive s njezinom naravi i druatvenom svrhom."  U smislu Wesley N. Hohfeld, Fundamental Legal Conceptions as Applied in Judicial Reasoning (New Haven: Yale University Press, 1964), na 5 i d.  Stig Kanger po Miomir Matulovi, "Uvod: suvremene teorije ljudskih prava", u Id. (ur.), Ljudska prava: zbornik tekstova iz suvremenih teorija ljudskih prava, 2. izd., (Rijeka: ICR, 1992), na 18.  Na takav zaklju ak, iako ne izri ito, nego kritikom pojma subjektivnog prava i isticanjem rimskog prava kao uzora koji nije sadr~avao subjektivna prava, navodi Michel Villey, Pravo i prava ovjeka, prij. (Zagreb: Disput, 2002).  Tako Ernst Bloch, Naturrecht und menschliche Wrde (Frankfurt a. M.: Suhrkamp, 1961), na 242, jezgrovito ka~e: "Tamo gdje vlada, isklju ivo ili prete~no, zapovijed na jednoj strani a podlo~nost na drugoj, kao u trupi ili Isusova kom redu, norme nisu pravne".  Vidi npr. Peri, bilj. 5, na 83.  Immanuel Kant, Kritika istog uma, A 133-135; B172-174.  I. Padjen and M. Matulovi, "Cleansing the Law of Legal Theory: A View from Croatia (Editorial)", Croatian Critical Law Review, vol.1, no.1 (1996), na 30-31 i d.  Npr. u hrvatskome ustavnom poretku, ibid., na 37-53.  Komentar I. Padjen, "Ustav i sveu iliate: Prijedlozi Hrvatskoga pravnog centra u svjetlu odluke Ustavnog suda od 26.I.2000.", Zbornik Pravnog fakulteta Sveu iliata u Rijeci, vol.21.no.1 (2000), 449-500, nar. na 459 i 491-492.  Ibid., na 492.  Obren Stankovi i Vladimir Vodineli, Uvod u graansko pravo (Beograd: Nomos, 1995), t. 369, na 126.  O naravi koncesije ukratko Ivo Borkovi, Upravno pravo, 7.izd (Zagreb: Narodne novine, 2002), t . 18-22, na 25-34.  O normativnom objaanjavanju I. Padjen, "Norme i injenice: prilog prevladavanju pokuaaja sociologizacije pravne znanosti", Pravo i druatvo 1982-83, god. 3 (1984), 2144.  Vidi International Encyclopedia of Comparative Law, vol. 3: Private International Law, ch. 8 "Intertemporal Conflicts of Laws".  Vidi International Encyclopedia of Comparative Law, vol. 3: Private International Law, ch. 9. "Interlocal Conflict of Laws", ch. 10 "Interpersonal Conflict of Laws".  Npr. odnos meunarodnog prava i nacionalnog prava tijekom raspada SFRJ i nastanka novih dr~ava na njezinom teritoriju. Padjen i Matulovi, bilj. 40, sect. 3, na 53-74.  T. C. Hartley, Temelji prava Europske zajednice, 2. hrv. izd. (Rijeka: Pravni fakultet Sveu iliata u Rijeci, 2004), 3. dio "Pravo zajednice i dr~ave lanice", 191-328.  Ernest Nagel, Struktura nauke, prev. (Beograd: Nolit, 1974), na 358. Usp. Von Wright, bilj. 8, gl. II. 6, 108-116.  Natko Kati i, Novi ogledi o meunarodnom privatnom pravu i o procesu prava (Zagreb: SNL, 1977), dio II., 141-175.  Peri, bilj. 6, na 1-2.  Nikola Viskovi, Pojam prava, 2. izd. (Split: Logos, 1981), nar. pogl. II., 39-70.  Npr. Padjen i Matulovi, bilj. 40, na 22-30.  Pobli~e Padjen, bilj. 21, t .2.1.  Ustav Republike Hrvatske, NN 124/00  pro iaeni tekst.  NN 99/99, 92/02.  NN150/05, 16/07, 13/08.  M. Maji, "Studenti tvrde da im SC namee prisilni rad", Vjesnik (16.11.2002.) URL: www.vjesnik.com/html/2002/11/16/Clanak.asp?r=zag&c=2-34k.  "Pismo stri eku Milanu:' Zastraaujue je da dijete piae Bandiu'", URL: http:// .hr  John Peters Humphrey, jedan od pisaca Ope deklaracije o pravima ovjeka, desetljeima b malne svakome svojemu od mnogobrojnih posjetilaca u McGill University Faculty of Law tuma io da je Deklaracija popis pozitivnih prava, a ne tek prirodnopravnih, moralnih ili politi kih na ela.  Prvenstveno od akademika Aleksandra Goldatajna, profesora trgova kog prava Pravnog fakulteta Sveu iliata u Zagrebu, tijekom sastanaka "Radne grupe  Pravo i druatvo  temeljna istra~ivanja", Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti po etkom 1980.-ih godina.  K. Amadeo, "What Exactly Is the Bank Bailout Bill?" URL:  HYPERLINK "http://useconomy.about.com/od/criticalissues/a/govtbailout.htm" http://useconomy.about.com/od/criticalissues/a/govtbailout.htm.  "Larry Summers and Timothy Geithner speak eloquently about the sanctity of contracts when it comes to the AIG bonuses, but they seem to view union contracts with the auto industry as always renegotiable", Ch. Peters, "Tilting at Windmils", Washington Monthly, vol. 41, no. 5-6 (May-June 2009), 5-8, cit. Na 5.  Npr. International Bank for Reconstruction and Development Country Partnership Strategy for the Republic of Croatia for the Period FY09-FY12 (August 13, 2009), Document of the World Bank, Report No. 44879  HR, na 5, t . 13, bilje~i da hrvatski veliki javni sektor troai blizu polovinu BDP, tj. oko 9% viae nego javni sektor u vodeih deset zemalja EU. Ibid., na 7, t . 17 navodi da su "izvori" dodatnog rasta u Hrvatskoj "poveanje sudjelovanja rada time da se smanje negativni poticaji za sudjelovanje rada na tr~iatu rada i smanje ograni enja ato olakaavaju prilagodbu radne snage poslovnom ciklusu te obuzdaju troakovi rada".  V. Anthony Aust, Modern Treaty Law and Practice (Cambridge UK: Cambridge University Press, 2000), ch. 4 "MOUs", 26-45.  Umjesto ostalog John F. Murphy, The United States and the Rule of Law in Internatinal Affairs ( Cambridge: Cambridge University Press, 2004), ch. 4 "Use of Force", 142-205.  Slo~enost hrvatskoga ovranog prava zorno predo uje injenica da glavni sveu iliani ud~benik graanskoga parni kog postupka, tj. Triva i Dika, bilj. 28, ima opseg XL+958 stranica, koliko ima samo prva knjiga jedinoga hrvatskoga sveu ilianog ud~benika ovranog postupka, Mihajlo Dika, Graansko ovrano pravo; 1. knjiga: Ope graansko ovrano pravo (Zagreb: Narodne novine, 2007), 950 str.  Marija Krileti, Upravni spor u poreznim stvarima: magistarski rad (Zagreb: Pravni fakultet Sveu iliata u Zagrebu, 2005), 76-80.  Vidi URL: http://www.upravnisudrh.hr/praksa/frames.php  Ovu ocjenu dugujemo prof. dr. sc. Draganu Medvedoviu.  Npr. Barton L. Ingraham, The Structure of Criminal Procedure: Laws and Practice of France, the Soviet Union, China and the United States (New York: Greenwood Press, 1987), nar. na 11-12.  Npr. Sporazum o suradnji na realizaciji projekata na podru ju obrazovanja izmeu Grada Dubrovnika, Dubrova ko-neretvanske ~upanije i Sveu iliata u Dubrovniku URL: www.dubrovnik.hr:slu~bene stranice Grada Dubrovnika. URL: http://www.dubrovnik.hr/vijest.php?id=1&newsid=1807.  NN 83/02. Zanimljivo je da se ugovori u bilj. 77 i 78. ne pozivaju na l. 9. Zakona o pravnom polo~aju vjerskih zajednica nego na Zakon o Vladi RH.  Ugovor o pitanjima od zajedni kog interesa izmeu Vlade Republike Hrvatske i Srpske pravoslavne crkve u Hrvatskoj, NN 196 /03.  Ugovor izmeu Vlade Republike Hrvatske i Islamske zajednice u Hrvatskoj o pitanjima od zajedni kog interesa, NN 193/03  See H.F. Kck, "Concordats", in R. Bernhardt (ed.), Encyclopaedia of Public International Law, Instalment 7 (Amsterdam: North Holland, 1981), at 44.  Ustavni sud RH je rjeaenjem U-II / 2885 / 2003 od 11. velja e 2004. odbacio prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom Ugovora o katoli kom vjeronauku u javnim akolama i vjerskom odgoju u javnim predakolskim ustanovama zbog toga ato Sud nije nadle~an ocjenjivati suglasnost s Ustavom i zakonom ugovora koje tijela izvrane vlasti sklapaju s pravnim ili fizi kim osobama.  