Naslov
Predviđanje u srednjevjekovnoj i renesansnoj prirodnoj filozofiji (u djelima H. Dalmatina, F. Grisogona, J. Dubrovčanina)
(Prediction in Medieval and Renaissance Natural Philosophy (in the Works of H. Dalmatin, F. Grisogono, J. Dubrovčanin))

Autori
Skuhala Karasman, Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Hrvatski studiji

Mjesto
Zagreb

Datum
29.06

Godina
2011

Stranica
193

Mentor
Banić-Pajnić, Erna

Ključne riječi
predviđanje; predznanje; znanje; divinacija; racionalizacija; astrologija; Herman Dalmatin; Federik Grisogono; Juraj Dubrovčnin
(prediction; foreknowledge; knowledge; astrology; rationalization; Herman Dalmatin; Federik Grisogono; Juraj Dubrovčanin)

Sažetak
U ovom radu sam sustavno istražila, a potom izložila problem predviđanja u srednjevjekovnoj i renesansnoj prirodnoj filozofiji, tako što sam dala i povezala historijsko-problemski pregled teme povezujući ju prije svega s epistemološkim problemom. U tezi koju sam postavila pokazala sam kako se kroz povijest može pratiti proces racionalizacije tumačenja svijeta što se očituje kako u određenju spoznaje, tako i u određenju predviđanja. Budući da je divinacija jedan od najznačajnijih oblika predviđanja za razdoblja kojima se bavim u ovom radu, taj isti proces racionalizacije prikazat ću i u razumijevanju divinacije. Rad je podijeljen u tri tematske cjeline. U prvoj sam se bavila općenito problemom predviđanja. Predviđanje sam prikazala u odnosu s pojmovima predznanja i znanja. Drugi je dio rada posvećen astrologiji kao najznačajnijem obliku divinacije. Astrologiju sam odredila kao divinacijsku vještinu koja tumači događaje na Zemlji na temelju kretanja i međusobnih odnosa nebeskih tijela kojima su pridodana određena značenja. U trećem dijelu rada istražila sam problemom predviđanja na primjeru trojice hrvatskih filozofa: Hermana Dalamtina, Federika Grisogona i Jurja Dubrovčanina. Kod Hermana sam pokazala kako se astrologija ne promatra prvenstveno kao metoda predviđanja, već kako se on astrologijom koristi za tumačenje svoje ontološke slike svijeta. Grisogono je primjer renesansnog mislioca koji u potpunosti prihvaća astrologiju u svim njenim aspektima. Za njega je astrologija disciplina koja ima praktičnu primjenu u liječenju bolesti, ali i disciplina koja čovjeku pruža najuzvišenije znanje koje se stječe prirodnim putem. Kod Jurja Dubrovčanina, sam pak pokazala kako proces racionalizacije, uslijed kojega se astrologija u jednom povijesnom razdoblju nametnula kao najvažniji oblik predviđanja, dovodi do odbacivanja svih praznovjernih elemenata astrologije, odnosno do odbacivanja same astrologije u drugom razdoblju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija

POVEZANOST RADA