Pregled bibliografske jedinice broj: 537903
Petrografske karakteristike srednjetrijaskoga vulkanogeno-sedimentnog kompleksa Vanjskih Dinarida Bosne i Hercegovine i Hrvatske
Petrografske karakteristike srednjetrijaskoga vulkanogeno-sedimentnog kompleksa Vanjskih Dinarida Bosne i Hercegovine i Hrvatske // Zbornik sažetaka / Šarić, Ćazim (ur.).
Sarajevo: Udruženje/Udruga geologa u Bosni i Hercegovini, 2011. str. 43-44 (predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 537903 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Petrografske karakteristike srednjetrijaskoga vulkanogeno-sedimentnog kompleksa Vanjskih Dinarida Bosne i Hercegovine i Hrvatske
Autori
Hrvatović, Hazim ; Aljinović, Dunja ; Kolar-Jurkovšek, Tea ; Jurkovšek, Bogdan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Zbornik sažetaka
/ Šarić, Ćazim - Sarajevo : Udruženje/Udruga geologa u Bosni i Hercegovini, 2011, 43-44
Skup
IV Savjetovanje geologa Bosne i Hercegovine
Mjesto i datum
Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 28.10.2011. - 29.10.2011
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Dinaridi; srednji trijas; riftna faza; vulkanoklastične stijene; peperiti
Sažetak
Srednjetrijaski vulkanogeno–sedimentni kompleks bio je istražen na nekoliko lokalitata u Vanjskim Dinaridima Bosne i Hercegovine i Hrvatske (u okolici Bosanskog Grahova, Knina i Sinja). Vulkanska aktivnost u srednjem trijasu obično se interpretira kao dio sin-riftne faze u kojoj su duž dubokih pukotina formirane depresije/grabe. Vulkanska je aktivnost srednjega trijasa opisana kao intruzije bazičnih stijena u starijoj fazi, dok su mlađi vulkanski događaji vezani za eksplozivnu aktivnost i nastajanje vulkanoklastita. Naša istraživanja na spomenutim likalitetima utvrdila su postojanje različitih litotipova vulkanskih i vulkano-klastičnih stijena koje ranije nisu bile opisane. U okolici Bosanskog Grahova pojavljuju se peperiti. U stijeni se mogu uočiti nezaobljeni prizmatični fragmenti bazalta koji sugeriraju naglo hlađenje i pucanje pri izljevanju u nekonsolidirane marinske vapnence. Izravno izdvajanje volatila na samom kontaktu s pelagičkim vapnencima moguće je uzrokovalo fluidizaciju okolnog sedimenta (biomikrita), uz formiranje oblih fragmenata te njihovo taloženje dalje od samog kontakta s bazaltom. Ukoliko je primarni porni fluid uslijed efuzije bio zagrijan do plinovite faze, nastao je nodularni izgled sedimenta popraćen intenzivnom silicifikacijom i deformacijom slojeva. Vulkanoklastični slijed naslaga istražen u okolici Knina i Sinja pokazuje slične karakteristike. Stijene ovog tipa obično nazivaju pietra verde, a interpretiran je kao slijed vitro- do kristaloklastičnih tufova i ignimbrita taloženih kao piriklastični tokovi u plitkom šelfnom okolišu, nedaleko izdignutih kaldera (Šćavničar et. al., Belak, 2000 ; Marjanac, 2000). Istražena sedimentna sukcesija nedaleko Sinja sastoje se od izmjene vulkanoklastičnih slojeva (tufova) centimetarskih do metarskih debljina i dobro slojevitih marinskih bioklastičnih vapnenaca, čertova i dolomita. Fosilnu zajednicu vapnenaca karakterizira prisutnost vapnenačkih algi, foraminifera, gastropoda, školjkaša, brahiopoda, krinoida, amonita, radiolarija i konodonata koji sugeriraju dublji, pelagički okoliš taloženja. Vapnenci su izrazito silicificirani i rekristalizirani. Dolomiti su makrokristalaste anhedralne strukture koja ukazuje na sekundarnu dolomitizaciju. Na osnovi konodontne zajednice određena im je donje ladinička starost (Balini et al, 2006 ; Jelaska et al., 2003).Vulkanoklastične stijene su masivne ili horizontalno laminirane. Kosa laminacija je sporadično prisutna. Ustanovljeno je da se tufovi po sastavu ne razlikuju bitno. Svi se dominantno sastoje od krhotina vulkanskoga stakla. Uočeni su također fragmenti spljoštenog plovučca koji se mogu prepoznati po reliktima vezikularne strukture. Ostale mineralne komponente u tufovima su rijetki kristaloklasti feldspata. Primarni fragmenti vulkanskoga stakla su rekristalizirani u sitnokristalasti kvarc. Dobro očuvane krhotine stakla vidljive su ponekad jer je duž njihovih rubova prisutan mikrokristalasti karbonat. Obilje piroklastičnog materijala veže postanak ovih stijena uz eksplozivni vulkanizam. Međutim njihovo proslojavanje s pelagičkim vapnencima sugerira da je piroklastični materijal nakon erupcije bio taložen u dubljim dijelovima marinskoga okoliša. Moguće je stoga da ovi tufovi nemaju primarni karakter, već su pretaloženi brzim masenim tokovima. Obilje neizmijenjenog piroklastičnog materijala ukazuje na mogućnost da su maseni tokovi bili hranjeni izravno vulkanskim eksplozijama. Iako se smatralo da je piroklastični materijal tokovima dospijevao s kopna u plitki marinski prostor (Marjanac, 2000), mi smo ih interpretirali kao taloge dubljevodnih piroklastičnih masenih tokova koji su moguće imali vulkanski izvor i u plićim marinskim dijelovima. BALLINI, M., JURKOVŠEK, & B., KOLAR-JURKOVŠEK, T. (2006): New Ladinian ammonoids from Mt. Svilaja (External Dinarides, Croatia). Rivista Italiana di Pal. E Strat., 12/1, 383-395 BELAK, M. (2000): Postaja 2: profil Sutina-Zelovo Sutinsko ; Kristaloklastični i vitoroklastični tufovi (pietra verde) s proslojcima silicificiranih dolomita, vapnenac, tufita i rožnjaka. U: JELASKA, V., BENČEK, Đ., MATIČEC, D., BELAK, M., & GUŠIĆ, I: Geološka povijest i strukturna evolucija Vanjskih Dinarida.- Vodič ekskurzija (VLAHOVIĆ, I. & BIONDIĆ, R. Eds.). 2. hrv. gol. kongres, Cavtat-Dubrovnik, 6-9. Cavtat-Dubrovnik. JELASKA, V., KOLAR-JURKOVŠEK, T., JURKOVŠEK, B, & GUŠIĆ., I. (2003): Triassic beds in the beds in the basement of the Adriatic-Dinaric carbonate platform of Mt. Svilaja (Croatia). Geologija, 46/2: 225-230. MARJANAC, T. (2000): Triassic of Dalmatia – Evidence of a failed rift (Muć section). PANCARDI 2000, Vijesti Hrv. geol. dr., 37/2: 117-126, Zagreb ŠĆAVNIČAR, B., ŠĆAVNIČAR, S., & ŠUŠNJARA, A. (1984): The volcanic-sedimentary Middle Triassic in the Suvaja brook area (Mt. Svilaja, Outer Dinarides). Acta Geologica, 14/2, 35-82.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
195-0000000-3202 - Definicija facijesa u bazi Dinarida i usporedba sa širim tetiskim prostorom (Aljinović, Dunja, MZOS ) ( CroRIS)
195-1953068-2704 - Dinarski krš: geološka evolucija, mineralne sirovine, paleotla i tla (Durn, Goran, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb
Profili:
Dunja Aljinović
(autor)