Naslov
Učestalost pušenja u studenata medicine
(Frequency of smoking among medical students)

Autori
Sović, Slavica ; Musil, Vera ; Majer, Marjeta ; Božikov, Jadranka ; Jureša, Vesna ;

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Hrvatski kongres preventivne medicine i unaprjeđenja zdravlja s međunarodnim sudjelovanjem Knjiga Sažetaka / Šogorić, Selma ; Štimac, Danijela - Zagreb, 2010, 130-131

Skup
2. Hrvatski kongres preventivne medicine i unaprjeđenja zdravlja s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 13.10.2010. - 16.10.2010

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
pušenje; student medicine; medicinska edukacija
(smoking; medical student; medical education)

Sažetak
Cilj: Ispitati učestalost navike pušenja cigareta u studenata medicine na prvoj i završnoj godini studija obzirom na spol i pušenje roditelja. Metode: Upitnikom o zdravstvenom stanju i ponašanju mladih anketirani su studenti upisani u prvu godinu studija medicine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ak. godine 2004./05. i ponovno na šestoj godini studija ak. godine 2009./10. Između više pitanja koja se odnose na pušenje, izabrali smo pitanje o broju popušenih cigareta dnevno u posljednjih 30 dana pri čemu smo pušačima smatrali one koji su pušili dvije ili više cigareta dnevno. Uspoređeni su podaci o učestalosti pušenja na prvoj i šestoj godini studija i to obzirom na spol i pušenje roditelja, a razlike su testirane χ2 testom na razini p=0, 05. Rezultati: Anketirana su 243 studenta prve godine studija (68, 7% studentice) od kojih je njih 126 (75, 4% studentice) ponovno ispunilo isti upitnik na šestoj godini studija (tzv. čista generacija). Na prvoj godini studija učestalost svakodnevnog pušenja bila je 15, 6% (18, 7% u studenata i 14, 5% u studentica), dok je na šestoj godini taj postotak 12, 7% (16, 1% i 12, 0%). Iako je očita manja učestalost pušenja na šestoj godini u odnosu na prvu godinu studija isto kao i da studentice puše u manjem postotku od svojih muških kolega, niti jedna od tih razlika nije se pokazala statistički značajnom. Nađena je statistički značajna povezanost pušenja studenata s pušenjem njihovih roditelja: svaki drugi student koji puši ima i roditelja pušača, dok među studentima nepušačima tek svaki treći ima roditelja pušača (p=0, 033). Zaključak: Očito je transgeneracijsko prenošenje navike pušenja. Smanjenje učestalosti pušenja tijekom studija medicine je neznatno ali bi trebalo istražiti koji su čimbenici na njega utjecali jer bi rezultati mogli biti korisni za kreiranje preventivnih programa i programa za prestanak pušenja koji su nužni kako u školskoj dobi tako i za vrijeme studija, pa i studija medicine. Očito je da znanje o štetnosti pušenja koje bi studenti nužno trebali steći tijekom studija nije dovelo do statistički značajnog smanjenja udjela pušača ali bi podatke trebalo usporediti s podacima za studente drugih fakulteta.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA