Naslov
Kakve programe prevencije kardiovaskularnih bolesti trebamo u školske djece i mladih?
(What kind of programs for prevention of cardiovascular diseases are suitable for school children and youth?)

Autori
Jureša, Vesna ; Musil, Vera ; Majer, Marjeta

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka radova prikazanih na znanstvenom skupu Kardiovaskularno zdravlje: Preventivna aktivnost / Vuletić, Silvije ; Kern, Josipa ; Heim, Inge ; Strnad, Marija - Zagreb : Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, 2010, 6-7

Skup
Kardiovaskularno zdravlje: Preventivna aktivnost

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 03.12.2010

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
kardiovaskularni rizici; programi prevencije; školska djeca
(cardiovascular risks; preventive measures; school children)

Sažetak
Čimbenici rizika za kradiovaskularne bolesti (KVB) brojni su, a dijele se na nepromjenjive i promjenjive. Najvažnijim nepromjenjivim čimbenicima smatraju se: dob, spol, obiteljsko opterećenje, porođajna masa te utjecaji gena. Najvažniji promjenjivi čimbenici (na koje se može utjecati) su: povišeni kolesterol vezan za lipoproteine male gustoće (LDL), pušenje, hipertenzija, intolerancija glukoze i debljina centralnog tipa [1]. Tjelesna neaktivnost i pušenje, uz nezdravu prehranu, mogu dovesti do povišene razine glukoze i serumskih lipida u krvi, prekomjerne tjelesne težine i pretilosti te povišenog arterijskog tlaka. Brojne socijalne, ekonomske i kulturalne promjene, siromaštvo, stres, procesi globalizacije, urbanizacije i starenja populacije utječu na razvoj čimbenika rizika za KVB [2]. Obzirom na potvrđenu prisutnost čimbenika rizika za razvoj KVB u djece školske dobi, od kojih su neki promjenjivi, programe prevencije i intervencije koji uključuju dijetni način prehrane, redukciju/kontrolu tjelesne težine i povećanje tjelesne aktivnosti potrebno je početi provoditi u što ranijoj dobi [2, 3]. Škola predstavlja vrlo pogodno mjesto za provedbu takvih aktivnosti. Primarnom prevencijom moguće je obuhvatiti veliki broj djece u kojih još nije završio rast i razvoj, a štetne navike nisu usvojene. Interventnim programima, koji uključuju promjenu navika prehrane i povećanje tjelesne aktivnosti, moguć je obuhvat i kontinuirano praćenje učinaka programa tijekom razdoblja školovanja [3]. Prema dosadašnjim iskustvima i rezultatima provedbe programa za redukciju i prevenciju KVB promjene navika prehrane i tjelesne aktivnosti među adolescentima pokazali da je moguće smanjiti vrijednosti arterijskog tlaka [4], uočen je i trend sniženja razine LDL-a, dok je za promjenu indeksa tjelesne mase (ITM u kg/m2) očito potrebno dulje vrijeme [5]. Liječnici školske medicine koji provode mjere preventivne zdravstvene zaštite školske djece, koje uključuju pregled za upis u prvi razred osnovne škole i sistematske preglede tijekom školovanja, u mogućnosti su otkriti djecu s čimbenicima rizika za KVB [3]. Problem implementacije javno zdravstvenih interventnih programa, uz relativno nisku cijenu koštanja i veliku korist u konačnici, proizlazi iz činjenice da do vidljivih rezultata treba proći dosta vremena, dok su individualno usmjerene intervencije odmah vidljive. Potreba za njihovom provedbom je neupitna, no pitanje: „Kako može niska razina KV rizika u djetinjstvu biti održana do odrasle dobi?” još uvijek je neodgovoreno [6].

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA