Naslov
Metode procjene utjecaja golf terena na krajobraz
(Methods for landscape impact assessment of golf courses)

Autori
Posavec Maja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
15.07

Godina
2010

Stranica
76

Mentor
Vesna Koščak Miočić-Stošić

Ključne riječi
golf teren; krajobraz; okoliš; krajobrazni karakter; procjena utjecaja na krajobraz; studija utjecaja na okoliš; utjecaj na krajobrazne resurse; vizualni utjecaj; krajobrazno planiranje
(golf course; landscape; environment; landscape character; landscape assessment; Environmental Impact Assessment; impact on landscape; visual impact; landscape planning)

Sažetak
Donedavno se utjecaj na krajobraz u studijama utjecaja na okoliš iz Hrvatske dosta olako shvaćao i uglavnom se svodio na procjenu vizualne prihvatljivosti zahvata uz pomoć fotomontaža ili vizualizacija. Najveći problem leži u tome što se utjecaj na krajobraz različito interpretira, te što još uvijek ne postoji standardizirana metodologija procjene utjecaja na krajobraz, kako na europskoj, tako i na globalnoj razini. Krajobraz predstavlja važan resurs, čija promjena može rezultirati značajnim utjecajima na doživljaj prostora, tj. „identitet mjesta“, do te mjere da on može biti u potpunosti izgubljen. Stoga, procjeni utjecaja na krajobraz treba posvetiti dužnu pažnju, kako bi se adekvatno mogli procijeniti utjecaji na krajobraz, te u krajnjoj liniji zaštititi krajobrazni identitet prostora. U inozemstvu se pod utjecajem na krajobraz podrazumijeva utjecaj na krajobrazne resurse (karakter, tj. ambijentalne vrijednosti krajobraza), kao i vizualni utjecaj (promjene postojećih vizura). Najveći domet pri izradi kvalitetne metodologije za procjenu utjecaja na krajobraz je postignut u Velikoj Britaniji. „The Landscape Institute“ je izdao nekoliko publikacija i smjernica koje pružaju vrijedan izvor informacija i objašnjenja, te doprinose kvaliteti procjena utjecaja na krajobraz. Metode procjene utjecaja na krajobraz, prema britanskim smjernicama, obuhvaćaju niz standardiziranih i detaljno opisanih koraka, s krajnjim ciljem identifikacije značaja utjecaja koji će se javiti kao rezultat planiranog zahvata. Upravo se na temelju navedenog značaja utjecaja mogu formulirati pretpostavke o prihvatljivosti, tj. neprihvatljivosti zahvata na određenom prostoru, te usmjeriti razvoj područja u željenom smjeru. Golf tereni zbog svojih velikih dimenzija i fizičkih karakteristika predstavljaju jednu od potencijalnih opasnosti za narušavanje krajobraznog identiteta prostora u koji se smještaju. Stoga je potrebno detaljno proučiti karakteristike i zahtjeve golf terena, te zatim primijeniti adekvatan pristup pri odabiru metodologije za procjenu njihovog utjecaja na krajobraz. Time se teži što boljoj integraciji golf terena u postojeći okoliš, kao i odgovorenom odabiru lokacija za njihovu implementaciju. Na taj način bi se izbjegli mnogi problemi povezani s neadekvatnim odabirom lokacija za golf terene, poput problema s vodom za navodnjavanje, potrebe za velikim količinama pesticida i fertilizatora, potencijalne opasnosti od onečišćenja podzemnih voda, neadekvatnog odabira biljnog materijala, te neuklapanje golf terena u postojeći krajobraz. Odgovorno planiranje i održavanje golf terena u skladu sa suvremenim znanstvenim spoznajama potiče što veću integraciju i prilagodbu golf terena u postojeći okoliš, što donosi brojne obostrane koristi kako za golf teren, tako i za okoliš. To se prvenstveno odnosi na veću ekonomsku dobit zbog smanjenja troškova za održavanje, atraktivnijeg izgleda golf terena i njegovog „eco – friendly“ imidža, sve do smanjenog opterećenja na njegov okolni okoliš. U ovom radu su sagledane osnovne značajke golf terena, kao zahvata u prostoru, dan je pregled dostupnih metodologija procjene utjecaja na krajobraz uz njihove prednosti i nedostatke, a dotaknute su i još neke teme bitne za problematiku golf terena i procjene njihovog utjecaja na krajobraz.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA