Naslov
Dvojezično obrazovanje gluhe djece
(Bilingual education of deaf children)

Autori
Kolarić, Bojana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
27.09

Godina
2011

Stranica
81

Mentor
Bradarić-Jončić, Sandra

Ključne riječi
dvojezičnost; bilingvalno-bikulturalni prisup; jezični razvoj; inkluzivna edukacija; dvojezični programi obrazovanja
(bilingualism; bilingual-bicultural approach; language development; inclusive education; bilingual education programmes)

Sažetak
Zbog velikoga kontakta među ljudima, dvije trećine ljudi danas je dvojezično ili višejezično, te je, kao takva, dvojezičnost važna komponenta ljudskoga ponašanja. Iako se do 1960-ih godina vjerovalo da dvojezičnost šteti intelektualnom razvoju, nedavna su istraživanja ukazala na značajne kulturalne, komunikacijske i kognitivne prednosti dvojezičnosti za gluhoga pojedinca, te zajedno dovela do prenošenja spoznaja s područja dvojezičnosti čujućih na područje dvojezičnog obrazovanja gluhe djece. Bilingvalno-bikulturalni pristup (Neal Mahshie i sur., 1995) u edukaciji gluhe djece posebno je osmišljen i razrađen u skandinavskim zemljama (Švedskoj i Danskoj), a sve više i u drugim zemljama Europe, Amerike, te u Australiji. Središnje mjesto u takvoj edukaciji djece zauzima znakovni jezik koji je u svijetu prepoznat kao „pravi“ i prirodan jezik, koji gluhoj djeci omogućava akademska postignuća jednaka čujućim vršnjacima te znatno bolje ovladavanje govornim jezikom (Neil Mahshie, 1995, prema Bosnar i Bradarić-Jončić, 2008). Gluha djeca obrazuju se na znakovnom jeziku, a većinski jezik okoline uče kao drugi jezik u školi (Bosnar i Bradarić-Jončić, 2008). Istraživanja jezičnog razvoja djece koja od najranije dobi usvajaju istovremeno dva jezika, u odnosu na jednojezično usvajanje, pokazala su mnoge sličnosti u bitnim obilježjima razvoja jezika, ali i razlike kao što su prekopčavanje i miješanje kodova. Prije više od petnaest godina koncept odgojno-obrazovne integracije počinje se zamjenjivati konceptom inkluzivne edukacije. No da bi edukacija gluhe djece u redovnoj ustanovi bila „inkluzivna“, trebala bi zadovoljavati brojne zahtjeve, a najvažnije je da uz redovnog učitelja u nastavnom radu aktivno sudjeluju i učitelj za gluhu djecu te tumač za znakovni jezik (Jimenez i Antia, 1999 ; Kreimeyer i sur., 2000 ; Foster i sur., 1999 ; Luetke-Stahlman i Heyes, 1994 ; Gifford, 1996, prema Bradarić-Jončić, 2005). Zbog svih tih spoznaja odlučila sam u svom diplomskom radu dati prikaz značajki dvojezičnih programa obrazovanja u predškolskom i školskom razdoblju, komunikacijskog nasuprot formalnom pristupu u poučavanju drugog jezika, dvojezičnog obrazovanja u integriranim uvjetima, te prikaz dvojezičnog obrazovanja djece s kohlearnim implantom. Smatrala sam iznimno važnim navesti mnoštvo problema koje je potrebno riješiti, te prednosti i potrebu uvođenja dvojezičnog obrazovanja u Hrvatskoj.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija

POVEZANOST RADA