Pregled bibliografske jedinice broj: 539926
Petrološke karakteristike sedimentih stijena prijelaznog intervala perm – trijas u Vanjskim Dinaridima
Petrološke karakteristike sedimentih stijena prijelaznog intervala perm – trijas u Vanjskim Dinaridima, 2011., diplomski rad, Rudarako - geološko - naftni fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 539926 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Petrološke karakteristike sedimentih stijena prijelaznog intervala perm – trijas u Vanjskim Dinaridima
(Petrologic characteristics of sedimentary rocks of Permian - Triassic transitional interval in the External Dinarides)
Autori
Smirčić, Duje
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad
Fakultet
Rudarako - geološko - naftni fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
27.05
Godina
2011
Stranica
47
Mentor
Aljinović, Dunja
Ključne riječi
granica perm-trijas; Vanjski Dinaridi; biostratigrafija
(Permian - Triassic boundary; External Dinarids; biostratigraphy)
Sažetak
Na dvama lokalitetima u Vanjskim Dinaridima – lokalitetu Plavno u Hrvatskoj i lokalitetu Lukač u Sloveniji načinjena je petrografska analiza sedimentnih stijena na granici perma i trijasa. Na lokalitetu Plavno u Hrvatskoj određene istraživane stijene pripadaju najstarijem trijasu što je određeno prisutnošću konodonta Isarcicella isarcica (Aljinović et al., 2011), ali nije točno definirana granica perm-trijas zbog prekrivenosti profila kvartarnim talozima. Petrografski analizirani uzorci ukazuju da se slijed sastoji od laminiranog dedolomita s mikritnim laminama i „duhovima“ ooida, pjeskovitog dolomita i dedolomitiziranog oosparita. Na profilu Lukač u Sloveniji po prvi puta je u Dinaridima utvrđena granica perma i trijasa. Granica je utvrđena biostratigrafski, na temelju prve pojave konodonta Hindeodus parvus (Kozur & Pjatakova). Analizirani su uzorci iz svakog sloja prijelaznog PT intervala. Sve analizirane stijene mogu se razvrstati u 3 različita litotipa: laminirani mudstoni, laminirani mikritni/biokikritni vapnenci, i paralelno ili koso laminirani grejnstoni, te dolomiti/dedolomiti. Sve analizirane stijene ukazuju na taloženje u plitkim marinskim uvjetima. Mikritom bogati mikrofacijesi ukazuje na dominaciju slijeganja iz suspenzije, dok kosa i valovita laminacija u litotipovima grejnnstona ukazuje na migraciju ooidnog detritusa zbog plimnih struja ili struja valova vezanih za normalnu valnu aktivnost plitkoga mora ili oluje. Uzevši u obzir da su i na profilima Plavno i Lukač prisutne sedimentne stijene sličnih petrografskih i sedimentoloških karakteristika - laminirani mikritni vapnenci i ooidni grejnstoni odnosno oospariti, te je uočena dolomitizacija i dedolomitizacija, može se zaključiti o sličnosti uvjeta taloženja na širem prostoru Vanjskih Dinarida na prijelazu iz perma u trijas. Taloženje se događalo u plitkim marinskim uvjetima s naizmjeničnom sedimentacijom dominantno mikritnih karbonata u niskoenergijskim uvjetima te ooidnih grejnstona u visokoenergijskim uvjetima. Povremeno su nastupali i uvjeti u kojima su primarni karbonatni talozi mogli biti dolomitizirani odnosno dedolomitizirani.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo
POVEZANOST RADA
Projekti:
195-0000000-3202 - Definicija facijesa u bazi Dinarida i usporedba sa širim tetiskim prostorom (Aljinović, Dunja, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb