Naslov
Interakcije triazinskih spojeva s organskom fazom tla
(Interactions of triazine compounds with soil organic phase)

Autori
Stipičević, Sanja ; Drevenkar, Vlasta

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
XXII. hrvatski skup kemičara i kemijskih inženjera, Knjiga sažetaka / Tomašić, Vesna ; Maduna Valkaj, Karolina - Zagreb : Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa/Kemija u industriji, 2011, 310-310

ISBN
978-953-6894-42-0

Skup
XXII. hrvatski skup kemičara i kemijskih inženjera

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 13.02.2011. - 16.02.2011

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Triazinski spojevi; organska faza tla
(Triazine compounds; soil organic phase)

Sažetak
Zadržavanje organskih zagađivala u prirodnom tlu većinom je rezultat njihovog vezanja na organsku tvar tla. Huminske tvari čine glavninu prirodne organske tvari u tlu, a sastoje se od topljivih fulvinskih i huminskih kiselina te netopljivog humina. Kao najveći izvor organskog ugljika u tlu, huminske tvari prikladne su za proučavanje interakcija s hidrofobnim nepolarnim organskim spojevima. U tu svrhu istraženo je sorpcijsko i desorpcijsko ponašanje različito supstituiranih triazinskih herbicida (atrazina, atratona, ametrina) te hidroksiatrazina i dealkiliranih razgradnih produkata atrazina u površinskom šumskom tlu (udjel organskog ugljika 8, 1 %) i komercijalnom kompostu (udjel organskog ugljika 30, 5 %). Kiselo-baznim reakcijama i filtriranjem iz tala su uklonjene fulvinske kiseline i humin te istaložene huminske kiseline [1] u kojima je također istraženo sorpcijsko/desorpcijsko ponašanje triazina. Neke strukturne značajke izoliranih huminskih kiselina određene su elementnom analizom, UV/Vis-spektrofotometrijom, IR-spektroskopijom i nuklearnom magnetskom rezonancijom. Huminske kiseline različitog porijekla međusobno su se značajnije razlikovale u alifatskom i aromatskom karakteru te prosječnoj molekulskoj masi. Rezultati sorpcijskih i desorpcijskih pokusa interpretirani su prema modelu Freundlichove sorpcijske izoterme [2]. Iz izračunatih koeficijenata Freundlichove izoterme te izmjena slobodne energije moguće je pretpostaviti prirodu mehanizma sorpcije. Intenziteti sorpcije triazina u tlima i huminskim kiselinama korelirani su sa svojstvima spojeva i sorbensa. Usporedbom sorpcijskih svojstava šumskog i kompostnog tla zapaženi su i do pet puta veći intenziteti sorpcije triazina u kompostnom tlu s triput većim udjelom organske tvari i visokim udjelom metala. U huminskim kiselinama izoliranim iz ovih tala intenzitet sorpcije svih triazina, osobito bazičnijih hidroksiatrazina, atratona i ametrina povećao se ovisno o spoju za 2 do 40 puta. Na intenzitet sorpcije triazina u huminskim kiselinama povoljno utječu veći udjeli organskog ugljika i aromatskih struktura, veća molekulska masa, niža pH vrijednost vodene suspenzije sorbensa i veća bazičnost spojeva. Kapacitet sorpcije triazina u izoliranim huminskim kiselinama manji je nego u izvornim tlima. Rezultati desorpcijskih pokusa pokazali su sorpcijsko-desorpcijsku histerezu za većinu (70 %) istraživanih parova sorbat-sorbens što upućuje na djelomično ireverzibilnu prirodu sorpcije triazina u organskoj fazi tla. Ireverzibilna sorpcija triazina češće se odvijala pri nižim početnim koncentracijama sorbata u vodenoj suspenziji sorbensa. [1] International Humic Substances Society (www.ihss.gatech.edu). [2] Stipičević, S., Fingler, S., Drevenkar, V., Arh. Hig. Rada Toksikol. 60 (2009) 43-52.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kemija

POVEZANOST RADA