Naslov
Kasnogotičko zidno slikarstvo u kontinentalnoj Hrvatskoj
(Late-Gothic Wall Painting in Inland Croatia)

Autori
Ratkovčić, Rosana

Izvornik
Peristil (0553-6707) 54 (2011), 1; 119-126

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni

Ključne riječi
kasnogotičko zidno slikarstvo ;
(Late-Gothic wall painting ;)

Sažetak
Na završetku perioda srednjovjekovnog zidnog slikarstva u kontinentalnoj Hrvatskoj, na kraju 15. i u prvoj polovici 16. stoljeća, najveća skupina zidnih slika sačuvana je na području južno od Save, vjerojatno zbog toga što je ovo područje bilo najmanje izloženo turskim napadima i nije potpalo pod tursku vlast. Na kraj 15. ili početak 16. stoljeća mogu se datirati zidne slike na križnorebrastom svodu svetišta u župnoj crkvi Uznesenja Marijina u Novigradu na Dobri i župnoj crkvi sv. Petra u Petrovini, s prikazom anđela svirača. Anđeli svirači i kerubini na svodu župne crkve sv. Petra u Petrovini najbliži su tipu anđela kakav je krajem 15. i početkom 16. stoljeća prisutan u slikarstvu Njemačke i Švicarske. Sličnost možemo uočiti s likovima anđela na svodu Karmelićanskog samostana u Frankfurtu, gdje su nabori i fizionomije slikani grafički, tankim crnim linijama, kao i kod anđela u Petrovini. U Novigradu na Dobri se u različitim položajima i pokretima anđela s glazbalima može uočiti oslobađanje u prikazivanju tijela u pokretu koje nastupa u kasnom periodu gotičkog slikarstva. Slikanje nabora u ogrubjelim, sumarnim oblicima, koji pokazuju zamor u odnosu na gotičku pokrenutost, vjerojatno upućuje na kasniji nastanak ovog ciklusa, na kraju 15. ili početku 16. stoljeća. Posebno se na području južno od Save može istaknuti skupina koju sam u svojim ranijim istraživanjima povezala sa zidnim slikama u kapeli sv. Antuna u Zadobarju, a uključuje zidne slike u proštenjarskoj kapeli Majke Božje Snježne u Volavju i župnoj crkvi Rođenja Marijina u Sveticama. Zidne slike ove skupine datirala sam u drugu četvrtinu 16. stoljeća i pripisala ih djelovanju domaće radionice, koju sam povezala sa skupinom zidnih slika na slovenskom teritoriju, koje se svrstavaju u krug “hrvatskih slikara”. Uz ovu skupinu smatram da se može povezati i nedavno otkriveni fragment zidne slike s motivom Jakovljevih ljestava u župnoj crkvi sv. Nikole u Žumberku. Nedavno su u restauratorskim radovima u kapeli sv. Antuna u Zadobarju očišćene i zidne slike na sjevernom zidu lađe, koje pokazuju nove dodirne točke sa slovenskim primjerima povezanim sa skupinom “hrvatskih” slikara. Prizor Poklonstva kraljeva u kapeli sv. Antuna u Zadobarju pokazuje najviše sličnosti s prizorom Poklonstva u Maršičima, a dodirne točke mogu se primjetiti i s prizorima Poklonstva u Lopati, kao i u Nadlesku, na zidnim slikama koje je potpisao majstor Toma iz Senja i datirao 1511. godine, a koje predstavljaju osnovu za prepoznavanje i određivanje “hrvatske” skupine slikara na slovenskom teritoriju. Sve ove sličnosti predstavljaju novu potvrdu za povezivanje ciklusa u Zadobarju sa skupinom zidnih slika u Sloveniji koje se pripisuju djelovanju “hrvatskih” slikara. Usporedba s primjerima na tlu Slovenije donosi nova saznanja o radionici koja je načinila zidne slike u Zadobarju, Sveticama i Volavju, a pokazuje se kao domaća radionica slikara koji dolaze iz Hrvatskog primorja i djeluju u kontinentalnom području Hrvatske i Slovenije. Fragment zidne slike s motivom sv. Fabijana i sv. Sebastijana u kapeli Svih Svetih u Trgu kod Ozlja, koji sam povezala s radionicom majstora iz Podpeči, potvrđuje kako je ovaj dio kontinentalne Hrvatske, na kraju srednjovjekovnog perioda, bio više okrenut primanju utjecaja iz mediteranskog kruga, što je vjerojatno u vezi sa širenjem posjeda frankopanske obitelji i njihovim pokroviteljstvom zidnih slika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

Napomena
Rad je kao predavanje prezentiran na skupu Znanstveni skup posvećen stotoj obljetnici rođenja Anđele Horvat, održanom od 10.-11.11.2011.g., Zagreb, Hrvatska.

POVEZANOST RADA