Naslov
Stalnost udjela termičke energije u teškoionskim sudarima
(Constancy of thermal energy contribution in heavy-ion collisions)

Autori
Basrak, Zoran ; Zorić, Maja ; Eudes, P. ; Sebille, F.

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka / Gajović, Andreja ; Tokić, Vedrana ; Zorić, Maja ; Maruščak, Tomislav - Zagreb : Hrvatsko fizikalno društvo, 2011, 52-52

ISBN
978-953-7178-20-8

Skup
7. znanstveni sastanak Hrvatskog fizikalnog društva

Mjesto i datum
Primošten, Hrvatska, 13.11.2011. - 16.11.2011

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
teškoionske reakcije; dinamicki model; termalna energija
(heavy-ion reactions; dynamical model; thermal energy)

Sažetak
Povećavanjem energije jezgre projektila iznad Coulombove barijere se u sudarima teških iona otvaraju nuklearni procesi. Kod centralnih sudara dolazi do fuzije jezgara projektila i mete te se sva energija gibanja projektila utroši na zagrijavanje sustava. Na tim niskim energijama disipacija kinetčke energije projektila je potpuna i odgovara ukupnoj raspoloživoj energiji sudara. Ta energija termičke pobude ostaje relativno dugo pohranjena u sustavu u odnosu na vrijeme potrebno za prolet projektila i mete. Daljnjim povećanjem energije sudara otvaraju se brojni drugi reakcijski kanali te se očekuje da dio energije sudara koji je pretvoren u termičku energiju pobuđenja sustava, premda i dalje u apsolutnom iznosu raste, čini sve manji udio ukupne raspoložive energije sudara. Već na energiji od oko 10 MeV po nukleonu dio energije sudara se inicijano pohranjuje u tzv. hladnu potencijalnu energiju sabijanja sustava zbog viskoznih svojstava nuklearnog medija. (Procesom kompresije-dekompresije ova energijska komponenta u kasnijim fazama sudara doprinosi ekspanziji sustava.) Povećavanjem energije projektila iznad Femijeve energije (oko 35 MeV po nukleonu) više od 90 % raspoložive energije sudara se kod centralnih sudara u vrlo kratkom vremenu konvertira u sabijanje i termičko pobuđenje sustava [1]. Suprotno očekivanju dinamičke simulacije teškoionskih sudara na srednjim energijama (od oko 30 do 100 MeV po nukleonu) semiklasičnom transportnom teorijom [2] predviđaju da maksimalna energija pobuđenja po nukleonu pohranjena u reakcijski sustav predstavlja nepromjenjivi dio ukupne raspoložive energije sudara. Određivanje ukupne energije pobudenja u teškoionskim sudarima na srednjim energijama je eksperimentalno veoma težak zadatak [3]. Još je delikatnije odrediti energiju pobuđenja po nukleonu jer reakcijski sustav trpi znatne promjene od inicijalnog sabijanja i zagrijavanja (pobuđenja) u prvim trenucima sudara i trenutka detekcije mnogobrojnih pobuđenih produkata sudara do koje dolazi beskonacno dalje i kasnije u odnosu na prostor i vrijeme samog sudara. Za naša razmatranja su posebno interesantna mjerenja istog teškoionskog sustava mjerenog na više različitih energija sudara. Ti eksperimentalni podaci ukazuju na postojanost udjela energije pobuđenja u ukupnoj raspolozivoj energiji sudara te time potvrduju naša teorijska predvidanja. Ovo je rezultat od dalekoseznog značenja. Energija pobuđenja je u svojoj suštini energija koja je pri sudaru disipirana i neposredno je povezana za tzv. zaustavnom moći nuklearne tvari (stopping). Iz činjenice da je udio termičke energije stalan slijedi da je na srednjim energijama nuklearna zaustavna moć nepromijenjenog iznosa.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Fizika

POVEZANOST RADA