Naslov
Novi prognostički parametri u ranom prepoznavanju teških oblika akutnog pankreatitisa
(New prognostic parameters in early recognition severe forms of acute pancreatitis)

Autori
Naumovski Mihalić, Slavica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
03.11

Godina
2011

Stranica
130

Mentor
Papa, Branko

Neposredni voditelj
Katičić, Miroslava

Ključne riječi
Akutni pankreatitis; prognostički parametri
(Pancreatitis acuta; prognostric parameters)

Sažetak
CILJ RADA: Cilj ovog rada bio je u bolesnika s akutnim pankreatitisom utvrditi najmanji broj prognostičkih parametara kojima bi se u roku od 48 sati po prijemu bolesnika na Kliniku, mogao utvrditi tijek bolesti i pravovremeno prepoznati loš ishod bolesti. PACIJENTI I METODE: Ovim je radom obuhvaćena grupa od 60 bolesnika u dobi od 18-90 godina (prosječna dob bila je 57, 77 godina), koji su bolovali od akutnog pankreatitisa i bili liječeni u Kliničkoj Jedinici za intenzivnu medicinu Interne Klinike KB Merkur u Zagrebu. Dijagnoza bolesti postavljena je temeljem akutne boli u abdomenu te povišenjem amilaze u serumu 3x više od normalnih vrijednosti. Kod svih liječenih bolesnika, svakodnevno se je uz klinički pregled mjerio centralni venski tlak, satna diureza te vršio hemodinamski i respiratorni nadzor. U svih bolesnika pratili su se brojni biokemijski parametri, koji su redovito kontrolirani pri prijemu, nakon 24, 48 i 72 sata. Od ostalih pretraga kontrolirani su UZV gornjeg abdomena, CT s kontrastom s određivanjem Balthazar bodovnog skora, RTG pluća i srca i EKG. Bolesnici su pri prijemu prema Ransonovim parametrima podijeljeni u dvije grupe: grupu od 36 bolesnika s lakim akutnim pankreatitisom i grupom od 24 bolesnika s teškim akutnim pankreatitisom. Nadalje, podijeljeni su po spolu i etiologiji bolesti (bilijarni pankreatitis, alkoholni pankreatitis i idiopatski ). Statistička obrada i analiza svih prikupljenih podataka za opis statusa akutnog pankreatitisa sastojala se je od temeljnog opisa svih u istraživanju korištenih varijabli. Testirano je niz hipoteza o mogućem utjecaju tih varijabli na težinu pankreatitisa, prema stopi bolničke smrtnosti, potrebi za hitnim kirurškim liječenjem, dužini liječenja u JIL-u i razvoju komplikacija. REZULTATI: učinjenom obradom utvrđen je najmanji broj biokemijskih parametara, utvrđenih već pri prijemu bolesnika, a koji dobro koreliraju s težinom kliničke slike. To su bili: hipeglikemija (GUK>11mmol/L, hipertrigliceridemija (kolesterol pri prijemu >3mmol/L) te višak baza u arterijskoj krvi (> - 4 mmol/L). Statistička značajnost ovih prametara je na razini signifikantnosti od 95%. Uz navedene biokemijske parametre, ova studija pokazala je i neočekivane rezultate a to su utvrđeni neki opći klinički pokazatelji kao prediktori teškog oblika akutnog pankreatitisa. To su bili: visoki CVT pri prijemu (>12cmH20) te diureza manja od 500 ml 24 sati po prijemu bolesnika na Kliniku. Također smo ustanovili da je muški spol udružen s alkoholizmom kao etiološkim čimbenikom imao kasniji lošiji tijek bolesti. Kombinaciju navedenih općih kliničkih i biokemijskih parametara nazvali smo „INTENZIVNIM SKOROM“ rane predikcije teškog oblika akutnog pankreatitisa. Apache II skor >8 bodova pri prijemu je također prediktor lošeg ishoda, ali kako se on sastoji od 13 parametara, a cilj ove studije bio je utvrđivanje što manjeg broja pokazatelja, to nije razmatran kao dovoljno pouzdan pokazatelj. U ovoj studiji nalazi slikovnih metoda u prvih 48 sati nisu bili pouzdani rani prediktori lošeg ishoda. ZAKLJUČAK: Na osnovi iznijetih kliničkih i biokemijskih parametara i predloženog „INTENZIVNOG SKORA“, moguće je pravovremeno otkriti one teške oblike akutnog pankratitisa koje je potrebno liječiti i pratiti u jedinicama intenzivne skrbi, te u njih pravovremeno odrediti potrebu za agresivnijim internističkim ili kirurškim liječenjem.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA