Naslov
O obitelji bosanskog protukralja Radivoja Ostojića (prilog rasvjetljavanju bračnih veza posljednjih Kotromanića s plemstvom iz dravsko-savskog međurječja)
(On the family of the Bosnian anti-king Radivoj Ostojić (a contribution to the study of marital links between last members of the Kotromanić dynasty and the nobility from the Drava-Sava region))

Autori
Andrić, Stanko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Skup
Stjepan Tomašević (1461.-1463.): slom srednjovjekovnog Bosanskog Kraljevstva

Mjesto i datum
Jajce, Bosna i Hercegovina, 11.11.2011. - 12.11.2011

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Kotromanići; Radivoj Ostojić; obitelj Velički; brak; utvrde
(Kotromanić dynasty; Radivoj Ostojić; Velički (Vellikei) family; marriage; castles)

Sažetak
U radu će se pokušati iznijeti kritički pregled izvora i literature koji se odnose na brak između Radivoja Ostojića (strica posljednjeg samostalnog bosanskog kralja Stjepana Tomaševića) i Katarine iz obitelji Veličkih iz Požeške županije. Radivoj Ostojin (Ostojić) je bio konkurentski kralj Bosne u vrijeme vladanja Stjepana Tvrtka II (1421-1443), a neko vrijeme je kao protukralj konkurirao i svom bratu Stjepanu Tomašu (1443-1461). Sa ženom Katarinom, kćeri Nikole Veličkoga, imao je tri sina, Tvrtka, Matiju i Đurđa (Jurja). Turci su ga pogubili 1463. istodobno s njegovim nećakom, posljednjim kraljem Stjepanom Tomaševićem (1461- 1463). Upravo je Radivojevog i Katarininog sina Matiju (“Šabančića”) osvajač Bosne Mehmed II postavio 1465. za svoga vazalnog bosanskog kralja. Matija, osmanski vazalni nasljednik “posljednjeg kralja”, zadnji se put spominje 1471. U to je vrijeme još bila živa njegova mati, Radivojeva udovica, preudana za slavonskog plemića Ivana Svetačkog iz Križevačke županije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA