Naslov
Mletački katastar iz 1709. godine i suvremena toponomastika kao izvori za ekohistorijsku i sociodemografsku sliku Islama
(Venetian Cadastre from 1709 and temporary toponomastic as sources for ecohistorical and sociodemographical representation of Islam)

Autori
Kljajić, Stipe

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Zapisi iz gornjih Ravnih kotara, etnološki, povijesni i muzeološki prilozi o Islamu Latinskom, Islamu, Kašiću i Podgradinu

Urednik/ci
Černelić, Milana ; Rajković Iveta, Marijeta

Izdavač
FF Press

Grad
Zagreb

Godina
2010

Raspon stranica
63-73

ISBN
9789531752992

Ključne riječi
mletački katastar, toponomastika, ekohistorija, sociodemografija, 1709.
(Venetian Cadastre, toponomastic, ecohistroy, sociodemography, 1709)

Sažetak
Na temelju mletačkih katastara iz 18. stoljeća i suvremene toponomastike (metoda usmene povijesti), članak ukazuje na međudjelovanje između sociodemografskih procesa i promjena u prirodnom okolišu Islama u vremenskom periodu 18. stoljeća. Ravni Kotari, ekohistorijski prostor koji je do Karlovačkog mira 1699. bio integrativni dio Triplexa Confiniuma i zona sukobljavanja na imperijalnoj granici, nakon prestanka ratnih operacija i pomicanja granica mletačke države na Dinarski masiv u zaleđe, ulazi u 18. stoljeću u mirnodopske procese intenzivnog naseljavanja iz Bosne, Like i obližnje Bukovice te se kao posljedice toga reflektiraju promjene u prirodnom ambijentu. Zbog svojih povoljnih prirodnih uvjeta i položaja (blaga klima, hidrološka bogatstva, plodne površine) Ravni Kotari, a dosljedno tome i Islam tijekom dva stoljeća postaju imigracijsko područje priljevima stanovništva iz navedenih izrazito krških ekosustava s ograničenim resursima i «viškom» stanovništva. Rast i novi imigracijski valovi stanovništva u Islamu doveli su do promjena u ekosustavu ovog područja nepovratno mijenjajući njegovu prirodnu sliku prijašnjih razdoblja. Eksploataciju prirodnog okruženja proporcionalno je određivao i tehnološki i ekonomski razvoj koji je u ovom području doživio vrhunac u drugoj polovini 20. stoljeća. S industrijalizacijom poljoprivrede, kada su bile izvedene najtemeljitije transformacije islamskog krajolika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA