Pregled bibliografske jedinice broj: 54176
Hidrografske značajke jezera Vlaška
Hidrografske značajke jezera Vlaška // Zbornik sažetaka priopćenja sedmog hrvatskog biološkog kongresa / Nikola Ljubešić (ur.).
Zagreb: Hrvatsko biološko društvo, 2000. str. 231-232 (poster, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 54176 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Hidrografske značajke jezera Vlaška
(Hydrographic characteristics of Vlaška lake)
Autori
Carić, Marina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Zbornik sažetaka priopćenja sedmog hrvatskog biološkog kongresa
/ Nikola Ljubešić - Zagreb : Hrvatsko biološko društvo, 2000, 231-232
Skup
Sedmi hrvatski biološki kongres
Mjesto i datum
Hvar, Hrvatska, 24.09.2000. - 29.09.2000
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
estuarij; stratifikacija; piknoklina
(estuary; stratification; pycnocline)
Sažetak
Jezero Vlaška, nekada je bilo pravo morsko jezero. Nakon melioracijskih radova jezero je povezano kanalom s Crnom Rijekom u sjeveroistočnom dijelu dok je prirodna veza s otvorenim morem produbljena. Utjecaji, pritoka rijeke Neretve i mora, ovom jezeru daju visoko stratificiran estuarijski karakter.
U radu će se po prvi put opisati hidrografske značajke vodenog stupca jezera. Na postaji "Rogotin" ( najveće dubine 11 metara) sakupljani su uzorci jednom mjesečno, od travnja 1999 do travnja 2000, za analizu hidrografskih, kemijskih i bioloških parametara. S obzirom na hidrodinamičke značajke, raslojavanje vodenog stupca utvrđeno je tijekom cijele godine. Oštra haloklina dijeli vodeni stupac na bočati sloj iznad i na morski sloj ispod halokline. Zbog dotoka hladnije riječne vode, termoklina se poklapa s haloklinom. Također se i piknoklina poklapa s haloklinom i termoklinom. Tako je granica između bočatog i morskog sloja snažno naglašena.
Raspodjela koncentracije kisika unutar vodenog stupca neujednačena je, ali s određenim pravilnostima. Tijekom godine vodeni stupac je dobro prozračen do dubine od tri metra, dok ispod osam metara dubine dolazi do manjka ili potpunog nestanka kisika. Granica dobre prozračnosti u proljetnim mjesecima spušta se do 8 metara, dok se gornja granica hipoksije u ljetnim mjesecima diže do 5 metara dubine. Naglašena piknoklina otežava donos vode bogate kisikom u dublje slojeve. Ovakvoj raspodjeli kisika pridonose i kemijski procesi vezani uz jezerske planktonske populacije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
00010104
Ustanove:
Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split
Profili:
Marina Carić-Glunčić
(autor)