Nadle~nost Ustavnog suda RH ureena Ustavom RH, l. 128. ne uklju uje ocjenu ustavnosti meunarodnih ugovora. Ustavni sud RH svojom odlukom / rjeaenjem U-I / 825 / 2001 od 14. sije nja 2004. odbacilo je prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom: Ugovora izmeu Svete Stolice i Republike Hrvatske o pravnim pitanjima od 19. prosinca 1996. godine; Ugovora izmeu Svete Stolice i Republike Hrvatske o suradnji na podru ju odgoja i kulture od 19. prosinca 1996. godine; Ugovora izmeu Svete Stolice i Republike Hrvatske o duaebri~niatvu katoli kih vjernika, pripadnika oru~anih snaga i redarstvenih slu~bi Republike Hrvatske od 19. prosinca 1996. godine; Ugovora izmeu Svete Stolice i Republike Hrvatske o gospodarskim pitanjima od 9. listopada 1998. URL:  HYPERLINK "http://sljeme.usud.hr/usud/praksaw.nsf/Ustav/C1256A25004A262AC1256E2000312A73?OpenDocument" http://sljeme.usud.hr/usud/praksaw.nsf/Ustav/C1256A25004A262AC1256E2000312A73?OpenDocument  Ustavni sud RH, Br: U-X_2271/2002, Zagreb, 12. studenoga 2002. Izvjeae u povodu inicijative Vlade Republike Hrvatske, klasa:004-01/02-02/12, ur. broj:5030109-02-2 od 10. listopada 2002. godine. URL: http://hidra.srce.hr/webpac-hidra-pprh-pregled/?rm=results&show_full=1&f=IDbib&v=003194&filter=hidra-pprh  Ugovor o duaobri~niatvu katoli kih vjernika, pripadnika oru~anih snaga i redarstvenih slu~bi Republike Hrvatske, NNMU 2/97; Ugovor o suradnji u podru ju odgoja i kulture, NNMU 2/97; Ugovor o pravnim pitanjima, NNMU 3/97; Ugovor o gospodarskim pitanjima, NNMU 18/97.  "`to zapravo hoe profesor?", Glas Koncila (09.09.2001.), 21.  Nar. I. Padjen,"Kritika politekonomskog i graanskopravnog poimanja vlasniatva", Pravo i druatvo 1983-84, vol. 4 (1985), 33-81; djelomi no pretiskano u Protivre nosti druatvene svojine (Beograd: Komunist, 1986) 138-164; izvedeno na Radio Beograd III. program(21.06.1985.); pretiskano s izmjenama i dopunama u Naae teme, vol. 29, br. 10-12 (1985), 990-1035. Vidi takoer; Isti,"Ekonomsko vlasniatvo i viaak vrijednosti", Naae teme, vol. 32, br.1 (1988), 2931-2947; J. Barbi, "Druatveno vlasniatvo i poslovna praksa", Pravo i druatvo 1983-84, vol. 4 (1985), 89-94; pretiskano s izmjenama i dopunama u Naae teme, vol. 29, br. 10-12 (1985), 1036-1049.  Ustavni sud RH, Rjeaenje Br. U-I-137/1992 od 24.06.92. Kritika rjeaenja I. Padjen, "Nezavisnost sudova, pravno rasuivanje i pravno obrazovanje", Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, vol. 42., suppl. 4 (1992), 697-720.  Npr. Delo~acije u Republici Hrvatskoj: pravni, eti ki i socijalni aspekti (Zagreb: Hrvatski helsinaki odbor za ljudska prava, 1994); Pravne posljedice raspada SFRJ u podru ju imovinskog i stambenog prava: zbornik radova s meunarodne konferencije u Zagrebu (Zagreb: Hrvatski pravni centar, 1998); Pravo na dom i pravo na mirno u~ivanje vlasniatva: o pravnim propisima i praksi koji omoguuju / onemoguuju povratak u svoje domove u Republici Hrvatskoj svih raseljenih zbog rata i ratnih zbivanja (Zagreb: Hrvatski pravni centar, 1998).  Eti ki kodeks Sveu iliata u Rijeci od 12.03. 2003. URL:  HYPERLINK "http://www.uniri.hr/component/option,com_wrapper/Itemid,150/" http://www.uniri.hr/component/option,com_wrapper/Itemid,150/ . Eti ki kodeks Sveu iliata u Zagrebu od 18.05.2007. URL:  HYPERLINK "http://www.unizg.hr/fileadmin/rektorat/dokumenti/Izvjesca_uprave/Eticki" www.unizg.hr/fileadmin/rektorat/dokumenti/Izvjesca_uprave/Eticki_kodeks.pdf.  I. Padjen Sveu iliatu u Zagrebu, Primjedbe na nacrt Eti kog kodeksa Sveu iliata u Zagrebu na javnoj raspravi od 30.03.2007 (04.04.2007.). Takoer isti, ">The Cretin People: sveu iliana amerikanizacija Hrvatske", Feral Tribune, god. 24, br. 1147 (28.09..2007.), 34-35; br.1148 (05.10.2007.), 36-37.  B. Vlaai, "Ivan Padjen: Vlada je mo~da ve potpisala sporazum s NATO-om", Jutarnji list (30.03.2007.). URL: http://www.h-alter.org/vijesti/vijesti/ivan-padjen-vlada-je-mozda-vec-potpisala-sporazume-s-nato-om  MORH Priopenje 30.03.2007. URL: C:\Documents and Settings\korisnik\My Documents\padjen docs 2006-07\ip internet\MORH On-line.htm  "Po broju sudaca na 100.000 stanovnika, Hrvatska s 41 sucem i Slovenija s 40 sudaca su na samome vrhu" tvrdi lanak "Pravosue: procjena europskih sudskih sustava" (22.10.2004.). URL: http://www.legalis.hr/modules/news/article.php?storyid=235.  Republika Hrvatska / Ministarstvo pravosua, Statisti ki pregled za 2008. godinu (Zagreb, srpanj 2009. godine), na 14, 16. (URL:  HYPERLINK "http://www" http://www. pravosudje.hr/Download/2009/07/09/Statistika_2008.doc).  Vidi npr. I. Josipovi, "Reforma pravosua po inje sa sucima: 'Kineski zid' podignut oko sudaca", Le monde diplomatique: hrvatsko izdanje (svibanj 2005), na 8-9.  Hrvatska odvjetni ka komora, Tarifa o nagradi i naknadama troakova za rad odvjetnika, NN 91/04, 37/05, 59/07  Tarifa, tbr 9.  l. 19. Zakona o odvjetniatvu, NN 9/94, propisao je slijedee: " (1)U imovinsko-pravnim stvarima odvjetnici mogu sa strankom ugovoriti nagradu za rad i u razmjeru s uspjehom u postupku odnosno u pravnim radnjama koje e za stranku poduzeti. sukladno odvjetni koj tarifi.(2) Gornja granica postotka nagrade koja se mo~e ugovoriti utvruje se u odvjetni koj tarifi." l. 4. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odvjetniatvu, NN 117/98 ukinuo je stavak 2!  Jurisprotecta, Zagreb, razaslano na mnoatvo adresa, uklju iv prvog autora ovog teksta 03.02.2010.  l. 157. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parni nom postupku mijenja lanak 299. ZPP-a tako da glasi: "(1) Stranke su du~ne ve u tu~bi i odgovoru na tu~bu, na pripremnom ro iatu ili najkasnije na prvom ro iatu za glavnu raspravu ako pripremno ro iate nije odr~ano iznijeti sve injenice na kojima temelje svoje zahtjeve, predlo~iti dokaze potrebne za utvrivanje iznijetih injenica te se izjasniti o injeni nim navodima i dokaznim prijedlozima protivne stranke. (2) Stranke mogu i kasnije tijekom glavne rasprave iznositi nove injenice i predlagati nove dokaze, ali su du~ne naknaditi troakove koji time budu izazvani protivnoj stranci, osim ako potreba za iznoaenjem novih injenica i predlaganja novih dokaza nije izazvana ponaaanjem protivne stranke. Na zahtjev protivne stranke, sud e bez odgode rjeaenjem odlu iti o naknadi takvih troakova rjeaenjem. Protiv toga rjeaenja posebna ~alba nije dopuatena, a ovrha se na temelju njega mo~e tra~iti prije njegove pravomonosti. (3) Stranke mogu i izmeu ro iata za glavnu raspravu upuivati podneske u kojima e iznositi nove injenice i predlagati nove dokaze. Odredba stavka 2. ovoga lanka primijenit e se i u tom slu aju na odgovarajui na in".  U skladu sa Zakonom o parni nom postupku, Sl. list SFRJ 4/77; preuzetim u RH NN 53/91 l.190. st.1.-2., koji je omoguuju tu~itelju da preina i tu~bu do kraja glavne rasprave ak i onda kad se tu~enik tome protivi ako "smatra da bi to bilo svrsishodno za kona no rjeaenje odnosa meu strankama"; l. 186. st.1. propisivao je, doduae, da u tu~bi trebaju biti navedeni dokazi, no. l. 298. st. 2 omoguavao je strankama da u tijeku cijele glavne rasprave iznose nove injenice i predla~u nove dokaze.  Vidi npr. Bonifa i, bilj. 2; takoer Id, Pravo vlasniatva u Europskoj konvenciji za zaatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (magistarski znanstveni rad, mentor prof. dr. sc. Vladimir . Degan; Fakultet politi kih znanosti Sveu iliata u Zagrebu, 2006), 174-185.  Nar. Vladimir . Degan: L'Equit et le droit international (La Haye: Nijhoff, 1970); Sources of International Law (The Hague: Nijhoff, 1997); Budislav Vukas, Relativno djelovanje meunarodnih ugovora (Zagreb: `kolska knjiga, 1975).  Npr. Petar `ar evi, Essays in Private International Law and Comparative Law (Rijeka: University of Rijeka, 2004).  Pokuaaj u tom pravcu je Padjen, bilj. 21.     PAGE  PAGE 31 Padjen, Pokrovac, Opati,  Zabrana uskrate pravosua i uskrate prava: pristup hrvatskim problemima xxxydyytzzzzzz{{|}R}|}}}}} &(24VX"$ߴߗߊߊߊ}jߗ%jhDh K0JUaJmHsHhDhmaJmHsHhDh]haJmHsHhDh"aJmHsHh {h]]k56aJmHsHh {hi56aJmHsHhDhi6aJmHsHhDh aJmHsHhDhiaJmHsH%jhDhi0JUaJmHsH$ԁ  <.024p :>pxNPЌڌ̲̲̲̟̲̿̿̌y̲̲̲̲lhDhaJmHsH%jhDh30JUaJmHsH%jhDhc40JUaJmHsH%jhDhi0JUaJmHsHhDhmaJmHsHhDhCvaJmHsHhDhiaJmHsHhDhc4aJmHsHhDh]haJmHsHhDh KaJmHsH*  "$&ڍ$&46$|:<LNƹrerREhDhHaJmHsH%jhDhn0JUaJmHsHhDhuraJmHsHhDhnaJmHsHhDh^aJmHsH%jhDhg/0JUaJmHsHhDhB<aJmHsHhDh]haJmHsHhDh"aJmHsH%jhDh30JUaJmHsHhDh3aJmHsHhDhiaJmHsHhDhmaJmHsH^x^dʲҳ6 "HJ0n@$ 0nd*$`a$gd|6b$*]*`a$gd|6b $`a$gd|6b24z|“˜Ęrtv֜bh>VXZ\߶ߣߔ߇zm`S`hDhmaJmHsHhDh)aJmHsHhDhzZaJmHsHhDh(aJmHsHhDhaJmHsHhDh)0JaJmHsH%jhDh)0JUaJmHsHhDhi0JaJmHsHhDh7aJmHsHhDh"aJmHsHhDhiaJmHsH%jhDh{0JUaJmHsH\^`bܧާ,$&*,`lx.F<>LR榙rrrdVVVhDhi6aJmHsHhDhzZ6aJmHsHhDhVgMaJmHsHhDhCvaJmHsHhDhj aJmHsHhDh"aJmHsH%jhDhi0JUaJmHsHhDh]haJmHsH%jhDh!q0JUaJmHsHhDhEYaJmHsHhDhiaJmHsHhDhIXaJmHsH!RȰ$>^ƲȲ02RTV@dtv~qdqWWWhDhLXaJmHsHhDhNEaJmHsHhDhMaJmHsHhDhzZaJmHsHhDhMaJmHsH%jhDhM0JUaJmHsHhDh"aJmHsHhDhB aJmHsHhDhVgMaJmHsHhDhi6aJmHsH%jhDhVgM0JUaJmHsHhDhiaJmHsH"  (24:<PRtvBDhjُٟobbhDh52aJmHsH%jhDh\R0JUaJmHsHhDh"aJmHsHhDhRhRaJmHsHhDhzZaJmHsHhDhEYaJmHsH%jhDhNE0JUaJmHsHhDhNEaJmHsHhDhRaJmHsHhDhLXaJmHsHhDhiaJmHsH& 4HJ02.068 ߸߸ߥߘߋ~~ߥqqdhDhX&AaJmHsHhDh6aJmHsHhDh;aJmHsHhDhzZaJmHsHhDh"aJmHsH%jhDhX&A0JUaJmHsHhDhLXaJmHsHhDhEYaJmHsHhDhRaJmHsHhDhiaJmHsH%jhDh520JUaJmHsH# ",FHJXp*,.4,.  ķyiYiYiYiYiIiYiYhDh66@aJmHsHhDh"6@aJmHsHhDhi6@aJmHsHhDhi0JaJmHsHhDhi@aJmHsH%jhDhi0JUaJmHsHhDhXaJmHsHhDhiaJmHsHhDhtaJmHsHhDh]]k56aJmHsHhDhi56aJmHsHhDhi6aJmHsH$&>@"$68,ҲҲҲҥҲҘҋxkҲҲhDht|aJmHsH%jhDhi0JUaJmHsHhDhiaJmHsHhDh6aJmHsHhDhs_haJmHsH%jhDhi0JUaJmHsHhDhcaJmHsHhDhiaJmHsHhDh"6@aJmHsHhDhi6@aJmHsH$R v0PRnpHT$  `a$gd|6b $`a$gd|6b$ 0nd*$`a$gd|6b,.`prJVX  8>JNVXnttvLNRXlnp&(.̿析pchDh7iaJmHsH%jhDhi0JUaJmHsHhDhGEpaJmHsHhDhGEp5aJmHsHhDhi5aJmHsH%jhDh)0JUaJmHsHhDh"aJmHsHhDh6aJmHsHhDhaJmHsHhDhiaJmHsHhDh'saJmHsH&.`hjz&󬟬tfYIfh5hd56aJmH sH h`56aJmH sH h5hd5aJmH sH h. 5CJmH sH %jhDh&0JUaJmHsHhDhzZaJmHsHhDh"aJmHsHhDhYNaJmHsHhDhlaJmHsH%jhDhi0JUaJmHsHhDh6aJmHsHhDh7iaJmHsHhDhiaJmHsHZTV&B $F[$\$]F`a$gd`$F]F`a$gd`$F]F`a$gd`$ &+F*$]F`a$gd`$F]F`a$gd`$]`a$gd. &B>^">`L$l$p$$x((-46d68@89:;;= >@@CDDEFFF>J@JzR|RRhh i kͺͩͩͩͩͩy!h5hdB*aJmH phsH h5hd6@aJmH sH h5hd@aJmH sH  h5hd6B*mH phsH $h5hd6B*aJmH phsH h5hdB*mH phsH h5hdmH sH h5hd6mH sH h5hdaJmH sH -!x((--046d68@89::;|||$F[$\$]F^a$gd`$ &+F*$]F^a$gd`$F[$\$]F^a$gd`$ &+F*$]F`a$gd`$F]F`a$gd`$F[$\$]F`a$gd`;;<= >j?@@CDDF@JzR|RRRS$F]F`a$gd`$F[$\$]F`a$gd`$ &+F*$]F^a$gd`$ &+F*$]F`a$gd`$F[$\$]F^a$gd`SDW*XtYZ`acPedghh i"ijkPlmofp$ 0nFd*$]F`a$gd`$F[$\$]F`a$gd`$F]F`a$gd` kkDw\wxxxxxxxx||F~H~rȺ|j]MB2B jhDh. 0JmHsHhDh. mHsH jhDh. 0JmHsHhDh. CJmHsH" jhDh. 0JCJmHsHhDh 5aJmHsHhDhi5aJmHsH hDhihDhRQaJmHsHhDhRQ6aJmHsHhDhpf6aJmH sH h5hd6aJmH sH h5hd5aJmH sH h5hdaJmH sH h5hd@aJmH sH fpqqqqhrsFuDwFwxxxxxx $`a$gd|6b$[$\$`a$gd|6b $`a$gd|6b$ &+**$]*`a$gd|6b$ &+F*$]Fa$gd`$F]F`a$gd`$ &+F*$]F`a$gd`x|F~rTjLĉVnVdZgdgdhgdc gdv=gdKgd| 8gdgdRNgd|6brtTVjlzLNfԅ؆ĉƉ ZhЋ&*8Ŵ囏hDh. 5mHsHhDh. @mHsHhDh. 6mHsH!jhDh. 0JUmHsHhDh. CJmHsH%jhDh. 0JCJUmHsHhDh. mHsH jhDh. 0JmHsH8vVXhvjx*8 ~<J–ҖVf˜Ę2@VdjxnpN^ҟ>@Vd&4rآ(¥hDh. 6]mHsH!jhDh. 0JUmHsHhDh. mHsHhDh. 6mHsHOVXz$$dfʫxzZ\24RTƯԯ֯دܰ(|~&ɤɤhDh. 5mHsH#j-hDh. UmHsH$hDh. 0J>*B*mHphsH#jhDh. UmHsHjhDh. UmHsHhDh. 6mHsH!jhDh. 0JUmHsHhDh. mHsH-Z֯ n,,Nj"gdfgd]]k$[$\$a$gd]]kgd09ggdv|xgd3 *$gdpEgd k&(*  (ֵ4R޷Ĺ޹vº(246vi[i[i[i[ihDh. 6CJmHsHhDh. CJmHsH%jhDh. 0JCJUmHsHhDh. 56mHsHhDh. 6mHsH!jhDh. 0JUmHsHhDh. 5mHsHhDh. mHsH$hDh. 0J>*B*mHphsHjhDh. UmHsH#jhDh. UmHsH#0> Tb80jlnphz,.*,.hNP<f hDh. hDh. CJaJ!jhDh. 0JCJUaJhDh. hBmHsH!jhDh. 0JUmHsHhDh. 6mHsHhDh. mHsHB<jl2j "$"~ \0J* ".rt(6X&"$H^*,N^hDh. 6mHsHhDh. mHsH!jhDh. 0JUmHsHU"  r"*r @` DV-DM [$\$gd. gdigd5gda\]gdfgd;/^rt @BXZ`b DFTVVXprfhjŹm&jhDh. 5CJUaJ jhDh. 5CJUaJhDh. 56CJaJhDh. 0J(5CJaJhDh. CJaJhDh. 5CJaJ$jhDh. 0J5CJUaJhDh. 6mHsH!jhDh. 0JUmHsHhDh. mHsH&j^`&(0jlxzLPRTx$(02DFνqccccchDh. 6CJmHsH(jhDh. 0J6CJUmHsHhDh. CJmHsH%jhDh. 0JCJUmHsHhDh. 6mHsHhDh. mHsH!jhDh. 0JUmHsHhDh. 5CJaJ jhDh. 5CJUaJ'hDh. 0J5>*B*CJaJph&^&RD $   8dfXR!T"gd) [$\$gd{gd{ 7$8$H$gdAq 7$8$H$gdzw gdi-DM [$\$gd. pr  "X4   $ &       8:dffhVXZ "\ĸ蠒hDh. 5\mHsHhDh. \mHsHhDh. 5mHsHhDh. 5CJaJ$jhDh. 0J5CJUaJ!jhDh. 0JUmHsHhDh. mHsHhDh. 6mHsH4LNRT!!"*"R"T"V""(###($\$$$%%b&&''j'l'((&)()0))4**+|+-Z-\---d.f.h...嗯#jhDh. UmHsHhDh. 5mHsHhDh. 6mHsH!jhDh. 0JUmHsH$hDh. 0J>*B*mHphsH#jhDh. UmHsHhDh. mHsHjhDh. UmHsH4T"j'&)Z-02457^9:;;8?@zIdMzOPQ:RRRRRRRgd{q "$da$gdigdigdigdxk.X/Z/0000000P2j2223344557788888veQe'j hDh. CJUmHsH!jhDh. CJUmHsHhDh. 6mHsH!jhDh. 0JUmHsHhDh. 6CJmHsHhDh. CJmHsH%jhDh. 0JCJUmHsH$hDh. 0J>*B*mHphsH#j:hDh. UmHsHjhDh. UmHsHhDh. mHsH888^9`9&:t:::;;;;;8?:?@@zI|IdMfMMMMfNzO|OOO(P`PP QPQRQ~QQ:RͼͼqbͼhDh. CJOJQJaJ)jhDh. 0JCJOJQJUaJ%jhDh. 0JCJUmHsHhDh. 5mHsHhDh. 6mHsHhDh. mHsH!jhDh. 0JUmHsHhDh. CJmHsH!jhDh. CJUmHsH(hDh. 0J>*B*CJmHphsH&:R*B*ph,, Ihw15CJ\aJDOD westerndd[$\$ aJmHsH<< Strong25OJQJ\^Jo(DD Strong35CJOJQJ\^JaJo(.. pr2OJQJ^Jo(HH  Emphasis36CJOJQJ]^JaJo(22 d2d, aJmHsH4X@4 WEmphasis 56\]p/p T-9/8-2(!$ iV+1$7$8$H$`Va$ CJOJQJ_HaJmHsHtHbob Clanak"$V+1$7$8$H$a$ CJOJQJ_HaJmHsHtHB'1B 1;Comment ReferenceCJaJ8B8 1; Comment Text$CJ@jAB@ 1;Comment Subject%5\dbd i Heading 24 &d@&*5;B* CJOJQJ\aJmHph-dsHHZrH h Plain Text'CJOJQJ^JmHsHO &(fnPK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!Ptheme/theme/theme1.xmlYOo6w toc'vuر-MniP@I}úama[إ4:lЯGRX^6؊>$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3ڗP 1Pm \\9Mؓ2aD];Yt\[x]}Wr|]g- eW )6-rCSj id DЇAΜIqbJ#x꺃 6k#ASh&ʌt(Q%p%m&]caSl=X\P1Mh9MVdDAaVB[݈fJíP|8 քAV^f Hn- "d>znNJ ة>b&2vKyϼD:,AGm\nziÙ.uχYC6OMf3or$5NHT[XF64T,ќM0E)`#5XY`פ;%1U٥m;R>QD DcpU'&LE/pm%]8firS4d 7y\`JnίI R3U~7+׸#m qBiDi*L69mY&iHE=(K&N!V.KeLDĕ{D vEꦚdeNƟe(MN9ߜR6&3(a/DUz<{ˊYȳV)9Z[4^n5!J?Q3eBoCM m<.vpIYfZY_p[=al-Y}Nc͙ŋ4vfavl'SA8|*u{-ߟ0%M07%<ҍPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!Ptheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] Gm} ! : [ m ~  {  % =B &+w/15=:MtMO[ ^ ffSrrstv;̱1vCv/\7=DcZ\J!F, {  X5c Y"#a$E'\''Y())N*q/0 1H4  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghXTEwg  V)JQ$ i#&)*++-5223r4w555y6677 88-99X:;;!<<<=4=X====O>>?@AB2DHEEqFGxHHHIJQKKKLLvNHR|STTTW2XLZ[]]t^j_N``aara;cc\hQj\kGllll  , 0}!',2<D8HPJOQV4]ebjqHwzF܍ зȽ6^ Z'/=xEPXYkzJ&0ޢlh~XxR ,. kr&^j.8:RS     !"$%&'()*,-./0235678*+,./01234679=@ABDEFHIKLNOP i0 :;SfpxZ"T"RS #+14-58:;<>?CGJMQ !! !-[!8]ASAAQQERZZ[K[[[_``lXXXXXXXX8@0(  B S  ? MxNxOxPxQ\xR<STU |Z a >*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags PersonNameC *urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsmetricconverter q 117. st128. st186. st23. st24. st298. st35. st38. stLa Haye ProductID                jktv45%'QS[\xy$1FG ! # : < [ ] m o ~   e g   { }   B C % ' Wp|~Z\mo=?[n $%QTfh&(rs')02df "WY#%wx [0367wy  5p"""""""-#0#x#y########E$j$k$$$$$$$$$$$$$0%%%%T&U&e&f&h&i&&&&&''''''!("(B(C(H(v)))))))****<*=*****++&+(+Q+-..#.5.t.u.........//w/{////00000001 111>1V1[1]1e1v111111445 5!56575F5G555666A8`8b88888 9 9(9*9m9n9~99999999a:d={=========>7>8>O>P>u>v>??3?4?\?]?d?f?l?n???@@@@6@7@A AEAFA^A_AAAABXBZBpBqBBBBB-C/CRCTCtCuCDD"D#DJELEEEEEtGvGGGGG-HSfTzTTT-U.U3U4UUUUWWWWWWWWW$X&X4X6XXXXXXXXXYYYYYJ[U[W[[[[[)\+\\\U]V] ^ ^^bbb*c+ccccccccccccc)d+dKdLdqdrdddddddddeeeeefOgQgggWhYhhiii4i5iViWi\i`iaibieiiii?jAjqjsjjjjjkkkkkkkkkkkkvlxlllnnnnNoQo}ooGpHpJqKqqqqrSrUrmrorrrrrrrrrnsssssstt9t:trtutvtwtttuuuuuuv vDvEvdvfvnvovvvFxIxzx{xxxxx z zPzQzzzzd}f}g}m}n}}}}}}}@~Q~~~~~~~~~<=@BFG2JKLhk#%AB`u͂ςrsvJL_`Ǎȍ+-:<AÎĎ"%RUӏԏ֏׏Ɛǐ+-78IKQSce“œ<>xzޔ<=,0]^no-y ./IJkmĝl{|"#tu"#.cdgx/2EGabjk=>ΦЦ;<Y\ͧϧЧҧ),}OPstLMQ_۲ܲ()13ab01KL~ ǸȸϸuxCEuvno ACacx01`akm|~ "35LMUVabginovx#$-/45UV]^{|#%QR:;TV\67~KZ]_abegfhcg \juv!$BC45=?$cecd /1`vkl  _art\^7KMde}~.0MN79<?Y[ststDF\]ahjkMWYrtGIMNPQ[^fg  JL!#F,.>?UV|              WX]^`cWXUVikqOQdf 07DXZkl57OQ?Acf   + U V   ! !-!/!Y"\"n"p"w#x#}#~###`$e$}$~$$$$$$$$$#%$%H%I%O%P%W%000 11?1A1|1}1 333444>444ll+v,v+-;=~+,-/kmJLZ78ŋNj<>؍ڍvxݎߎ]_}_a&(OR”KMNO%*,1ŷƸȸ^_cfqv!"-8KQT[\cdmpw+v!"-8*+IaWv'G   ?xy9E #$$%%)*114"528m:;Q<=?f?7@ ABvGJH RUYZ[g[X`abb+cLdfdqdefUrstvIxxyz $:I =Цk|8m5jWiTf#? d84QFe^j   $7[!p"")Q*u0k1&3x44444+v,v.fYahɗؙݙV2NVE,1gm!Ug}!"44+v,v!" < FY -g$HF:%)3.rTLz66HL0sE8~IG,ҽRN2_gf:[^i!\<^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJQJo(@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo(ss^s`o() TT^T`hH. $ L$ ^$ `LhH.   ^ `hH. ^`hH. L^`LhH. dd^d`hH. 44^4`hH. L^`LhH. ^`hH) ^`hH) ^`hH-,,^,`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHo  ^ `OJQJo(hH  ^ `OJQJo(hHll^l`OJQJ^Jo(hHo<<^<`OJQJo(hH  ^ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJQJo(@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo(^`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH ^`hH)0^`0OJPJQJ^Jo(-TT^T`OJQJ^Jo(hHo$ $ ^$ `OJQJo(hH  ^ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hHdd^d`OJQJo(hH44^4`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hHO^`Oo() oo^o`hH. ? L? ^? `LhH.   ^ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. OO^O`hH. L^`LhH.3.3.qF:%)F:%)q-g$-g$qRN2_RN2_q< sE8[^igfY ~IGLz66@PPP hx,f6 lSE8t}\S| z` J0KKKkkkk f ( v0/JyX:Ox3_2 $| :$  UB$Oz$( /|$A*v0/fEJ0tr2 H:4` 0KKKkkkk yX:/|$H h3HW?`FcvIK H_2 $cvIgfxJUB$0KKKkkkk LO :$ }\SLa:40KKKkkkk gfiiz&%I+3@FHhnr[ 7@RGP)[\]vwxy)0[=]"I[~hsw#R0}5h)~>DXa%3-U`uro|G##YZB`bbetou-S/Ruy a # Vx 9   6: | GV [ \ c s O 2 + M6 "; E i ~ Y ~! W b b &n s 4&JLL]d se-!8:xBF/I6).@\`Wz  J"%5Q8Pbt#-/M ag  9=>A@AHHQ2UK^e^$n)*a6lU].c(nL5BE:\^_v"*94~KW][a5M>SHYt}Ct UU7CFM[dU}3yUlX } I5*9F*P"Xeu'yt^::QL#V ^b}fm"%C%0X%Z%c%@&3e& 'C'D'\N'l'((%(//(7(>(](l())s+)+)H)]Z)~) **5* I**+ D+Tt+~+",9L,[,e,j,o,l-)-+W-Sj-t-.'.P.nK.L.`.x.@~.N/g/0#050`70[L0d0q01$1O1`18f1m1W+25252[2r2Fs2`2/3m3c4{ 4,44-42474A4E4R4Y4o4C(5=5A5BU5+p5s5B66-6>:6S61+7m,7F7K7=e7{78S8888T 9!9!9@9I9K9jN9KP9\9]9gj9q90 :R:_:.:P:D[:v:x: ; ;^;d;i;Mk;Qr;m<=<@<B<\G<Q<g<q<="=8=B=E=3Q=h=h=v=>>L>> >o>">3>:>R>f>?{???9?(?+?k?-@#@=@f@AAAX&A8A^A`AlAmAE B7BBABv6BqR\RgRS SS2S!S]S]iSjSKqSTTT"T T#T2T 3TMTNTTTbYT;]TcT5uTuT9U4U;Ul@UFHUJU MUxaUfV8VV&V&>VSW[W^WjWWX'XX5X XI)XT9XjJX]TXUX]X"`XcXmeXgXYYY Y)Y=.YEY[JYYY^YZZ9ZWeZqZzZ{Z[$[$[%[&[h)[8[J=[`L[b[}[\\!\'\U.\m4\7\OK\p\v]]%+]/]`9]?]a\]^`,^+3^cC^C^j_C__y_:_,=_Wa_\t_@``&`/`/`9`K`P`}R`%aM(a=aFa3Safawa b%b|6bGb.cb cTccNc3/cnc[ocwczcd.d3d8d2ddqdsdkee{eeBe-6e8eVenetef-f'8f"ifmf#g09gFgNg\gtngogqgd}ghh]hhh"h&hGhs_h fhiLii$i'icAiai'jN=jR?j Qj=bjijk kM kvk$>kf>k?AkEk Xk]]k]kxkf}kUlll|lI%l!ImLmenYn,n-n-n*@nFn:Un$o oPo%o4o'Co/^ofoio uoop"/pGEpHmp!qgqrq{q{qyr's:s:s^[scBGW]3 -K1LrM\]iQMQyX!Ibqlgo}|N/8>EyMOJrM47C0CNg/h.8%;1I*RLj`ludz 'GGEKK+Y/5;MdOyPXvw mMN==HU_z~EJzK**e+]c'%R//47{@Xqs|r/[<C@Hik/mH*-6DP %" $8/?Mi_Fu}"-7FKUl/{eM%'s-2/3QMMk-{'11;Ndn %(&-;DI/Q| *cx"p0d4g=F{} y $SSGoauK2 H3[bjo p$IKnOSackdyM6cIw')=epE;AkLYX}T~_=CDt\v}^\0E LOCY&^)es {H| '"'.ctg.02?^B H0@3s4DENU-BY?_;fo-t& 'XFTT~$';xLJWb* 9Y D!./De!>%Q+P"[15FV0Ykosc K&)>TUkXD+ N)`<6^`q/5:AW X+CIPXZoHx`8>dZyg2)Ifwg:PH[^s$\Lm|c/7BlRRZzfz'BfD =j M&3+j8cc2L]bm T%i*,,8$GHrMolr@ V;;kFT\+H"16c9WCFbes|)9uD KSi-&;<pEX _77O:Y /C1\2U5I/ZF54JMfOwy a$17HMP]Scl5O;[_!xx R&M-//T}#5$1;SACMNZiy%2/AL7O]F5K!d7iu)EdP\`r%5EvOLXs-DtyzClGLMb! *BJ70Y1!3(7<KQRjor  "` krx! nO%(l)J-3\v{)057Qm n_z~`m'S~V^dj vR"9;RS#grG~ '}6LVhq[K\PuS :>JKNOKy7&5XY#]|3UiMno~#!5:=vcK 6,6]_foAG/Y{a}P>sS]de:LS[mf|#&- 4>CaHY}a{|P99L;?=n{%3>\fO6;QMYbdm5{. 9vef 5Z\8@F`]t@&CDxggi . Giwruw&(/?J;RdnH$@9NNR %*U::t|(2<Gal[#(78)Qz``Dby5x9pfrst&X. 7LlL$[ak 46);@HMRuvw~;Z>MCPVfAqIXcuNzQor ^2rAvv/2=:F4RiV\gjzv~:Grhn5oXb"u/Ou%w}{|/;=j2Hh{~A)E:YpFf"1$B\m29AYNa%AW#[&f,g~y p [_`9gS~WR(%*/AWKMgyl|,Aanq0?gF[ $7R~v-zKg,v.v@4 , ,,,,,,,,,,, ,",#,$,%,',(,*,+,,,-,.,/,1,2,3,6,7,8,;,=,>,?,A,C,E,F,G,H,I,J,L,M,N,S,U,V,W,X,Z,[,],^,`,a,c,g,h,i,j,k,p,r,s,t,w,x,y,z,{,|,,,,߈ߋߍߐߑߕߖߘߛߝߟߠߡߢߣߥߧߩ߫߭߰߱ߴ߶߷߸߹߻߾`` ``````<@` `$`&`(`,`0`6`8`:`@`F`H`L`N`P`R`V`X`\`^```b`d`f`j`l`n`t`v`x`~``````````````````````````````````````````` ` `,@```"`(`*`2`4`8`>`B`F`H`J`L`N`R`V`Z`^`b`h`j`p`t`v`x`z`~`````````````````rUnknownIda G*Ax Times New Roman5Symbol3. *Cx ArialE=  Lucida Console5. .[`)TahomaeTimes-NewRomanTimes New Roman7. [ @Verdana?= *Cx Courier New;WingdingsACambria Math"1 FFд7T>Hl!4dmu2qXZ ?en2! xx.Ivan Padjen, Zoran Pokrovac i Nikola OpatikorisnikIvan8         Oh+'0x  ( 4 @ LX`hp4Ivan Padjenª, Zoran Pokrovac¨ i Nikola Opatić© korisnik Normal.dotmIvan2Microsoft Office Word@F#@FS@ K@ K7T>՜.+,D՜.+,h hp|  4mu 4Ivan Padjenª, Zoran Pokrovac¨ i Nikola Opatić© 4Ivan Padjenª, Zoran Pokrovac¨ i Nikola Opatić© TitleTitelP 8@ _PID_HLINKSA0~+ http://www/V 'Hhttp://www.unizg.hr/fileadmin/rektorat/dokumenti/Izvjesca_uprave/EtickiV <=http://www.uniri.hr/component/option,com_wrapper/Itemid,150/V {t [http://sljeme.usud.hr/usud/praksaw.nsf/Ustav/C1256A25004A262AC1256E2000312A73?OpenDocumentV mo ?http://useconomy.about.com/od/criticalissues/a/govtbailout.htmV CZ>http://www.pravnadatoteka.hr/pdf/Pravni interes u hrvatskomV f)http://catalog.loc.gov/V  .http://sunrise.mpier.uni-frankfurt.de/webOPACV   !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRTUVWXYZ\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry FUbKData S1Table[WordDocument7SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjy  F'Microsoft Office Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q