Pregled bibliografske jedinice broj: 546573
Pejovićevo promišljanje umjetnosti
Pejovićevo promišljanje umjetnosti // Obilježavanje 50. obljetnice Hrvatskog filozofskog društva. Simpozij Suvremena hrvatska filozofija
Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo, 2007. str. 34-34 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 546573 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Pejovićevo promišljanje umjetnosti
(Pejovićs Rethinking of Art)
Autori
Škorić, Gordana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Obilježavanje 50. obljetnice Hrvatskog filozofskog društva. Simpozij Suvremena hrvatska filozofija
/ - Zagreb : Hrvatsko filozofsko društvo, 2007, 34-34
ISBN
978-953-164-113-7
Skup
Obilježavanje 50. obljetnice Hrvatskog filozofskog društva. Simpozij Suvremena hrvatska filozofija
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 06.12.2007. - 08.12.2007
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
umjetnost; filozofija; estetika; ekspresionizam; Danilo Pejović; G.W.F. Hegel; K. Marx; M. Heidegger; E. Bloch; jezik; sloboda
(Art; Philosophy; Aesthetics; Danilo Pejović; G.W.F. Hegel; Karl Marx; Martin Heidegger; Ernst Bloch; Language; Freedom)
Sažetak
Danilo Pejović(Ludbreg, 1928- Zagreb, 2007.)je na Odsjeku za filozofiju, nakon Milana Kangrge, predavao estetiku od početka šezdesetih do početka sedamdesetih godina, kada je Katedru preuzeo Danko Grlić, zajedno s kojim je preveo Heideggerova dva teksta "O biti umjetnosti"(1959.) O Pejovićevom promišljanju umjetnosti Heidegger je, kao i hermeneutika, bio glavni orjentir u razumijevanju umjetničkog djela preko paradigme jezika i u tom je kontekstu u suvremenoj filozofiji umjetnosti, posebno ukazujući i na značaj ekspresionizma, istraživao odnos umjetnosti i prirode, tehnike, oblika, zbiljnosti, osjećajnosti, razumljivosti i slobode.Raspravljanje o migućnosti umjetnosti Pejović uvijek postavlja u epohalni kontekst, ustvrđujući da je nakon smrti Goethea i Hegela umro i jedan svijet, koji s oscilacijama seže sve do Homerova doba, a Marx samo radikalizira Hegelovo pitanje o tome ćemu još umjetnost?, da bi se ono nakon Marxa, u doba tehnike, još više zaoštrilo. Pejović zastupa tezu da bez pojma slobode ne možemo dospjeti do toga što jest umjetnost, a živeći u svijetu prepunu oblika uništavanja ljudske slobode, gube se osjećajnost i ljepota kao pripadne umjetnosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija
POVEZANOST RADA
Projekti:
130-0000000-0738 - Teorije subjekta i suvremena filozofija (Burger, Hotimir, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb
Profili:
Gordana Škorić
(autor)
