Naslov
Razvoj podzemnih i površinskih oblika na prostoru krške zaravni
(Morphogenesis of the underground and surface forms in the area of the karst plateau)

Autori
Bočić, Neven

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
4. Hrvatski geološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem 4. Croatian Geological Congress with international participation Knjiga sažetaka, Abstracts Book / Horvat, Marija - Šibenik : Hrvatski geološki institut, 2010, 321-321

ISBN
978-953-6907-23-6

Skup
4. Hrvatski geološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem 4. Croatian Geological Congress with international participation

Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 14.10.2010. - 15.10.2010

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Dinarski krš; geomorfologija krša; krška zaravan; fluviokrš; speleološki objekti; speleogeneza; Hrvatska
(Dinaric karst; karst geomorphology; karst plateau; fluviokarst; caves; speleogenesis; Croatia)

Sažetak
Krške zaravni, uz polja u kršu, predstavljaju najveće oblike reljefa u kršu, a odlikuju se složenim poligenetskim i polifaznim nastankom. U smislu sitnog mjerila to su velike, slabo raščlanjene zaravnjene površine dok u krupnom mjerilu i ovi oblici mogu biti znatno raščlanjeni. Zaravni se u Dinarskom kršu pojavljuju kao velike samostalne zaravni, kao dijelovi zavala polja u kršu te kao manji, tektonski izdignuti fragmenti nekada većih zaravni. U Hrvatskom dijelu Dinarskog krša egzistiraju tri velike zaravni (Istarska, Karlovačka i Sjevernodalmatinska) s ukupnom površinom od oko 4000 km2 što je oko 7% kopnene površine RH tj. preko 14% površine hrvatskog krša. Dosadašnja istraživanja geomorfologije krških zaravni uglavno su bila usmjerena na procese i vrijeme nastanka samih zaravni. S obzirom na dominatne egzomorfološke procese ova istraživanja se mogu svrstati u erozijske, korozijske i abrazijske teorije dok se vremenske odrednice nastanka zaravni kreću od mezozoika do pleistocena. Ovo istraživanje usmjereno je na morfogenezu površinskih i podzemnih oblika na području Slunjske zaravni u hrvatskom dijelu Dinarskog krša Područje Slunjske zaravni dio je prostrane Karlovačke (ili tzv. Unsko – koranske) zaravni koja se prostire između Dinarskog gorskog sustava na jugozapadu i Panonskog bazena na sjeveroistoku. Istraživano područje izduženo je dinarskim pravcem, površine oko 336 km2, a najveći dio nalazi se na visini 250 – 400 m. Glavni tok i erozijska baza najvećeg dijela istraživanog područja je rijeka Korana. Najstarije stijene su pješčenjaci perma, a cijelo područje je najvećim dijelom izgrađeno od karbonatnih stijena mezozojske karbonatne platforme koje su mjestimično transgresivno pokrivene jezerskim i aluvijalnim naslagama miocenske, pliocenske i kvartarne starosti. Glavne strukture i rasjedi imaju dinarsko pružanje. Pod utjecajem neotektonskih pokreta i promjene orijentacije stresa trase rasjeda su svijene, a izraženija je postala desna horizontalna komponenta pomaka. U postmiocenskom razdoblju na razvoj reljefa značajan utjecaj imala je denudacija neogenskih klastita i postepena ekshumacija karbonatne podine. Tijekom tog procesa površina krškog reljefa se povećavala na račun prostora s fluviodenudacijskim reljefom. To je dovelo do razvoja brojnih krških oblika (ponikava, grižina, uvala), ali i okršenih ostataka površinske paleohidrografske mreže (suhih i slijepih dolina). U takvim uvjetima razvili su se brojni speleološki objekti (103 registrirana) među kojima dominiraju špilje, dok se jame pojavljuju uglavnom u područjima izdignutih morfostruktura. Neotektonski pokreti su uzrokovali izdizanje čitavog područja te kompenzacijsko usijecanje toka rijeke Korane s prosječnom dubinom ureza od oko 50 m čija vrijednost predstavlja recentnu visinsku razliku od erozijske baze za najveći dio zaravni.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geografija

POVEZANOST RADA