Naslov
DEBLJINA KAO ČIMBENIK RIZIKA ZA KARDIOVASKULARNE BOLESTI U ŠKOLSKE DJECE
(OBESITY AS A CARDIOVASCULAR RISK FACTOR IN SCHOOL CHILDREN)

Autori
Jureša, Vesna ; Musil, Vera ; Majer, Marjeta ; Kujundžić-Tiljak, Mirjana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Hrvatski kongres preventivne medicine i unaprjeđenja zdravlja s međunarodnim sudjelovanjem Knjiga Sažetaka / Šogorić, Selma ; Štimac, Danijela - Zagreb, 2010, 31-31

Skup
2. Hrvatski kongres preventivne medicine i unaprjeđenja zdravlja s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 13.10.2011. - 16.10.2011

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
debljina; čimbenici rizika; kardiovaskularne bolesti; školska djeca
(obesity; risk factors; cardiovascular diseases; school children)

Sažetak
Uvod: Jedan od čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti (KVB) je prekomjerna tjelesna težina. Cilj: U ovom radu učestalost prekomjerne tjelesne težine i debljine među djecom školske dobi procijenjena je različitim kriterijima kao preduvjet intervencije. Ispitanici i metode: Retrospektivnom, longitudinalnom studijom obuhvaćeno je 626 djece (301 dječak i 325 djevojčica) u dobi od 6, 5 do 15 godina. Prikupljeni su podaci o izmjerenoj tjelesnoj težini i visini na sistematskim pregledima pri upisu u prvi razred, u petom i osmom razredu osnovne škole, temeljem kojih je izračunat indeks tjelesne mase u kg/m2. Učestalost prekomjerne tjelesne težine i debljine određena je temeljem međunarodnih (1) i nacionalnih -90. centila za prekomjernu tjelesnu težinu i 97. centila za debljinu (2) kriterija, obzirom na dob i spol. Rezultati: Prema međunarodnim kriterijima, učestalost prekomjerne tjelesne težine među dječacima pri upisu u prvi razred bila je 11, 6 %, u petom 18, 9 % , u osmom 19, 9 %, a među djevojčicama 14, 2 %, 19, 4 % i 16, 9 %. Upotrijebivši nacionalne kriterije, vrijednosti su bile 4, 7 %, 7, 3 %, 6, 6 % za dječake i 4, 9 %, 8, 9 %, 11, 1 % za djevojčice. Učestalost debljine prema međunarodnim kriterijima među dječacima bila je 6, 3 %, 7 % i 5, 6 %, a među djevojčicama 5, 5 %, 3, 1 % i 2, 5 %. Prema nacionalnim kriterijima 2, 7 %, 2, 3 %, i 3 % među dječacima i 0, 9 %, 1, 2 % i 2, 8 % među djevojčicama. Prema međunarodnim kriterijima, normalnu tjelesnu težinu u prvom razredu imalo je 82, 1 % dječaka, od kojih ju je 85 % zadržalo u petom, 89, 5 % u osmom, a od 80, 3 % djevojčica normalne težine u prvom, 88, 5 % zadržalo ju je u petom i 96, 5 % u osmom. Prema nacionalnim kriterijima, od 92, 7 % dječaka normalne tjelesne težine u prvom razredu, u petom ju je zadržalo 95 %, u osmom 97 %, a od 94, 2 % djevojčica u prvom, 93, 5 % zadržalo ju je u petom i 94, 4 % u osmom. Zaključak: Dobiveni rezultati potvrđuju, kao i u drugim istraživanjima, na važnost korištenja nacionalnih kriterija za procjenu stanja uhranjenosti, kako bi se izlučila djeca s objektivnim rizicima i uključila u intervencijske programe za prevenciju KVB. Literatura: 1. Cole TJ, Bellizzi MC, Flegal KM, Dietz WH. Establishing standard definition for child overweight and obesity worldwide: international survey. BMJ 2000 ; 320:1240-3 2. Jureša v, Musil v, Kujundžić Tiljak M. Hrvatske referentne vrijednosti tjelesne mase, tjelesne visine i indeksa tjelesne mase kod dječaka i djevojčica u dobi od 6, 5 do 18, 5 godina. Dostupno na: http://www.mef.hr/druga.php?grupa=020331050100

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA