Naslov
JAVNO-PRIVATNO PARTNERSTVO – MODEL UBRZANOGA RAZVOJA MORSKIH LUKA REPUBLIKE HRVATSKE
(PUBLIC-PRIVATE PARTNERSHIPS – THE MODEL FOR ACCELERATED DEVELOPMENT OF THE SEAPORTS IN THE REPUBLIC OF CROATIA)

Autori
Perić Hadžić, Ana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Ekonomski fakultet, Sveučilište u Rijeci

Mjesto
Rijeka

Datum
28.09

Godina
2011

Stranica
259

Mentor
Prof.dr.sc.Ratko Zelenika

Ključne riječi
javno – privatno partnerstvo; morske luke Republike Hrvatske; višeučesničko – višekriterijska analiza
(public - private partnership; the Croatian seaport system; multi-actor multi-criteria analysis)

Sažetak
Morske luke i lučko okruženje ključni su podsustav pomorskoga i prometnoga sustava države te sudjeluju u razvoju lučkih i brojnih pratećih gospodarskih djelatnosti čime utječu na razvoj lokalnog, regionalnog i nacionalnog gospodarstva. U uvjetima procesa globalizacije, liberalizacije, privatizacije, restrukturiranja, informatizacije te zbog monopolnog položaja u prijevozu masovnih tereta, morske luke se kontinuirano moraju prilagođavati suvremenim uvjetima poslovanja kako bi ostale konkurentne na svjetskom globalnom tržištu. Danas, najveće i najefikasnije luke u svijetu su i dalje javne luke, ali samo nekolicinom upravlja javni sektor. Upravo u nemogućnosti ostvarenja svojih razvojnih ciljeva luke su se okrenule privatnom sektoru kao partneru u financiranju i upravljanju iz nekoliko razloga ; kontinuiranim potrebama za unapređenjem operativne efikasnosti, povećanjem uslužnog kapaciteta, modernizacijom i unapređenje nivoa pružanja lučkih usluga, te konačno zahtjevima investiranja koje se nalaze izvan financijskih i upravljačkih mogućnosti javnih lučkih vlasti. Aktualno stanje u morskim lukama Republike Hrvatske može se ocjeniti kao nezadovoljavajuće. Ograničen pristup izvorima dugoročnoga financiranja, uz vlastita sredstva nedostatna za financiranje većih kapitalnih ulaganja rezultiraju zastojem u razvoju pojedinih luka. Pravni okvir ne rješava složena pitanja ulaganja kapitala na pomorskom dobru te i dalje nije uspostavljen cjelovit, jasan i transparentan integralni model upravljanja pomorskim dobrom Neodržive državne subvencije, te netransparentnost u utvrđivanju prioriteta razvoja pojedinih luka rezultira stihijski upravljanjem, bez teorijske i znanstvene potpore, kao i praktične primjene relevantnih čimbenika rasta i razvoja. Održivost pristupa financiranja javno-privatnim partnerstvom u sustavu morskih luka, nije samom sebi svrha. Potreba za boljim poslovanjem, nužno traži partnera koji će moći ispuniti tri ključna uvjeta: postizanje efikasnosti (ekonomičnost, profitabilnost) lučkih operacija na svjetskom nivou, konkurentnost cijena spram sjevernojadranskih i mediteranskih luka te kvalitetu lučkih usluga na svjetskoj razini. Iz navedenih razloga nužno se javlja potreba za promišljanjem o razvoju lučkih sustava Republike Hrvatske prema načelu javno – privatnog partnerstva. Takav opći model razvoja temeljen je na sustavnom pristupu, generiranju mogućih scenarija razvoja ovisno o stupnju uključenosti privatnog partnera (status quo, minalna i maksimalna participacija privatnog partnera), odabiru oni kriterija za evaluaciju koji doprinose razvoju te vrednovanju pojedinih interesnih skupina: državni sektor, privatni sektor i civilno društvo. U doktorskoj disertaciji primjenjena je višeučesničko-višekriterijska analize na primjeru Riječke luke koja se temelji na optimizaciji i rangiranju scenarija sukladno zadanom cilju, problemu istraživanja, kriterijima i mišljenjima interesnih skupina. Odabir primjerenog scenarija razvoja i implementacije javno-privatnog partnerstva temeljen je na određenim pretpostavkama, a obuhvaća brojne aktivnosti vezane za pripremu, provedbu i kontrolu modela. Uspješnost provedbe javno – privatnog partnerstva može se mjeriti ostvarenim ekonomskim učincima, primjerice stvaranjem boljih preduvjeta za razvoj lučke djelatnosti, većoj dostupnosti dugoročnih izvora financiranja, rasterećenjem proračuna javnih (lokalnih) institucija, razvojem lokalnog, regionalnog i nacionalnog gospodarstva i slično.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA