ࡱ> UWRSTF bjbjVV 5<<lzo ";;;OOO8LO@\ S[U[U[U[U[U[U[$8^`>y[; y[;;[~C~C~C h;;S[~C S[~C~C_Y[ 0KO2_Z?[\0@\wZaBa0[a;[ ~C y[y[~C @\ a  :TE`KOE PRI ZAPO`LJAVANJU I RADU OSOBA S KRONI NIM BOLESTIMA PERCIPIRANE OD STRANE POSLODAVACA Sa~etak Ni~a stopa zaposlenosti osoba s kroni nim bolestima mo~e biti posljedica teakoa koje proizlaze iz samog oateenja ili bolesti i predrasuda okoline o smanjenoj sposobnosti ovih osoba za rad. Kako poslodavci odlu uju o zapoaljavanju, u ovom radu pokuaalo se istra~iti ato oni smatraju preprekama za zapoaljavanje osoba s kroni nim bolestima. Koriatena Skala kroni ne bolesti  KB sastoji se od 18 varijabli i ispituje teakoe pri zapoaljavanju i radu osoba s kroni nim bolestima percipirane od strane poslodavca. Faktorskom analizom ekstrahirana su 5 faktora: Faktor mogueg neprimjerenog ponaaanja (KB 1), Faktor osjeaja nekompetentnosti poslodavca u situaciji zdravstvene potrebe osoba s kroni nim bolestima (KB 2), Faktor o ekivane neodgovornosti (KB 3), Faktor odgovornosti i rizika (KB 4) i Faktor nepovoljnosti zapoaljavanja radi o ekivane smanjene radne u inkovitosti (KB 5). Najvea prepreka zapoaljavanju osoba s kroni nim bolestima poslodavcima je o ekivana smanjena radna produktivnost ovih osoba. Obzirom da u Republici Hrvatskoj ne postoje istra~ivanja o radnoj u inkovitosti osoba s kroni nim bolestima, mo~e se pretpostaviti da su ova o ekivanja posljedica neiskustva poslodavaca u radu s njima ili posljedica predrasuda prema zapoaljavanju i radu istih. Klju ne rije i: poslodavac, zapoaljavanje, osobe s kroni nim bolestima DIFFICULTIES IN EMPLOYING AND WORKING OF PEOPLE WITH CHRONIC ILLNESSES PERCEPTED BY THE EMPLOYERS Summary A lower employment rate of people with chronic illnesses can be a consequence of the difficulties caused by the impairment or illness and the prejudices of the society that those people have diminished working abilities. As the employers are the ones who decide about the employment, this paper has tried to research what they perceive as obstacles in employing people with chronic illnesses. The scale of chronic illness CI has been used. It consists of 18 variables and researches the difficulties in employing and working of people with chronic illnesses as percepted by the employers. Five factors have been extracted by the factor analysis: the factor of possible inappropriate behaviour (CT 1), the factor of the employers feeling of incompetence in the case of health need of the people with chronic illnesses (CT 2), the factor of expected irresponsibility (CT 3), the factor of responsibility and risk (CT 4), the factor of reluctance at employing because of the expected diminished work efficiency (CT 5). The greatest obstacle for employers in employing people with chronic illnesses is the expected diminished work productivity of these people. Taking the fact that there are no researches on the work efficiency of people with chronic illnesses in the Republic of Croatia into consideration, we can assume that these expectations are the result of the employers inexperience in working with them or the result of prejudices towards employing and working of people with chronic illnesses. Key words: employer, employing, people with chronic illnesses TE`KOE PRI ZAPO`LJAVANJU I RADU OSOBA S KRONI NIM BOLESTIMA PERCIPIRANE OD STRANE POSLODAVACA 1. UVOD U veini dr~ava druatveni resursi kao materijalno bogatstvo, ugled i mo nejednako su dostupni razli itim druatvenim skupinama. Isto tako, nejednako je dostupna mogunost zapoaljavanja i rada, pa se u odnosu na to identificira tzv. skupina osoba s faktorom ote~ane zapoaljivosti (Brajc, 1979; prema Ra ki, 1997; Crnkovi Prozai, 2002). ine je razli ite skupine osoba meu kojima zna ajno mjesto zauzimaju osobe s invaliditetom za koje u Republici Hrvatskoj ne postoji jedinstvena definicija. Podaci o stopi nezaposlenosti osoba s invaliditetom razlikuju se u pojedinim zemljama. U Europskoj uniji stopa nezaposlenosti osoba s invaliditetom je od 20 - 30 % vea u odnosu na osobe bez invaliditeta (Vijee Europe, 2003), u Sjedinjenim Ameri kim Dr~avama do 50 % (National Organization on Disability, 1998). To nih podataka o stopi nezaposlenosti meu osobama s invaliditetom, u koje se svrstavaju i osobe s kroni nim bolestima, u Republici Hrvatskoj nema. Loa polo~aj osoba s invaliditetom u svijetu rada dovodi do objektivnih egzistencijalnih problema (ni~a primanja, manje mogunosti za obrazovanje i zapoaljavanje i ostalo) i socijalne nesigurnosti (Majsec Sobota, 2002). Druatvene skupine koje se ne uspjevaju afirmirati na tr~iatu radne snage te koje aktivno ne sudjeluju u procesu proizvodnje, zauzimaju slabiji druatveni polo~aj od onih koji su direktno uklju eni u proizvodnju i ostvaruju dohodak (Zovko, 2000). Rad ima ekonomsku, socijalnu i psiholoaku vrijednost za pojedinca te predstavlja potrebu, doprinosei razvoju samostalnosti i osjeaju druatvene vrijednosti (King, 1993). Izmeu ostalog, zaposlenost utje e na zdravlje. Ross i Mirowski (1995) pronaali su da zaposlenost u punom radnom vremenu smanjuje mogunost pogoraavanja zdravstvenog i tjelesnog stanja. Zaposlenost, takoer, doprinosi dobrom zdravstvenom stanju za oba spola, a ono, nadalje, poveava mogunost zapoaljavanja u punom radnom vremenu (Whyte, Carroll, 2002). Osobe s kroni nim bolestima mogu tijekom radnog vijeka, radi pogoraanja zdravstvenog stanja, biti izlo~ene opasnosti od gubitka zaposlenja. Mogunost o uvanja posla dio je aktivnosti profesionalne rehabilitacije, koja se odnosi na radnika koji je postao invalidom, ili je u nemogunosti nastaviti raditi dotadaanji posao, te mu se mo~e ponuditi drugi posao u istom poduzeu, koji odgovara njegovim sposobnostima (Vijee Europe, 1995). Navedena mjera temelji se na pravu osobe s invaliditetom da ostane zaposlena kod istog poslodavca, na istom, ili sli nom radnom mjestu (Urai, Vidmar, Bili, 2002). Strauser, Waldrop i Ketz (1999) smatraju da do neuspjeha u zapoaljavanju i zadr~avanju radnog mjesta dovode slabi napori u aktivnostima profesionalne rehabilitacije, te nedostatak strategija u prilagodbi osobe koja je razvila invaliditet u radnoj organizaciji. Obzirom na brojne druatvene promjene tijekom posljednjih 15 godina u Republici Hrvatskoj, potrebno je unaprijediti profesionalnu rehabilitaciju i zapoaljavanje osoba s invaliditetom. Pri tome, korisno je uzeti u obzir iskustva drugih, posebno susjednih zemalja, te aktualni kontekst. Kia Glavaa (2003) upuuje na potrebu za informiranjem poslodavaca o potrebama osoba s invaliditetom, te potrebama ostalih sudionika procesa profesionalne rehabilitacije. O tome govore Diksa i Rogers (1996), koji smatraju da profesionalni programi (vocational prgrams) trebaju biti izraeni kroz kooperativne odnose s poslodavcima i usmjereni na smanjivanje osjeaja zabrinutosti poslodavaca oko zapoaljavanja, posebice osoba s psihijatrijskim oboljenjima. Mogunost o uvanja posla kompleksan je problem za poslodavca, osobe s invaliditetom te dr~avu, jer zahtijeva pravnu regulativu (zaatitu od raskida ugovora o radu), rehabilitacijske mjere, postupno vraanje na posao, financijske poticaje za poslodavce i invalide (Urai, Vidmar, Bili, 2002). Oko polovice zemalja uklju enih u istra~ivanje Vijea Europe (Vijee Europe, 1995) imaju neki oblik prava na zadr~avanje posla, ili zaatitu od otkaza, ukoliko postoji drugi, odgovarajui posao. Mogunost zapoaljavanja osoba s invaliditetom, kao i mogunost o uvanja posla, ne ovise samo o politici zapoaljavanja ve i o nizu drugih faktora, kao ato su: odnosi izmeu poslodavaca i osoba s invaliditetom, demografske promjene, promjene na tr~iatu rada i ope mjere za poticanje zapoaljavanja, sustav mirovinskog i invalidskog osiguranja, trendovi na podru ju gospodarskog razvoja, itd. (Urai, Vidmar, Bili, 2002). Poslodavci imaju va~nu ulogu u odnosu na visoku stopu nezaposlenosti osoba s invaliditetom (Unger, 2002). Dio istra~iva a istaknulo je stavove poslodavaca prema osobama s invaliditetom zna ajnim faktorom u smanjivanju stope nezaposlenosti ovih osoba (King, 1993; Berry, Mayer, 1995; Dutton, 2000; Russel, Stewart, 2001; Russel, 2002). 2. CILJ Cilj je ovog rada utvrditi latentne dimenzije zavisnih varijabli koje opisuju prostor teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s kroni nim bolestima, percipiranih od strane poslodavaca. 3. METODE RADA 3.1. Uzorak ispitanika Uzorak ispitanika ine 154 poslodavca, oba spola, zaposlena u poduzeima na podru ju Primorsko-goranske ~upanije. Poduzea u kojima su zaposleni ispitanici registrirana su u Hrvatskoj gospodarskoj komori (hppt://www.hgk.hr/). Uzorak poslodavaca ovog istra~ivanja neproporcionalni je stratificirani uzorak u kojem je osnovni kriterij za izbor poduzea bila veli ina poduzea. Preko 90% zaposlenika u ovoj }upaniji, zaposleno je u 6 djelatnosti (Tablica 1). Tablica 1 3.2. Mjerni instrument Skala kroni ne bolesti (u daljnjem tekstu Skala KB) sastoji se od 19 varijabli i dio je Anketnog upitnika motiviranosti poslodavaca za zapoaljavanje osoba s invaliditetom (Kia-Glavaa, 2002), koji ispituje teakoe pri zapoaljavanju i radu osoba s kroni nim bolestima percipiranih od strane poslodavaca. Skala KB sastoji se od niza negativno sro enih tvrdnji koje ispitanik procjenjuje kao mogui razlog da ne zaposli osobu s invaliditetom. Slaganje sa svakom pojedinom tvrdnjom ispitanik iskazuje na skali Lickertovog tipa od 5 stupnjeva: nikako se ne sla~em (1), ne sla~em se (2), ne mogu se odlu iti (3), sla~em se (4) i potpuno se sla~em (5). Dakle, ni~i rezultat na pojedinoj varijabli, odnosno Skali KB, ukazuje na poslodavca koji percipira manje teakoa pri zapoaljavanju osoba s kroni nim bolestima, u odnosu na poslodavca s viaim rezultatima na Skali KB. Tablica 2 3.3. Na in provoenja istra~ivanja Slu ajnim izborom, odabrana su poduzea u kojima su anketirani poslodavci. Istra~ivanje su provela dva anketara, od travnja do listopada 2003. godine na podru ju Primorsko goranske ~upanije. 3.4. Metode obrade podataka Pouzdanosti Skale kroni ne bolesti KB provjerena je kroz unutarnju konzistentnost rezultata mjerenja i izra unat je Cronbach-alpha koeficijent. Metodama deskriptivne statistike odreena su osnovna obilje~ja distribucije rezultata na Skali, te je ispitana normalnost distribucije Kolmogorov-Smirnovim testom. Latentna struktura Skale utvrena je faktorskom analizom, metodom zajedni kih faktora. Kao kriterij za ekstrakciju faktora koriaten je Gurman-Kaiserov kriterij. Nakon ekstrakcije faktora, u injena je kosokutna direkt oblimin rotacija. 4. REZULTATI I RASPRAVA Kolmogorov-Smirnovim testom utvreno je da distribucija rezultata poslodavaca na Skali KB zna ajno ne odstupa od normalne, ato se vidi iz 3. tablice. Tablica 3 Slika 1 Slika 2 Iz 1. i 2. slike uo ava se da su rezultati poslodavaca na 19 varijabli Skale KB distribuirani oko sredianje vrijednosti, ato pokazuju i rezultati deskriptivne statistike na sumarnoj varijabli za sve ispitanike. Kao ato se vidi u 4. tablici, prosje an rezultat ispitanika na svim varijablama Skale KB ima vrijednost 52,6. Ukoliko se taj rezultat podijeli s ukupnim brojem varijabli, prosje ni rezultat ispitanika na svakoj varijabli iznosi 2,76. Obzirom na numeri ko vrednovanje tvrdnji, uo ava se neodlu nost poslodavaca u procjeni navedenih tvrdnji preprekama za zapoaljavanje osoba s kroni nim bolestima, iako je primjetna tendencija pomicanja prema stupnjevima slaganja, ato zna i da se ipak viae opredjeljuju da su te tvrdnje prepreke za zapoaljavanje, nego ato se ne mogu odlu iti. Tablica 4 Faktorskom analizom na Skali KB metodom zajedni kih faktora, prema Gutman-Kaiserovom kriteriju, ekstrahirano je 5 oblimin faktora koji objaanjavaju 63% zajedni ke varijance, ato se vidi iz 5. tablice. Tablica 5 Prvi faktor isti e se po veli ini svojstvene vrijednosti i predstavlja glavni faktor skale. Ostala etiri faktora imaju zna ajno manje i podjednake svojstvene vrijednosti. Tablica 6 Kao ato se vidi iz 6. tablice, pet varijabli sudjeluje u saturiranju prvog faktora, koji objaanjava 36% ukupne varijance sustava. Prvi faktor ima visoke saturacije na varijabli 13 (Bojim se da bi, zbog bolesti, bila neproduktivna). Ostale varijable imaju niske saturacije na faktoru. Sve varijable ukazuje na do~ivljaj osoba s kroni nim bolestima fizi ki agresivnim, udnog ponaaanja te osobama s kojima bi se poslodavac osjeao neugodno u komunikaciji. Stoga se ovaj faktor mo~e nazvati FAKTOROM MOGUEG NEPRIMJERENOG PONA`ANJA. U Skali KB uz pojam osoba s kroni nom bolesti, za primjer, bilo je navedeno nekoliko razli itih bolesti: dijabetes, astma, reumatske bolesti, sr ane bolesti, epilepsija, karcinom, PTSP, neuroze, psihoze i ostale kroni ne bolesti. Ako se uzme u obzir da je pojam osoba s kroni nim bolestima vrlo uopen, teako je jednodimenzionalno interpretirati rezultate. S jedne strane, ukoliko poslodavac u procjeni prepreka za zapoaljavanje misli na osobu s psihi kim oboljenjima, ova ponaaanja su uvjetno re eno vjerojatna. Za ostala oboljenja, koja se mogu svrstati pod termin kroni nih bolesti, ona su jednako vjerojatna kao i za ostatak populacije. U tom slu aju predstavljaju nerealne ili iracionalne strahove poslodavca, dakle emocionalnu komponentu stava. Stoga se za poslodavce koji navedena ponaaanja percipiraju razlogom za nezapoaljavanje, mo~e konstatirati da imaju negativni afektivni stav. Visoki rezultat na faktoru predstavlja poslodavca koji je zabrinut za posljedice zapoaljavanja osoba s kroni nim oboljenjima radi njihovog problemati nog ponaaanja. Visok rezultat na faktoru, mo~e zna iti da poslodavac ima negativni afektivni stav prema zapoaljavanju osoba s kroni nim bolestima koji se temelji na predrasudama. Nizak rezultat na faktoru ozna ava poslodavca koji ne percipira da bi teakoe pri zapoaljavanju proizlazile iz mogueg neprimjerenog ponaaanja osoba s kroni nim bolestima, odnosno ako i bi, one mu ne bi predstavljale razlog njihovog nezapoaljavanja. Tablica 7 Drugi faktor objaanjava 8% zajedni ke varijance te ima visoke saturacije na 17. varijabli i srednje na 16. varijabli, ato je vidljivo iz 7. tablice. Spomenute varijable odnose se na bojazan i nesigurnost poslodavca oko na ina reagiranja u situaciji kada osoba s kroni nom bolesti treba pomo i stoga se ovaj faktor imenuje FAKTOROM OSJEAJA NEKOMPETENTNOSTI POSLODAVCA U SITUACIJI ZDRAVSTVENE POTREBE OSOBA S KRONI NIM BOLESTIMA. Visok rezultat na ovom faktoru govori o poslodavcu koji se osjea nekompetentnim u situaciji zdravstvene potrebe osoba s kroni nim bolestima i to smatra moguim razlogom za njezino nezapoaljavanje. Ni~i rezultat na faktoru odnositi se na poslodavca koji se ne sla~e s tvrdnjama jer se ili osjea kompetentno reagirati u navedenim situacijama ili bolest osobe i moguu zdravstvenu potrebu ne smatra razlogom za njezino nezapoaljavanje. Tablica 8 Kao ato se vidi iz 8. tablice, dvije varijable sudjeluju u saturiranju treeg faktora, koji objaanjava 7% ukupne varijance. Trei faktor ima visoke saturacije na 8. i 9. varijabli. Budui da se ove dvije varijable odnose na zabrinutost poslodavca oko mogueg neizvraenja radnih obveza (ali i onih u svezi njene bolesti) zaposlenika s kroni nom bolesti, ovaj se faktor imenuje kao FAKTOR O EKIVANE NEODGOVORNOSTI. Visok rezultat na ovom faktoru ozna ava poslodavca koji je zabrinut hoe li se osoba s kroni nom bolesti ponaaati odgovorno i to percipira moguim razlogom njezinog nezapoaljavanja. Nizak rezultat na ovom faktoru mo~e predstavljati ili poslodavca koji ne o ekuje neodgovorno ponaaanje od strane osobe s kroni nom bolesti ili poslodavca koji mogue neodgovorno ponaaanje iste ne percipira razlogom njenog nezapoaljavanja. Tablica 9 etvrti faktor objaanjava 6% zajedni ke varijance. Ima visoke saturacije na 5. varijabli (Tablica 9). Ta se varijabla odnosi na osjeaj odgovornosti a druge dvije na strah poslodavca, poradi mogue nesree na radu ili tragi nih posljedica bolesti osobe i stoga se ovaj faktor imenuje FAKTOROM ODGOVORNOSTI I RIZIKA. Visok rezultat na ovom faktoru ozna ava poslodavca koji percipira da je zapoaljavanje osoba s kroni nim bolestima povezano s poja anom odgovornoau i rizikom od nesrea na radu, te je to razlog radi kojeg je ne bi zaposlio. Ni~i rezultat na etvrtom faktoru govori o poslodavcu koji ne procjenjuje moguu nesreu na radu osobe s kroni nom bolesti razlogom njezinog nezapoaljavanja. Isto tako, nizak se rezultat mo~e odnositi na poslodavca koji ne smatra da je zapoaljavanje ovih osoba povezano s poveanom odgovornoau i rizikom. Tablica 10 Kao ato se vidi iz 10. tablice, pet varijabli sudjeluje u saturiranju petog faktora, koji objaanjava 6% zajedni ke varijance. Varijable 10 i 3 najviae sudjeluju u saturiranju petog faktora i odnose se na procjenu poslodavca o smanjenoj radnoj produktivnosti osoba s kroni nim bolestima. Preostale varijable opisuju uvjerenje poslodavca o nepovoljnosti zapoaljavanja istih. Stoga se faktor imenuje  JL,0ln,.>t*x*++v,,------5589t9v9BBDB(F*CJOJQJhq* hG4>*jhG40JUhG46mH sH hG4mH sH hG45\mH sH hG45mH sH hG4 hq*6 hG46 hG45:x JL, dh`$d^`a$ $^`a$$`a$`$a$$ d`a$$ dh`a$$ d`a$,.>"x*2/7: >@@@@LBjBB(F@BDprĝڝޝ>Tb̤ܥ޸ޫ֛֫֫֩hG4CJOJQJhG4CJOJQJnHtHUhG45OJQJnHtHjhG40JU hG45hG45CJOJQJnHtHhG4nHtHhG4hG4>*CJOJQJhG45OJQJhG4CJOJQJ9]n^^bi4nHnJnu"u{{{\r$dh7$8$H$`a$$dhx7$8$H$`a$ $dh7$8$H$a$ dh7$8$H$ $dh`a$ $dhx`a$$dhx7$8$H$a$$dhx7$8$H$`a$FAKTOR NEPOVOLJNOSTI ZAPO`LJAVANJA RADI O EKIVANE SMANJENE RADNE U INKOVITOSTI. Visok rezultat na ovom faktoru govori o uvjerenju poslodavca da je nepovoljno zaposliti osobu s kroni nom bolesti jer o ekuje da e ona imati smanjenu radnu u inkovitost. Nizak rezultat na petom faktoru mo~e ozna avati: 1., poslodavca koji se ne sla~e s navedenim tvrdnjama, dakle ne smatra da je zapoaljavanje osobe s kroni nom bolesti nepovoljno (smanjeni radni u inak, komplicirano, ...); odnosno 2., poslodavca koji ne percipira moguu smanjenu radnu produktivnost kao teakou pri zapoaljavanju osoba s kroni nim bolestima. Mo~e se utvrditi da je faktorskom analizom ekstrahirano pet faktora Skale KB. Svi su faktori pozitivno usmjereni. Viai rezultati na njima predstavljaju procjenu poslodavca da su to razlozi radi kojih ne bi zaposlio osobe s kroni nim bolestima. Glavni faktor Skale KB je Faktor mogueg neprimjerenog ponaaanja (KB 1). Dva su faktora skale opisana s po pet varijabli (Faktor mogueg neprimjerenog ponaaanja KB 1 i Faktor nepovoljnosti zapoaljavanja radi o ekivane smanjene radne u inkovitosti KB 5) i predstavljaju prave faktore skale. Preostala tri faktora opisana su s po dvije do tri varijable. Iz aritmeti kih sredina rezultata ispitanika (Tablica 11) na faktorima Skale KB vidljivo je da je za poslodavce najja i razlog radi kojeg ne bi zaposlili osobe s kroni nim bolestima, temeljen na osobnom uvjerenju o nepovoljnosti zapoaljavanja istih radi o ekivane smanjene radne produktivnosti. Tablica 11 Faktor nepovoljnosti zapoaljavanja osoba s kroni nim bolestima radi o ekivane smanjene produktivnosti (KB 5) ima rezultat aritmeti ke sredine 15,38. Ostale razloge opisane s preostala etiri faktora ove skale poslodavci, smatraju manje zna ajnim razlozima za nezapoaljavanje osoba s kroni nim bolestima. Tablica 12 Iz Tablice 12. vidljivo je da su svi faktori u pozitivnim korelacijama. Najviae su korelacije izmeu 5. faktora s jedne strane, i 4., 3. i 1. s druge strane. Poslodavci koji smatraju nepovoljnim zaposliti osobe s kroni nim bolestima radi o ekivane smanjene radne u inkovitosti istih, percipiraju da je njihovo zapoaljavanje povezano s poja anom odgovornoau i rizikom od nesrea na radu, te o ekivanim neodgovornim i neprimjerenim ponaaanjem. Mo~e se zaklju iti da poslodavci vide navedene razloge meusobno povezanim. Najslabija je povezanost ovih faktora s 2. faktorom. Vlastiti osjeaj nekompetentnosti u situaciji zdravstvene potrebe osoba s kroni nim bolestima ne povezuju s ranije navedenim razlozima. 5. ZAKLJU AK Zapoaljavanje osoba s kroni nim bolestima povezano je s teakoama, koje se openito mogu diferencirati kao unutarnje ili vanjske prepreke pri zapoaljavanju. Unutarnje prepreke proizlaze iz nekih ograni enja povezanih sa samim oateenjem: bol, premorenost, ograni enja u kretanju, neizvjesnost, noaenje sa zahtjevima lije enja i osjetljivost za psihi ku bol (Barlow, 1998). Vanjske prepreke povezane su sa stavovima u druatvu, okru~enjem i organizacijskim postupcima. Meu ostalim, stavovima poslodavaca koji donose odluku o zapoaljavanju, odnosno stavovima osoba koje odlu uje o zapoaljavanju. Rezultati ovog istra~ivanja ukazuju da poslodavci najveom preprekom pri zapoaljavanju osoba s kroni nim bolestima smatraju njihov o ekivani smanjen radni u inak. Otvara se pitanje koliko su takva o ekivanja utemeljena na egzaktnim podacima o njihovoj moguoj smanjenoj radnoj u inkovitosti ili su posljedica predrasuda. U Republici Hrvatskoj ne postoje istra~ivanja koja se bave procjenom poslodavaca o radnoj u inkovitosti osoba s kroni nim bolestima. U Sjedinjenim Ameri kim Dr~avama provedena su istra~ivanja (McFarlin, Song, Sonntag, 1991; Levy, Jessop, Rimmerman, Francis, Levy, 1993; Conlin, 2000; Greenwood, Johnson, 1987; prema Sko i Mihi, 2004), koja se odnose, openito, na osobe s invaliditetom. Ona pokazuju da poslodavci procjenjuju radni u inak osoba s invaliditetom jednakim ostalim radnicima. Obzirom na navedeno, te nepostojanje istra~ivanja o radnoj produktivnosti osoba s kroni nim bolestima u naaoj zemlji, interpretacija rezultata mogua je u postavljanju dvije hipoteze. Prvom hipotezom mo~e se tvrditi da poslodavci ovog uzorka imaju negativan stav prema zapoaljavanju, koji se temelji na njihovoj predrasudi da osobe s kroni nim bolestima imaju smanjeni radni u inak. Druga hipoteza tvrdi da je poslodavcima najvea prepreka u zapoaljavanju osoba s kroni nim bolestima smanjena radna produktivnost ovih osoba. U oba slu aja rezultati ukazuju na potrebu dodatnih istra~ivanja s podru ja zapoaljavanja osoba s kroni nim bolestima. Ukoliko se daljnjim istra~ivanjima potvrdi hipoteza o postojanju negativnih stavova o zapoaljavanju osoba s kroni nim bolestima kod poslodavaca, trebalo bi sustavnim informiranjem poslodavaca o mogunostima ovih osoba poticati njihovo zapoaljavanje. Ili, ako se utvrdi da je kod osoba s kroni nim bolestima smanjena radna produktivnost po~eljno bi bilo da dr~ava kroz mjere poticanja zapoaljavanja osoba s invaliditetom, osigura poslodavcima naknadu sredstava do punog radnog u inka. Mo~e se zaklju iti, da procjena poslodavaca o teakoama koje prate zapoaljavanje osoba s kroni nim bolestima, izmeu ostalog, mo~e poslu~iti za unapreenje strategija zapoaljavanja ovih osoba. LITERATURA: Barlow, J. H. (1998): Arthritis. In M. Johnston i D. Johnston (Eds), Health Psychology, 8, 427-443. Berry, J. O., Mayer, J. A: (1995): Employing people with disabilities: Impact of attitude and situation, Rehabilitation Psychology, 40, 3, 211-222. Conlin, M. (2000): The new workforce, Business Week, 65, 3. Crnkovi-Pozai, S. (2002): Zapoaljavanje osoba s invaliditetom, Zbornik radova 1. Meunarodnog stru nog simpozija  Aktualnosti i perspektive zapoaljavanja osoba s invaliditetom, Zagreb. Dutton, G. (2000): The ADA at 10, Workforce, 79, 12, 40-45. Diksa, E., Rogers, S. E. (1996): Employer concerns about hiring persons with psychiatric disability: Results of the Employer Attitudes Questionnaire, Rehabilitation Counseling Bulletin, 40, 1, 31-44. King, A. (1993): Doing the right thing for employees with disabilities, Training and Development, 47, 44-47. Kia-Glavaa, L. (2003): Mialjenje zagreba kih poslodavaca o zapoaljavanju osoba s invaliditetom, Zbornik radova Meunarodnog stru nog skupa o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoaljavanju osoba s invaliditetom, Zagreb. Kia-Glavaa, L. (2002): Profesionalna rehabilitacija osoba s posebnim potrebama, Zbornik radova 1. Meunarodnog stru nog simpozija  Aktualnosti i perspektive zapoaljavanja osoba s invaliditetom, Zagreb. Levy, J. M., Jessop, D.J., Rimmerman, A., Francis, F., Levy, P. H. (1993): Determinants of attitudes of New York State employers towards the employment of person with severe handicaps, Journal of Rehabilitation, 59, 1, 49-54. Majsec Sobota, V. (2002): Poativanje prava osoba s invaliditetom u Gradu Zagrebu, Zbornik radova 1. Meunarodnog stru nog simpozija  Aktualnosti i perspektive zapoaljavanja osoba s invaliditetom, Zagreb. National Organization on Disability (1998), (N.O.D.)/Louis Harris survey of Americans with Disabilities, Washington, DC, (hppt://www.nod.org/pressurvey.htm) Ra ki, J. (1997): Teorija profesionalne rehabilitacije osoba s invaliditetom, Fakultet za defektologiju, Zagreb. Ross, C., Mirowsky, J. (1995): Does employment affect health?, Journal of Health and Social Behaviour, 36, 230-243. Russell, M. (2002): What Disability Civil Rights Cannot Do: Employment and Political Economy, Disability & Society, 17, 2, 117-135. Russell, M., Stewart, J. (2001): Disablement, Prison and Historical Segregation, Monthly Review, 53, 3, 61-75. Sko i Mihi, S. (2004): Teakoe pri zapoaljavanju i radu osoba s invaliditetom percipirane od strane poslodavaca, Magistarski rad, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb. Strauser, D. R., Waldrop, D. G., Ketz K. (1999): The growing significance of work personality in employment: Implications for job readiness programs and rehabilitation counseling, Rehabilitation Counseling Bulletin, 42, 290-302. Unger, D. (2002): Employers' Attitudes Towward Persons with Disabilities in the Workforce: Mith or Realities?, Focus on Autism & Other Developmental Disabilities, 17, 1,2-9. Urai, C., Vidmar, J., Bili, B. (2002): Profesionalna rehabilitacija i zapoaljavanje invalida u Sloveniji  od pravnog ureenja do primjera dobre prakse, Zbornik radova 1. Meunarodnog stru nog simpozija  Aktualnosti i perspektive zapoaljavanja osoba s invaliditetom, Zagreb. Vijee Europe (1995): Employment strategies for people with disabilities  the role of employers (1995): Employment and society. Vijee Europe (2003): Strategije zapoaljavanja za promicanje jednakih mogunosti za osobe s invaliditetom na tr~iatu rada, Dr~avni zavod za zaatitu obitelji, materinstva i mlade~i, Zagreb. Whyte, A.S., Carroll, L.J. (2002): A preliminary examination of the relationship between employment, pain and disability in an amputee population, Disability and Rehabilitation, 24, 9, 462-470. Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoaljavanju osoba s invaliditetom, (2002), Narodne novine, 143. Zovko, G. (2000): Socijalna skrb o invalidima u Republici Hrvatskoj, Revija socijalne politike, 3-4, 273-287. Tablica 1 Distribucija ispitanika prema strukturi poduzea (veli ina i djelatnost) STRATUMIIIIIIIIVUKUPNODJELATNOST1-56-2021-5051+D6651128F233210G101010535H333616I432413K645116UKUPNO32292829118Q211121136UKUPNO34404040154Legenda: D - preraiva ka industrija F - graevinarstvo G - trgovina H - ugostiteljstvo I - promet, skladiatenje i veze K - poslovanje nekretninama Q - poduzea koja podlije~u obvezi kvotnog zapoaljavanja Tablica 2 Varijable Skale KB BROJ VARIJABLENAZIV VARIJABLEIziskuje suviae komplikacija. Bila bi previae zaatiena na radu. Ne bi mogla postii isti radni u inak kao i zdrava osoba.Bojim se da bi mogla nastradati ili umrijeti.Ne ~elim biti odgovoran ako joj se neato desi.Mogao bih izgubiti stranke radi njezina ponekad udnog ponaaanja.Nikad se ne zna kada bi mogla eksplodirati bijesom.Bojim se da ne bi redovito dolazila na posao.Bojim se da ne bi redovito pila lijekove.Bojim se da bi, zbog bolesti, bila neproduktivna.Mislim da bi esto iala na bolovanje.Bojim se da bih morao platiti odatetu, ako bi se ozlijedila na radu.Bojim se da bi mogla fizi ki napasti kolege.Mislim da bih morao birati rije i u ophoenju s njom.Neugodno bi mi bilo zbog njezine bolesti.Ne znam kako bih reagirao da dobije neki napad.Bojim se da joj ne bih znao pomoi, kada bi joj se neato dogodilo.Bojim se da se, zbog svoje bolesti, ne bi uklopila u radnu sredinu.Ostali je radnici ne bi prihvatili kao ravnopravnog lana kolektiva. Tablica 3 Kolmogorov-Smirnov test rezultata na Skali KB NMax DZpSKALA KB1540,57,7060.702 Tablica 4 Osnovni statisti ki pokazatelji za Skalu KB NMin. Max.Sum M SD SKALA KB15420,0084,008100,0052,597411,5433Legenda: N  broj poslodavaca u uzorku Min  minimalni rezultat Max  maksimalni rezultat Sum  sumarni rezultat svih ispitanika na svim varijablama M - prosje na procjena teakoa pri zapoaljavanju za poslodavce SD - standardna devijacija Tablica 5 Zna ajne glavne komponente Faktorsvojstvene vrijednosti% zajedni ke varijancekumulativni %16,86536,13436,13421,5278,03744,17131,2856,76150,93241,1786,20057,13251,0935,75262,884 Tablica 6 Varijable Skale KB koje ine faktor KB 1 VarijableStandardizirani faktorski koeficijenti13. Bojim se da bi mogla fizi ki napasti kolege. ,72014. Mislim da bih morao birati rije i u ophoenju s njom. ,55115. Neugodno bi mi bilo zbog njezine bolesti.,439 6. Mogao bih izgubiti stranke radi njezina ponekad udnog ponaaanja.,43619. Ostali je radnici ne bi prihvatili kao ravnopravnog lana kolektiva.,307 Tablica 7 Varijable Skale KB koje ine faktor KB 2 VarijableStandardizirani faktorski koeficijenti17. Bojim se da joj ne bih znao pomoi, kada bi joj se neato dogodilo. ,80216. Ne znam kako bih reagirao da dobije neki napad. ,65818. Bojim se da se, zbog svoje bolesti, ne bi uklopila u radnu sredinu.,360Tablica 8 Varijable Skale KB koje ine faktor KB 3 VarijableStandardizirani faktorski koeficijenti8. Bojim se da ne bi redovito dolazila na posao. ,8829. Bojim se da ne bi redovito pila lijekove. ,704 Tablica 9 Varijable Skale KB koje ine faktor KB 4 VarijableStandardizirani faktorski koeficijenti5. Ne ~elim biti odgovoran ako joj se neato dogodi.,8394. Bojim se da bi mogla nastradati ili umrijeti. ,62812. Bojim se da bih morao platiti odatetu, ako bi se ozlijedila na radu.,371 Tablica 10 Varijable Skale KB koje ine faktor KB 5 VarijableStandardizirani faktorski koeficijenti10. Bojim se da bi, zbog bolesti, bila neproduktivna.,7453. Ne bi mogla postii isti radni u inak kao i zdrava osoba.,6461. Iziskuje suviae komplikacija.,5952. Bila bi previae zaatiena na radu. ,51011. Mislim da bi esto iala na bolovanje.,387 Tablica 11 Osnovni statisti ki pokazatelji na faktorima Skale KB FAKTORINMinMaxM SDKB_11544,0017,009,91562,8398KB_21543,0013,008,36362,5433KB_31542,0010,005,32471,8217KB_41543,0015,008,20132,6031KB_51545,0022,0015,38963,7631 Legenda: KB 1  Faktor mogueg neprimjerenog ponaaanja, (KB 1) KB 2  Faktor osjeaja nekompetentnosti poslodavca u situaciji zdravstvene potrebe (KB 2) KB 3  Faktor o ekivane neodgovornosti (KB 3) KB 4  Faktor odgovornosti i rizika (KB 4) KB 5  Faktor nepovoljnosti zapoaljavanja radi o ekivane smanjene radne u inkovitosti (KB 5) N  broj poslodavaca u uzorku Min  minimalni rezultat Max  maksimalni rezultat M - prosje na procjena teakoa pri zapoaljavanju za poslodavce SD - standardna devijacija Tablica 12 Interkorelacije faktora Skale KB FaktorKB_1KB_2KB_3KB_4KB_5KB_11,000KB_2,3371,000KB_3,322,3021,000KB_4,326,257,3581,000KB_5,446,296,481,5091,000Legenda: KB 1  Faktor mogueg neprimjerenog ponaaanja (KB 1) KB 2  Faktor osjeaja nekompetentnosti poslodavca u situaciji zdravstvene potrebe (KB 2) KB 3  Faktor o ekivane neodgovornosti (KB 3) KB 4  Faktor odgovornosti i rizika (KB 4) KB 5  Faktor nepovoljnosti zapoaljavanja radi o ekivane smanjene radne u inkovitosti (KB 5)  Prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoaljavanju osoba s invaliditetom (2001) osoba s invaliditetom je svaka osoba kod koje postoji tjelesno, osjetilno ili mentalno oateenje koje za posljedicu ima trajnu ili na najmanje 12 mjeseci smanjenu mogunost radno se osposobiti, zaposliti i raditi na tr~iatu rada pod opim uvjetima.  eng. redeployment, retention job  Belgija, eaka, Finska, Njema ka, Italija, Nizozemska, Norveaka, Poljska, Slova ka, `panjolska i `vedska  U ovom radu termin poslodavac ozna ava osobu koja ima umjeren, zna ajan ili presudan utjecaj na odabir novih zaposlenika. Njihova funkcija u poduzea je razli ita: od vlasnika, direktora, managera, stru nih radnika u kadrovskim slu~bama do voditelja pojedinih sektora.  Prilikom anketiranja poslodavci su izra~avali negodovanje ato tako razli it spektar bolesti treba procjenjivati uopeno.     rĝڝޝ>Tܥڹ^` $dh`a$dhdh`dhdh $dh7$8$H$a$dh $7$8$H$a$dh`$dhx7$8$H$`a$$dh7$8$H$`a$ܥƮʮخ4`ԯ°.rPRL` &46Ltvz ӸӭhG4CJOJQJhG4CJOJQJnHtHhG45CJOJQJhG4CJOJQJhG4>*CJOJQJhG4CJmH sH hG4CJ\aJhG4CJaJ hG4CJhq* hG4\hG4\mHsHhG4CJ\aJhG4nHtHhG42`bdfhJrbڿjDR&> f $ & F<a$ $ & Fxa$$ & Fs<`sa$dh`fnJL` $$Ifa$  $If$a$$a$$<a$$ & Fs<`sa$ $ & F<a$  &46LT^wwwwkfwwwFfv $d$Ifa$ $$Ifa$$Ifxkd$$IfTl40` t04 laf4T ^jrtvz~Ff$If $$Ifa$ =4444 $$Ifa$kd$$IfTlֈy K t04 laT4kd$$IfTlֈy K t04 laT $$Ifa$4kd $$IfTlֈy K t04 laT $$Ifa$ $$Ifa$=4444 $$Ifa$kd $$IfTlֈy K t04 laT 4kd $$IfTlֈy K t04 laT $$Ifa$$&4kdj $$IfTlֈy K t04 laT $$Ifa$$&4LTVZpvxLN`^`68 "HJ\^.0¾¾ hG4aJ hG45hG45CJOJQJhG45CJOJQJ^JhG4hG4CJOJQJhG4>*CJOJQJ hG4CJhG45CJOJQJhG4CJOJQJnHtHhG4CJOJQJ=&4:@FLT $$Ifa$TVZ^dj=4444 $$Ifa$kdT $$IfTlֈy K t04 laTjpvx4kd0$$IfTlֈy K t04 laT $$Ifa$8`LNd$ p# d$If^ `a$$dha$$a$$<a$$d7$8$H$^a$ d7$8$H$^Ffu $$Ifa$_K9 p#d$If^$ & F p#d$Ifa$kd$$Ifl0 $ 064 la\p$ p#d$If^a$^}k p#d$If^$ & F p#d$Ifa$nkd]$$Ifl0 $064 la\^`b}k p#d$If^$ & F p#d$Ifa$nkd$$Ifl0 $064 la\6}k p#d$If^$ & F p#d$Ifa$nkd$$Ifl0 $064 la\68:}k p#d$If^$ & F p#d$Ifa$nkd+$$Ifl0 $064 la\ }k p#d$If^$ & F p#d$Ifa$nkd$$Ifl0 $064 la\ "$}k p#d$If^$ & F p#d$Ifa$nkd_$$Ifl0 $064 la\}k p#d$If^$ & F p#d$Ifa$nkd$$Ifl0 $064 la\H}k p#d$If^$ & F p#d$Ifa$nkd$$Ifl0 $064 la\HJL}k p#d$If^$ & F p#d$Ifa$nkd-$$Ifl0 $064 la\}k p#d$If^$ & F p#d$Ifa$nkd$$Ifl0 $064 la\}k p#d$If^$ & F p#d$Ifa$nkda$$Ifl0 $064 la\}k p#d$If^$ & F p#d$Ifa$nkd$$Ifl0 $064 la\\}k p#d$If^$ & F p#d$Ifa$nkd$$Ifl0 $064 la\\^`}k p#d$If^$ & F p#d$Ifa$nkd/$$Ifl0 $064 la\}k p#d$If^$ & F p#d$Ifa$nkd$$Ifl0 $064 la\}k p#d$If^$ & F p#d$Ifa$nkdc$$Ifl0 $064 la\.}k p#d$If^$ & F p#d$Ifa$nkd$$Ifl0 $064 la\.02}k p#d$If^$ & F p#d$Ifa$nkd$$Ifl0 $064 la\:<@LPTyyyyy$dhx$Ifa$$a$dhnkd1$$Ifl0 $064 la\ TVkd$$IfTlr HT 8(  t204 lap2TVlt~$dhx$Ifa$ A<00 $dh7$8$H$a$dhkd $$IfTlr HT 8(  t 04 lap T@BVX<B\`d<>@TprƸƸꤙ}rhhG4CJnHtHhG45CJOJQJhG4CJnHtHhG4hG4CJOJQJnHtHhG46CJOJQJhG4CJOJQJhG4CJOJQJhG4CJOJQJnHtHhG45CJOJQJnHtHhG45CJOJQJhG4CJOJQJhG4CJOJQJhG4>*CJOJQJ( &.068>@BX`lxFf"$dh$7$8$H$Ifa$5( 7$8$H$^ dh7$8$H$^kd$$$Ifs֞ + X 88 t0a,`VB^$dh$7$8$H$Ifa$ dh7$8$H$$7$8$H$^a$ $7$8$H$^a$ 7$8$H$^ ^`dp~7&&&$dh$7$8$H$Ifa$kd%$$Ifl\,/LH    t(04 laPp(~Vkd$'$$Ifl\,/LH   t04 laP$dh$7$8$H$Ifa$gVVVV$dh$7$8$H$Ifa$kd($$Ifl\,/LH   t04 laPgVVVV$dh$7$8$H$Ifa$kd($$Ifl\,/LH   t04 laP".<gVVVV$dh$7$8$H$Ifa$kd)$$Ifl\,/LH   t04 laP<>@TgbTK:$dh$7$8$H$Ifa$ dh7$8$H$$dhx7$8$H$a$dhkd~*$$Ifl\,/LH   t04 laP pr|eZI8$dh$7$8$H$Ifa$$dh$7$8$H$Ifa$  p#$IfkdQ+$$Ifl0"  t04 lalp $$7$8$H$Ifa$r|~Z\fh n t2NPZ\2 lxz ȺȺ㶫؈Ⱥ㫡؈㶫hG45CJOJQJnHtHhG4CJnHtHhG4CJOJQJhG4>*CJOJQJhG4hG4CJOJQJnHtH hG4CJhG4CJnHtHhG45CJOJQJhG45CJOJQJnHtHhG4CJOJQJnHtH5|~q`$dh$7$8$H$Ifa$$dh$7$8$H$Ifa$  p#$Ifqkd_,$$Ifl0" t04 lal\fn$dh$7$8$H$Ifa$ dh$7$8$H$Ifqkd0-$$Ifl0" t04 lalfhn$dh$7$8$H$Ifa$ dh$7$8$H$Ifqkd-$$Ifl0" t04 lals$dh$7$8$H$Ifa$ dh$Ifqkd.$$Ifl0" t04 lal ln` $$7$8$H$Ifa$$dh$7$8$H$Ifa$ dh7$8$H$dhqkdy/$$Ifl0" t04 lallnshhW$dh$7$8$H$Ifa$  p#$IfkdJ0$$Ifl0"  t04 lalp rtvq`$dh$7$8$H$Ifa$$dh$7$8$H$Ifa$  p#$IfqkdX1$$Ifl0" t04 laln$dh$7$8$H$Ifa$ dh$7$8$H$Ifqkd#2$$Ifl0" t04 lal2pb $$7$8$H$Ifa$$dh$7$8$H$Ifa$ $dh7$8$H$a$qkd2$$Ifl0" t04 lalNPZshhW$dh$7$8$H$Ifa$  p#$Ifkd3$$Ifl0"  t04 lalpZ\q`$dh$7$8$H$Ifa$$dh$7$8$H$Ifa$  p#$Ifqkd4$$Ifl0" t04 lal2Fnn$dh$7$8$H$Ifa$ dh7$8$H$dhqkd5$$Ifl0" t04 lalsgV$dh$7$8$H$Ifa$ $dh$Ifa$kdO6$$Ifl0"  t04 lalp lnxq`$dh$7$8$H$Ifa$$dh$7$8$H$Ifa$  p#$Ifqkd]7$$Ifl0" t04 lalxz q$dh$7$8$H$Ifa$  p#$Ifqkd(8$$Ifl0" t04 lal 2Vbd,68~:<FľΣr%hG45CJOJQJ^JaJnHtH"hG4CJOJQJ^JaJnHtHhG4CJaJnHtHhG4CJOJQJaJnHtHhG45CJOJQJ hG4CJhG4CJnHtHhG4CJOJQJhG4>*CJOJQJhG4hG45CJOJQJnHtHhG4CJnHtH(2||kk$dh$7$8$H$Ifa$ $dh7$8$H$a$dhqkd8$$Ifl0" t04 lalXbsbQ$dh$7$8$H$Ifa$$dh$7$8$H$Ifa$kd9$$Ifl0"  t04 lalpbdq$dh$7$8$H$Ifa$  p#$Ifqkd:$$Ifl0" t04 lal,6p$dh$7$8$H$Ifa$ $dh$Ifa$qkd;$$Ifl0" t04 lal68p$dh$7$8$H$Ifa$ $dh$Ifa$qkdF<$$Ifl0" t04 lalq$dh$7$8$H$Ifa$  p#$Ifqkd=$$Ifl0" t04 lal~vhWWWW$dh$7$8$H$Ifa$ dh$7$8$H$If dh7$8$H$dh`dhqkd=$$Ifl0" t04 lal Ff?$dh$7$8$H$Ifa$,$dh$7$8$H$Ifa$kdB$$IflIֈ5m- -8((  t 0644 lap ,:$dh$7$8$H$Ifa$:<F,$dh$7$8$H$Ifa$kd$C$$IflIֈ5m- -8((  t 0644 lap FNXdr$dh$7$8$H$Ifa$,$dh$7$8$H$Ifa$kd7D$$IflIֈ5m- -8((  t 0644 lap $dh$7$8$H$Ifa$,$dh$7$8$H$Ifa$kdJE$$IflIֈ5m- -8((  t 0644 lap $dh$7$8$H$Ifa$(n$&(\^`>LNP 24:<ĹĈĂĈwpwpwpw hG46CJhG46CJmH sH  hG4CJjhG40JUhG45CJOJQJnHtHhG4CJOJQJnHtHhG4CJOJQJhG4>*CJOJQJhG4hG4CJOJQJhG4CJaJnHtHhG4CJOJQJaJnHtH!hG45CJOJQJaJnHtH'&,## dh7$8$H$kd]F$$IflIֈ5m- -&&8&&&(&(  t 0644 lap &F"V(n|FfH$dh$7$8$H$Ifa$ $dh7$8$H$a$dh $7$8$H$a$7$8$H$ $7$8$H$a$$dh$7$8$H$Ifa$;***$dh$7$8$H$Ifa$kdJ$$Ifֈ ya  0ap *kdK$$Ifֈ ya  0ap $dh$7$8$H$Ifa$ "$&$dh$7$8$H$Ifa$&(2<F;***$dh$7$8$H$Ifa$kdL$$Ifֈ ya  0ap FP\^`*kdlM$$Ifֈ ya  0ap $dh$7$8$H$Ifa$`jt~$dh$7$8$H$Ifa$;5,, $7$8$H$a$7$8$H$kdQN$$Ifֈ ya  0ap .>@BDFHJL<2 ( * . 0 4 6 : < @ B D F $a$dh $7$8$H$a$<>2 4 6 & * , 0 2 6 8 < > F jhG4UhG4jhG40JU hG4CJjhG40JCJU3 0&P1h/ =!"#$% $$If!vh55#v#v:V l4 t0+55/ / / / 4f4T$$If!vh555555#v#v#v:V l4 t20++,555/ / / / 4f4p2Tkd$$IfTl4ֈy K` t204 laf4p2Tb$$If!vh555555#v#v#v:V l4  t20+,555/ 4f4p2Tkdu$$IfTl4ֈy K  t204 laf4p2T$$If!vh555555#v#v#v:V l t0555/  / 4T$$If!vh555555#v#v#v:V l t0555/ /  4T$$If!vh555555#v#v#v:V l t0555/ /  4T$$If!vh555555#v#v#v:V l t0555/ /  4T$$If!vh555555#v#v#v:V l t0555/ /  4T$$If!vh555555#v#v#v:V l t0555/ / 4T$$If!vh555555#v#v#v:V l t0555/ 4T$$If!vh555555#v#v#v:V l t0555/ 4Tg$$If!vh555555#v#v#v:V l t<0555/ 4p<T kd $$IfTlֈy K t<04 lap<T$$If\!vh55#v#v:V l 06,554a\p$$If\!vh55#v#v:V l06554a\$$If\!vh55#v#v:V l06554a\$$If\!vh55#v#v:V l06554a\$$If\!vh55#v#v:V l06554a\$$If\!vh55#v#v:V l06554a\$$If\!vh55#v#v:V l06554a\$$If\!vh55#v#v:V l06554a\$$If\!vh55#v#v:V l06554a\$$If\!vh55#v#v:V l06554a\$$If\!vh55#v#v:V l06554a\$$If\!vh55#v#v:V l06554a\$$If\!vh55#v#v:V l06554a\$$If\!vh55#v#v:V l06554a\$$If\!vh55#v#v:V l06554a\$$If\!vh55#v#v:V l06554a\$$If\!vh55#v#v:V l06554a\$$If\!vh55#v#v:V l06554a\$$If\!vh55#v#v:V l06554a\$$If\!vh55#v#v:V l06554a\I$$If!vh5T 585(55#vT #v8#v(#v:V l  t205T 585(54p2T$$If!vh5T 585(55#vT #v8#v(#v:V l  t 05T 585(54p T$$If!vh555555858#v#v#v#v#v#v8:V   tF0,55555584apF4kd !$$If֞ + X 88  tF0apF$$If!vh555555858#v#v#v#v#v#v8:V s t0,55555584a:$$IfP!vh5H5 5 5#vH#v #v #v:V l  t(05H5 5 5/ 4aPp($$IfP!vh5H5 5 5#vH#v #v #v:V l t0,5H5 5 5/ 4aP$$IfP!vh5H5 5 5#vH#v #v #v:V l t0,5H5 5 54aP$$IfP!vh5H5 5 5#vH#v #v #v:V l t0,5H5 5 54aP$$IfP!vh5H5 5 5#vH#v #v #v:V l t0,5H5 5 54aP$$IfP!vh5H5 5 5#vH#v #v #v:V l t0,5H5 5 54aP $$Ifl!vh55#v#v:V l  t055/ / / / 4alp$$Ifl!vh55#v#v:V l t0,55/ / / 4al$$Ifl!vh55#v#v:V l t0,55/ / 4al$$Ifl!vh55#v#v:V l t0,55/ / 4al$$Ifl!vh55#v#v:V l t0,55/ / 4al$$Ifl!vh55#v#v:V l t0,55/ / / 4al $$Ifl!vh55#v#v:V l  t055/ / / / 4alp$$Ifl!vh55#v#v:V l t055/ / / 4al$$Ifl!vh55#v#v:V l t055/ / 4al$$Ifl!vh55#v#v:V l t055/ / / 4al $$Ifl!vh55#v#v:V l  t055/ / / / 4alp$$Ifl!vh55#v#v:V l t055/ / / 4al$$Ifl!vh55#v#v:V l t055/ / / 4al $$Ifl!vh55#v#v:V l  t055/ / / / 4alp$$Ifl!vh55#v#v:V l t055/ / / 4al$$Ifl!vh55#v#v:V l t055/ / 4al$$Ifl!vh55#v#v:V l t055/ / / 4al $$Ifl!vh55#v#v:V l  t055/ / / / 4alp$$Ifl!vh55#v#v:V l t055/ / / 4al$$Ifl!vh55#v#v:V l t055/ / 4al$$Ifl!vh55#v#v:V l t055/ / 4al$$Ifl!vh55#v#v:V l t055/ / 4al$$Ifl!vh55#v#v:V l t055/ / 4al$$If!vh558555(5(#v#v8#v#v#v(:V l  t<06,558555(/ p<kd}>$$Iflֈ5m- -8((  t<0644 lap<$$If!vh558555(5(#v#v8#v#v#v(:V lI  t 06,558555(/ p $$If!vh558555(5(#v#v8#v#v#v(:V lI  t 06,558555(/ p $$If!vh558555(5(#v#v8#v#v#v(:V lI  t 06,558555(/ p $$If!vh558555(5(#v#v8#v#v#v(:V lI  t 06,558555(/ p $$If!vh558555(5(#v#v8#v#v#v(:V lI  t 06,558555(9/ p Q$$If!vh555555#v#v#v:V  <0,5554p<kdvG$$Ifֈ ya <0ap<$$If!vh555555#v#v#v:V   0,5554p $$If!vh555555#v#v#v:V   0,5554p $$If!vh555555#v#v#v:V   0,5554p $$If!vh555555#v#v#v:V   0,5554p $$If!vh555555#v#v#v:V   0,5554p ^ 666666666vvvvvvvvv666666>6666666666666666666666666666666666666666666666666hH6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~_HmHnHsHtH@`@ NormalCJ_HaJmHsHtH DA`D Default Paragraph FontVi@V 0 Table Normal :V 44 la (k ( 0No List RR@R Body Text Indent 2dx^@ Footnote Text,Tekst fusnote Char Char Char,Tekst fusnote Char Char Char Char,Tekst fusnote Char Char Char Char Char Char Char,Tekst fusnote Char Char Char Char Char Char Char Char$a$O Footnote Text,Tekst fusnote Char Char Char,Tekst fusnote Char Char Char Char,Tekst fusnote Char Char Char Char Char Char Char,Tekst fusnote Char Char Char Char Char Char Char,Tekst fusnote Char Char Char Char Char Char Char Char CharCJ_HaJmHsHtH u@&@!@ Footnote ReferenceH*TOa2T NTIJELO Char"$d^`a$VAV NTIJELO Char CharCJ_HaJmHsHtH uP @RP Footer$ p#dha$5OJQJaJHC@bH Body Text Indentx^<P@r<  Body Text 2 dx Uvu eno tijelo teksta Char Char,Uvu eno tijelo teksta Char Char Char Char Char Char,Uvu eno tijelo teksta Char Char1 Char,Uvu eno tijelo teksta Char Char1,Uvu eno tijelo teksta Char Char Char Char Char Char CharCJ_HaJmHsHtH uJOaJ NTIJELO"$d^`a$(B@( Body Text,Tijelo teksta1, uvlaka 21,Tijelo teksta11, uvlaka 211, uvlaka 2111,uvlaka 2,uvlaka 21,uvlaka 211, uvlaka 2, uvlaka 22x6U6  Hyperlink >*B*phPK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!Ptheme/theme/theme1.xmlYOo6w toc'vuر-MniP@I}úama[إ4:lЯGRX^6؊>$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3ڗP 1Pm \\9Mؓ2aD];Yt\[x]}Wr|]g- eW )6-rCSj id DЇAΜIqbJ#x꺃 6k#ASh&ʌt(Q%p%m&]caSl=X\P1Mh9MVdDAaVB[݈fJíP|8 քAV^f Hn- "d>znNJ ة>b&2vKyϼD:,AGm\nziÙ.uχYC6OMf3or$5NHT[XF64T,ќM0E)`#5XY`פ;%1U٥m;R>QD DcpU'&LE/pm%]8firS4d 7y\`JnίI R3U~7+׸#m qBiDi*L69mY&iHE=(K&N!V.KeLDĕ{D vEꦚdeNƟe(MN9ߜR6&3(a/DUz<{ˊYȳV)9Z[4^n5!J?Q3eBoCM m<.vpIYfZY_p[=al-Y}Nc͙ŋ4vfavl'SA8|*u{-ߟ0%M07%<ҍPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!Ptheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] K! 1}Uxnq}  &Uܥr <F CG,M]`f ^&Tj^6 H\.TV ^~<|flZxb6:F&&F`F DEFH8@0(  B S  ?(.0178<=DENORSUXcdfgjkwx~  !"%&0267<=@AFJRSWX\]eirsuvJS     ' , 5 6 8 9 B C I J N O V W ` d g h p q {         # $ 1 3 5 6 9 : @ A E F K L X ] ` a g h j k n o x z    "()/U^$)+2{rwzlq$,2:@QW!!2$=$'#'$')'''''i(q(((((((,-- -*-1-*M0MP#P:P>P@PFPHPQPSPZP\P`PhPnPvPPPPVVVVVVVVVVVVVVVVWWWWW#W$W0W2W8W9W;WlElflilllll\m_mvmymuuwwZxixlz}}}}}}}}}}}^_fg]^ 6 7 \];<jk_bjk% & 4 5 K L """"4"5"%%%%%%&&&&''((((u)v))))))),,,,----6.7.@.A.R0S03366#6&69999<<<<-@.@8@9@%D&DEE~FFGGGGHHHHKKKKNNDQEQRSSSUUtV{VVVVV~WWWWvXwXXXzY{YYYZZ[[n\o\;]<]]]I^J^^^B_C___d`e`JaKaaaccccPdQdee|e}eeeee?fBfJfMfQfRfUfVfXfYf_fafkflfofpftfufzf{f~ffffffffffffffffffffffffffffffffffffffffggg g g ggggggggg#g$g@gAgTgUgagbgugvggggggggg h hhh+h.hMhPhthwhhhhhiiUiXiiiiiiij jEjHjjjjjjjk"kQkTkkkkk#l(l2l3lbldlklllplql{l|lllllllllllllllllllllllllllllmm m mmmmm$m%mBmCm[m\mumvmmmmm n nnn1n2n8n9nOnPnfngntnvn}n~nnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnoo$o%oKoMo}oooooooooooo?p@pDpFpppppppppppppCqEqIqKq~qqqqqqqqqq r rrr:ruBuLuMuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuvv v vvvvvvv!v"v(v*v.v/v2v3v7v8v=v>vEvFvLvOvXvYvvvvvwwAwBwwwwwwwww0x1xLxOxYxZx|x}xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxyyy y yyyyyy yTyUyyyyyzzdzlznz{{O|R|^}a}}}}}}}}}}}^^e(($Q'QSShVmVrVrVkzlz_}_}} F Dbz$"f$n8n'\<Q%> 2QKD2P0p<_Ȃ4rdcsTh^`OJQJo(hHh^`.h pp^p`OJQJo(h @ @ ^@ `OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh PP^P`OJQJo(h^`.h^`.h L ^ `L.h^ ^ ^^ `.h..^.`.hL^`L.h^`.h^`.hnLn^n`L.^`o(.^`o()pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L. hh^h`hH. P^`PhH.. ^`hH... x^`xhH....  ^`hH .....  X@ ^ `XhH ......  ^ `hH.......  8x^`8hH........  `H^``hH.........h^`.h^`.hpLp^p`L.h@ @ ^@ `.h^`.hL^`L.h^`.h^`.hPLP^P`L.h^`.h^`.h L ^ `L.h^ ^ ^^ `.h..^.`.hL^`L.h^`.h^`.hnLn^n`L. hh^h`o(hH. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH. hh^h`hH. P^`PhH.. ^`hH... x^`xhH....  ^`hH .....  X@ ^ `XhH ......  ^ `hH.......  8x^`8hH........  `H^``hH.........h^`.h^`.h L ^ `L.h^ ^ ^^ `.h..^.`.hL^`L.h^`.h^`.hnLn^n`L. 4rQ%>n8a <_F z$dcs2P 2QK@@#0                                     q*G4lznz@g^0gg| /4>A}hh(@hh,h.h2h`hjh~hUnknownG* Times New Roman5Symbol3. * ArialA. Arial NarrowA"SystemArial?= * Courier New;WingdingsA BCambria Math"q[Z[ZE'h>E'h>!xr0d.z.zCX 3QHX $Pq*2!xxSanjaSanja0         Oh+'0h   $ 0 <HPX`SanjaNormalSanja2Microsoft Office Word@0@C@⥮K@⥮KE'h՜.+,0 hp|  >.z  Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ACDEFGHIKLMNOPQVRoot Entry F DKXData 6O1TableHaWordDocument5SummaryInformation(BDocumentSummaryInformation8JCompObjy  F'Microsoft Office Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q