Naslov
Pokrajinski carski kult u rimskoj provinciji Dalmaciji
(Local imperial cult in the province of Dalmatia)

Autori
Jadrić-Kučan, Ivana

Izvornik
Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku, 105 (1845-7789) 105 (2012); 41-66

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
August ; Tiberije ; Dolabella ; Vespazijan ; Tit ; Scardona ; sacerdos ; ara Liburnorum ; Oneum ; Epidaurum ; Doclea
(Augustus ; Tiberius ; Dolabella ; Vespasianus ; Titus ; Scardona ; sacerdos ; ara Liburnorum ; Oneum ; Epidaurum ; Doclea)

Sažetak
Pokrajinski carski kult bio je organiziran na području Hispanije Citerior (Tarakonensis), jugozapadne Germanije i Ilirika, to jest u onim provincijama u kojima su važne ratne i osvajačke uspjehe postigli upravo sami osnivači kulta, Gaj Julije Cezar i Oktavijan August. Od tri zabilježena konventa provincije Dalmacije arheološki ostatci upućuju na službeno štovanje carskoga kulta unutar Skardonitanskoga konventa, te vjerojatno unutar Salonitanskog. Prema epigrafskom materijalu na kojem se spominju ara Augusti Liburnorum, sacerdos Liburnorum i civitates Liburniae kult je bio organiziran samo za liburnske zajednice. U Oneju je bilo organizirano štovanje Božanskog Augusta u zajednici s božicom Romom, kojima su kasnije pridruženi i njegovi nasljednici car Tiberije i Klaudije. Budući da je Onej u 1. st. još uvijek bio castellum i nije bio uzdignut na rang municipija, otkriveni tragovi carskog štovanja ne mogu se odnositi na muncipalni kult. Nadalje, u Oneju i njegovoj okolici živjelo je brojno autohtono stanovništvo za koje je bez sumnje moralo biti organizirano carsko štovanje, a kako je centar pokrajinskog nivoa štovanja uobičajeno bio smješten izvan urbanog areala grada, moguće je da je riječ o svetištu pokrajinskog carskoga kulta za zajednice salonitanskog juridičkog konventa. Unutar Naronitanskog konventa pokrajinsko carsko štovanje zasada još nije potvrđeno, već se može samo naslutiti na temelju administrativne organizacije konventa. Pokrajinski carski kult vjerojatno je bio organiziran i u Epidauru za zajednice južnog dijela Ilirika, u doba namjesnika Publija Kornelija Dolabele, na što upućuju: natpis njegova kipa koji podižu civitates Superioris provinciae Hillyrici, ostatci korpusa kipova, te ostatci antičke arhitekture pronađeni u današnjem mjestu Donji Obod kod Cavtata. Budući da postoji mišljenje da je Plinije u nabrajanju sudbenih konvenata provincije Dalmacije možda izostavio četvrti konvent koji je obuhvaćao krajnje južno područje provincije Dalmacije, koji bi mogao odgovarati teritoriju ranijega Ilirskog kraljestva, pokorenog od Rimljana 168. g. pr. Kr., može se pretpostaviti da je kult mogao biti organiziran na nivou ovog konventa. Pokrajinsko štovanje provincije Dalmacije prošireno je u Flavijevsko doba osnivanjem carskoga kulta u Dokleji. Kult je bio organiziran za peregrinske zajednice jugoistočne Dalmacije, a štovanje je bilo upućeno cezarima Titu i Domicijanu. Vršeno je na oltaru, ad aram Caesaris, a za kult se brinuo sacerdos. U ovo vrijeme dolazi i do restauracije liburnskog carskog kulta.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija

POVEZANOST RADA