Naslov
Sjećanje i pamćenje u ogulinskim predajama i legendama. Prostor i oblikovanje lokalnog identiteta.
(Remembrance and Memory in Ogulin Tales and Legends. Space and Construction of the Local Identity.)

Autori
Batinić, Ana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Dani Hvarskog kazališta. Pamćenje, sjećanje, zaborav u hrvatskoj književnosti i kazalištu. / Senker, Boris ; Jelčić, Dubravko ; Moguš, Milan - Zagreb : Split : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) ; Književni krug Split, 2011, 135-144

ISBN
978-953-163-352-9

Skup
Dani Hvarskog kazališta

Mjesto i datum
Hvar, Hrvatska, 05.05.2010. - 08.05.2010

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Ogulin; pamćenje; sjećanje; usmena književnost; legende; prostornost; lokalni identitet
(Ogulin; memory; remembrance; folk literature; legends; spatiality; local identity)

Sažetak
U radu se analizira uloga predaja i legendi u formiranju lokalnog identiteta grada Ogulina i ogulinskog kraja te ispituje u kojoj je mjeri povezanost s prostorom, u smislu interdisciplinarne metodološke novine “obrata k spacijalnom” (M. Foucault, S. Grgas) u društvenim i humanističkim znanostima, a time i u znanosti o književnosti, utjecala na stvaranje i očuvanje kulturnih vrednota te promoviranje narodne baštine. Ogulin kao književni topos javlja se u mnogim djelima hrvatske književnosti. Bajkovita ljepota prirode koja ga okružuje nerijetko je bila nadahnuće književnicima, među kojima je vjerojatno najpoznatiji čudesan opus spisateljice Ivane Brlić-Mažuranić. Također, gotovo ga nezaobilazno spominju i hrvatski putopisci poput I. Kukuljevića, R. Lopašića, D. Hirca, J. Torbara, Š. Ljubića te M. Stuparića. Cilj je rada proučiti na koji su se način narodne predaje i legende povezane s Ogulinom (legenda o divu Kleku, legenda o vilama koje se za mjesečine sastaju na vrhu Kleka i plešu kolo, predaja o klečkim vješticama koje za olujnih noći sa svih strana svijeta hrle na vrh Kleka, potom pučka legenda iz 16. stoljeća o djevojci Zulejki ili Đuli koja se zbog nesretne ljubavi bacila u ponor rijeke Dobre u središtu grada, koji se danas po njoj i zove Đulin ponor, zatim narodna predaja o ukletoj kraljevni koja se nalazi u unutrašnjosti Kleka pretvorena u zmiju te naposljetku legenda o zmaju i Schmidtovu jezeru) očuvale i prenosile isprva narodnim pamćenjem, a kasnije književnim tekstovima te kako se pomoću njih oblikuje kulturni, ali i lokalni identitet ogulinskog kraja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA