Naslov
Bibliometrijska analiza produktivnosti znanstvenika u području psihologije u Republici Hrvatskoj
(Bibliometric analysis of scholarly productivity in psychologists from Croatia)

Autori
Zauder, Krešimir ; Letina, Srebrenka ; Jokić, Maja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Savremeni trendovi u psihologiji : knjiga rezimea / Ković, Vanja - Novi Sad, 2011, 338-339

ISBN
978-86-6065-080-3

Skup
Savremeni trendovi u psihologiji

Mjesto i datum
Novi Sad, Srbija, 14.10.2011. - 16.10.2011

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
produktivnost; znanstveni/naučni rad; časopisi; Web of Science; autorstvo
(productivity; science paper; Journals; Web of Science; authorship)

Sažetak
Cilj istraživanja je bio dvostruk: opisati produktivnost znanstvenika iz oblasti psihologije na području Republike Hrvatske u razdoblju od 1991 do 2010 godine, i opisati skup na taj način dobivenih znanstvenih radova. Inicijalni uzorak se sastojao od 241 znanstvenika iz oblasti psihologije prema registru Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Postupak prikupljanja podataka se sastojao od izvlačenja bibliografskih podataka za svakog u registru, iz međunarodne baze „Web of Science“ za period od 1991 do 2010 godine. Kao indikator znanstvene produktivnosti koristili smo broj znanstvenih radova koji su indeksirani u međunarodnoj bazi. 30% ispitanika nije imalo ni jedan indeksirani rad u WoS- u i oni su isključeni iz daljnje analize. Krajnji uzorak (N=169) se sastojao od 66% aktivnih znanstvenika, , 31% znanstvenih novaka, i 3% umirovljenih. Sastav uzorka po dobi je od 27 do 74 godina (M=44.7 ; SD=12.1), 27% muškaraca, i 73% žena. Dobivena je tipična distribucija produktivnosti u znanosti koja: najveći broj ispitanika ima registriran jedan rad (17%), zatim dva rada (12%), a sa porastom broja radova opada i broj ispitanika: 3 do 10 radova objavilo je 49% ispitanika, od 11 do 20 radova -18%, a više od 21 rada -5% ( M=7.3, SD=6.8, medija – 5, raspon: 1 - 33). Nakon podijele uzorka s obzirom na produktivnost prema medijanu broja radova hi kvadratom nisu dobivene razlike u produktivnosti s obzirom na spol (hi kvadrat -2.909, p=0.063), a očekivano su u uzorku produktivnijih znanstvenici sa dužim radnim stažom. U sljedećem koraku samo analizirali skup radova na koje je autor jedna ili više osoba iz uzorka. Otprilike polovina uzorka (47%) ima barem jedan jednoautorski rad, odnosno najveći broj radova je napisano u suradnji sa još jednim ili dvoje autora (53% od svih radova). Temeljem podataka o koautorstvu izradili smo vizualizaciju mreže međusobne suradnje znanstvenika. Ukupan broj različitih radova je 882. Analizirali smo 669 radova, od toga je 73% (642) znanstvenih članaka i 2% (17) preglednih znanstvenih radova. 40% radova je objavljeno u stranim, a 60% u domaćim časopisima. Pisma, recenzije i prikaze, te ostale vrste radova (ukupno 223) smo isključili iz daljnje analize. Nakon što smo kategorizirali časopise u različita područja, utvrdili smo da najviše radova spada u širu domenu društvenih znanosti (294), zatim psihologija (178), medicina (115), psihijatrija (33), te razna multidisciplinarna područja (24). Analiza ključnih riječi je pokazala da su najčešće ključne riječi: različite vrste stavova, adolescenti, konstrukcija i provjera valjanosti različitih skala, spolne razlike, ličnost, stres, obitelj i depresija. Analiza radova prema godinama ukazuje na polagani trend povećavanja broja indeksiranih radova znanstvenika iz RH u 90-im godinama, koji doseže plato u prvim godinama ovog stoljeća, a nakon 2007. dolazi do naglog porasta. To se pripisuje činjenici da je tada WoS u bazu uključio nekoliko hrvatskih znanstvenih časopisa iz društvenih znanosti.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti, Psihologija

POVEZANOST RADA