ࡱ> '`bjbjLULU 4.?.?S&b b b jL,4Z4Z4Z8lZ `,a``"a6NbNbc>cd ZZZZZZZ$dh%gDZhcchhZNbNbhahwNbNbZhZf)=CNb` 0tZsϯ4Zzp?DjZ\a0a@igigCCigzEdeeJfhdddZZrjdddahhhh,,,8K,,,K,,, Dr. sc. Edita ulinovi Herc, redovita profesorica Pravni fakultet Sveu iliata u Rijeci Tea Hasi, mag. iur. Pula SUDJELOVANJE DIONI ARA U RADU GLAVNE SKUP`TINE DIONI KOG DRU`TVA PREMA NOVELI ZAKONA O TRGOVA KIM DRU`TVIMA Posljednjom novelom Zakona o trgova kim druatvima, odnosno donoaenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgova kim druatvima iz 2009. godine, koji je stupio na snagu i po eo se primjenjivati 1. svibnja 2010. godine, u naae zakonodavstvo implementirane su odredbe Direktive Europskog parlamenta i Vijea 2007/36/EC o ostvarenju odreenih prava dioni ara u dioni kim druatvima dionice kojih su uvratene na ureeno tr~iate radi trgovanja od 11. srpnja 2007. Iako polje primjene Direktive obvezuje dr~ave lanice na implementaciju odredbi samo glede uvratenih dioni kih druatava, u naaem pravu je ta direktiva implementirana na na in da se primjenjuje i na druatva ije dionice nisu uvratene na ureeno tr~iate, dok su za uvratena druatva mjestimi no zadr~ana posebna rjeaenja. U radu se analiziraju nova rjeaenja ZTD-a glede navedenih prava dioni ara u pripremi skupaine i na samoj skupatini te se ista dovode u vezu s rjeaenjima Direktive. Klju ne rije i: prava dioni ara, sudjelovanje na skupaini dioni kog druatva, glasovanje putem punomonika, elektroni ko glasovanje 1. Regulatorni okviri Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgova kim druatvima donijet je 2009. godine. Tim Zakonom u naae su zakonodavstvo implementirane odredbe Direktive Europskog parlamenta i Vijea 2007/36/EC o ostvarenju odreenih prava dioni ara u dioni kim druatvima dionice kojih su uvratene na ureeno tr~iate radi trgovanja od 11. srpnja 2007. Potreba reguliranja ove materije na razini europskog prava pojavila se zbog sve slo~enije korporativne strukture dioni kih druatava, unutar EU dijelom uvjetovane slobodom kretanja kapitala. Zna ajan utjecaj na modalitet regulacije ove materije dolazi iz ameri kog prava i pod utjecajem ameri ke korporativne kulture. Ameri kog dioni ara se esto opisuje kao pasivnog, racionalno apati nog, pogotovo glede troakova kolektivnih akcija koje se poduzimaju radi zaatite njegovih interesa. esto ga se naziva  free rider -om, zbog injenice da se radije priklju uje akciji koju je potakao netko drugi. No ta percepcija o racionalno apati nim dioni arima se mijenja, ak i u SAD-u, posebice ako su dioni ari institucionalni ulagatelji. Na obje strane Atlantika, institucionalni dioni ari koji dr~e velike blokove dionica postaju sve aktivniji u korporativnom upravljanju. EU Direktiva o odreenim pravima dioni ara stavila je ih je u regulatorni fokus, jer kreditne i financijske institucije koje skrbe o brojnim dionicama postaju nezaobilazna glasa ka snaga na skupatini druatva. Sve vee koriatenje naprednih financijskih tehnika prilikom kupnje dionica (npr. izvedenice), kako bi se anonimnost pravog imatelja dionice ato du~e zadr~ala tajnom,  otvara sasvim drugu sliku o dioni arima, koji se nastoje pritajiti prije nego ato obave sve pripremne radnje koje ih vode ka preuzimanju nekog druatva. Utjecaj institucionalnih dioni ara, odnosno dominantno financijskih institucija poput mirovinskih i investcijskih fondova poveava se i koriatenje raznih kreativnih tehnika glasovanja na skupatini druatva poput empty voting i sl. Prema Wymeersch-u, ako u druatvu postoje dioni ari koji dr~e dionice u velikim blokovima to svakako zastire utjecaj drugih dioni ara. Imatelji velikih udjela (block shareholders) u mogunosti su izraditi dugoro ni plan ulaganja u druatvo ije dionice dr~e. Taj dugoro ni investicijski horizont, naprotiv nemaju mali dioni ari, odnosno dioni ari u druatvima u kojima je korporativna struktura disperzirana, tako da se utjecaj dioni ara na druatvo ostvaruje viae kroz pritisak na tr~iate. Nezadovoljni mali dioni ari uvijek mogu prodati dionice ako su nezadovoljni politikom upravljanja druatvom ili njegovim rezultatima, tako da su oni, gledano iz vremenske perspektive, kratkoro ni ulagatelji. Neke dr~ave lanice EU, poput Velike Britanije nastoje potaknuti institucionalne investitore da se aktivnije anga~iraju u druatvima ije su dionice u njihovom portfelju, radije nego da svoj utjecaj na druatvo vrae prodajom istih blokova dionica na tr~iatu. Taj njihov aktivitet, se nastoji oblikovati, na na in da ih se obvezuje da pri korporativnim akcijama postupaju prema odreenim na elima, te da meusobno surauju. Oni su pozvani da potpiau  declaration of stewardship  ato je u svojoj najnovijoj regulaciji poduprla i FSA. Institucionalni ulagatelji trebaju iskazati postupaju li u skladu sa Stewardship Code-om ili objasniti zbog ega ga neprimjenjuju (comply or explain). Glavna na ela Kodeksa su sljedea: prvo, institucionalni investitori moraju javno objaviti svoju politiku u odnosu na druatva u koja ula~u; drugo, moraju imati strogu politiku rjeaavanja sukoba interesa koju takoer trebaju javno objaviti; tree: oni imaju obvezu praenja druatva (monitoring) u kojima imaju dionice, etvrto: moraju utvrditi jasne smjernice kada i kako e poja ati svoje aktivnosti da bi zaatitili ili poveali ostvarenje tzv.  sharedholder value ; peto: trebaju biti spremni djelovati s drugim ulagateljima kada je to primjereno; aesto: moraju imati jasnu politiku glasovanja te objavljivati svoju glasa ku aktivnost, sedmo: moraju periodi no izvjeatavati o svojim aktivnostima koje se ti u glasovanja i ostalim aktivnostima koje su poduzeli u druatvima ije dionice dr~e. Ima ideja da se takve metode uvedu i u Nizozemskoj za mirovinske fondove. Ali kada su u pitanju mali dioni ari iji su udjeli u temeljnom kapitalu disperzirani jedan od na ina ostvarenja njihova utjecaja su ugovori o vezivanju glasova (bundling votes)  to e poveati njihove pregovara ke pozicije, ~ele li neke teme raspraviti s upravom. Kako se pravo druatava dr~ava lanica zna ajno razlikuje u pogledu prava dioni ara koja postoje u pripremi i na samoj skupatini druatava, smatralo se potrebnim harmonizirati tu materiju barem za druatva ije su dionice uvratene na ureeno tr~iate. Ulagateljima u ta druatva htjelo se dati pojedina minimalna prava, neovisno o tome koja im pripadaju prema nacionalnom zakonodavstvu. U nekim dr~avama lanicama sudjelovanje dioni ara na skupatini uvjetovalo se tzv. blokiranjem dionica, tj. pohranom dionica kod odreenih institucija u odreenom razdoblju prije odr~avanja skupatine. Kako se za vrijeme pohrane njima nije moglo raspolagati, to je smanjivalo likvidnost portfelja njihovih imatelja, ato je smetalo naro ito investicijskim fondovima. Dioni ari su zbog toga odustajali od ostvarenja svojih prava na skupatini druatva, kako ne bi morali blokirati dionice. Tome treba pridodati da su dioni ari koji prebivaju izvan dr~ave lanice u kojoj druatvo ima sjediate naravno i fizi ki ograni eni u ostvarivanju prava. Sve do nedavno, fizi ko sudjelovanje dioni ara (ili njihovih punomonika) na glavnoj skupatini druatva nije bilo dovoeno u pitanje kao postulat. No razvoj modernih komunikacijskih tehnologija te uatede i koristi koje se mogu postii uvede li se ona u pripremu i rad skupatine dioni kog druatva, otvaraju nove mogunosti za dioni ka druatava, naravno uz postojanje adekvatnih sigurnosnih mehanizama. 2. Motivi donoaenja Direktive 2007/36/EC Razlozi donoaenja Direktive sastojali su se prije svega u intenciji da se olakaa pristup glavnoj skupatini onim dioni arima koji su locirani u inozemstvu. Pri ostvarivanju prava glasa dioni ara (napose u prekograni enom kontektsu) iskristalizirala su se etiri temeljna problema. Kao prvo identificiran je problem pristupa informacijama koje su relevantne za odr~avanje glavne skupatine. Primjeeno je da su rokovi u kojima se dioni ari obavjeatavaju o odr~avanju glavne skupatine kratki ili ih se nepravodobno obavjeatava o tim podacima ili se ne objavljuju svi relevantni podaci i sl. Radi ovih razloga dioni ari esto nisu znali niti da e se odr~ati glavna skupatina. Kao drugi problem identificirana je ve spomenuta obveza blokiranja (pohrane dionica) prije odr~avanja glavne skupatine, kao uvjet za ostvarivanje prava glasa (engl. share blocking) pri emu se pohranjenim dionicama nije moglo raspolagati. Predlo~eno je uvoenje sustava registracije kod kojeg se svojstvo dioni ara utvruje na odreen dan (tzv. record date ili datum registracije) prije odr~avanja glavne skupatine. Dioni ar mora imati svojstvo dioni ara samo na tzv. record date, nakon ega on mo~e slobodno raspolagati sa svojim dionicama. Za datum registracije prikladno je da bude ato bli~e datumu odr~avanja glavne skupatine kako bi utvreno stanje stvari u pogledu pitanja tko ima svojstvo dioni ara, ato viae odgovaralo stvarnom stanju stvari na dan odr~avanja glavne skupatine. Kao trei problem identificirano je glasovanje preko punomonika (engl. proxy voting). Trebalo je ukloniti ograni enja i uvjete koji postoje u nacionalnim pravima dr~ava lanica glede osoba koje se mogu imenovati za punomonika, na ina imenovanja punomonika, broja dioni ara koje jedan punomonik mo~e zastupati, kao i definirati sadr~aj njihove ovlasti na glavnoj skupatini. S time je povezana injenica da dionice mogu dr~ati razne kreditne ili druge financijske institucije koje se pojavljaju kao posrednici (intermedijari), a takvih posrednika esto mo~e biti nekoliko. Oni umjesto dioni ara sudjeluju i ostvaruju pravo glasa na skupatini druatva, bilo na temelju toga ato su u registru dionica/ ( ara) oni upisani kao dioni ari, bilo na temelju punomoi kojom ih dioni ari ovlaauju na ostvarivanje tih prava. I etvrto, zbog napretka tehnologije, a osobito zbog mogunosti primjene audio-video konferencije i interneta danas je mogue olakaati ostvarivanje prava glasa prekograni nim i udaljenim dioni arima. No primjena modernih tehnologija u radu skupatine druatva mo~e dovesti i do problema, za koje trebaju postojati odreena rjeaenja (npr. problemi s identifikacijom, prekidom veze i sl.). EU zakonodavac predla~io je nacionalnim zakonodavcima  da uklone sve prepreke takvom na inu glasovanja (tako da to mogu primjenjivati ona druatva koja sama tako odlu e), ali se ipak dr~avama lanicama ne namee obveza donoaenja takvih propisa kojima se dioni ka druatva uvratena na ureeno tr~iate obvezuju da e svojim dioni arima omoguiti takav na in sudjelovanja i glasovanja na glavnoj skupatini. Sve navedeno dovelo je do toga da je dana 11. srpnja 2007. godine donesena Direktiva (Smjernica) Europskog parlamenta i Vijea 2007/36/EC o ostvarenju odreenih prava dioni ara u dioni kim druatvima dionice kojih su uvratene na ureeno tr~iate. Temeljni cilj ove Direktive jeste osna~iti prava dioni ara kada je rije  o sudjelovanju i glasovanju na skupatini dioni ara, posebno u prekograni nom kontekstu. Direktiva taj cilj prvenstveno nastoji ostvariti rjeaavanjem gore navedenih etiriju problema, tj. a) nastoji svakom dioni aru osigurati pristup informacijama relevantnim za odr~avanje glavne skupatine, b) zabranjuje obvezu blokiranja (tj. pohrane dionica) prije odr~avanja glavne skupatine, kao uvjet za ostvarivanje prava glasa i uvodi tzv. sustav registracije, c) svakom dioni aru daje mogunost da svoja prava ostvaruje preko punomonika i d) na "mala vrata" uvodi mogunost sudjelovanja i glasovanja na skupatini putem sredstava elektroni ke komunikacije. Dr~ave lanice morale su standarde iz Direktive implementirati u svoja nacionalna zakonodavstva do 3. kolovoza 2009. godine. RH je Direktivu implementirala u studenom 2009. godine donoaenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgova kim duatvima. 3. Sudjelovanje dioni ara u radu glavne skupatine 3.1. Na elo jednakog postupanja Prema l. 4. Direktive, dioni ka druatva moraju, glede sudjelovanja i koriatenja prava glasa na glavnoj skupatini, osigurati jednako postupanje prema svim dioni arima koji su u istom polo~aju. l. 211. ZTD-a sadr~i odredbu o na elu jednakog polo~aja dioni ara, prema kojem pod jednakim uvjetima dioni ari imaju jednak polo~aj u druatvu. Korespondentna odredba ZTD-a je aira po svom dosegu jer proklamira na elo jednakog polo~aja u druatvu openito, a ne samo u pogledu sudjelovanja na glavnoj skupatini. 3.2. Prava dioni ara da budu informirani o vremenu, mjestu i sadr~aju odlu ivanja na glavnoj skupatini 3.2.1. Rok za sazivanje glavne skupatine Dioni are je potrebno pravovremeno i dostatno informirati o vremenu i mjestu odr~avanja glavne skupatine te o dnevnom redu po kojem e se na njoj raspravljati i odlu ivati, kako bi se mogli pripremiti za sudjelovanje, raspravu i odlu ivanje, bilo osobno, bilo preko punomonika. Osim o navedenome, dioni are prije odr~avanja glavne skupatine treba obavijestiti i o uvjetima koje moraju ispuniti, tj. o postupku kojeg moraju proi, kako bi mogli sudjelovati i glasovati na skupatini, a naravno, treba ih obavijestiti i o tome da imaju pravo uvrstiti nove to ke na dnevni red te predlagati nacrte odluka o kojima e se odlu ivati na glavnoj skupatini. Prema l 5. st. 1. podstavku 1. Direktive, svaka dr~ava lanica mora osigurati, tj. mora donijeti takav propis kojim e dioni kim druatvima nametnuti obvezu objave sazivanja glavne skupatine najkasnije 21. dan prije dana njenog odr~avanja. Podstavkom 2. istog stavka propisana je iznimka od ovog pravila. Tako dr~ava lanica mo~e propisati, ako je u nekom dioni kom druatvu glasovanje elektroni kim putem omogueno svim dioni arima, da se na glavnoj skupatini tog druatva mo~e donijeti odluka o obvezi objave sazivanja glavne skupatine najkasnije 14. dana prije njezinog odr~avanja, s time da ne smije biti rije  o sazivanju godianje glavne skupatine i s time da se takva odluka mora donijeti najmanje dvotreinskom veinom glasova te da vrijedi najkasnije do slijedee godianje glavne skupatine dioni ara. Podstavkom treim propisano je da dr~ave ne moraju primjenjivati najkrai rok od 21 dan (iz podstavka 1.), odnosno najkrai rok od 14 dana (iz podstavka 2.) kada je rije  o drugom ili slijedeim sazivima skupatine do kojih je doalo zbog nedostatka kvoruma potrebnog na prvom sazivanju, ali pod uvjetom da na dnevni red nije stavljena niti jedna nova to ka i da je proalo najmanje 10 dana izmeu zadnjeg sazivanja i datuma nove glavne skupatine. Naae je pravo ve prije implementacije Direktive sadr~avalo odredbu ( lanak 279. starog ZTD-a) da se glavnu skupatinu mora sazvati najmanje 30 dana prije dana njezina odr~avanja. Prilikom posljednjih izmjena ZTD-a doalo je do redakcijske pogeake te je umjesto 30 dana sada predvien rok od mjesec dana, s time da se u taj rok ne ura unava dan objave poziva. Naime, ako se rok vezuje za mjesec, broj dana je nekad 30, nekad 31, a mo~e biti 28, pa ak i 29, ato mo~e dovesti do pravne nesigurnosti,. S obzirom na naprijed navedeno, propis u kojem bi se naglasilo da se sazivanje skupatine mora objaviti najmanje mjesec (odnosno 30) dana prije njezina odr~avanja bolje bi odgovarao izri aju Direktive. 3.2.2. Na in objave sazivanja glavne skupatine Prema lanku 5. stavku 2. podstavku 1. Direktive, na in objave sazivanja glavne skupatine mora biti takav da osigurava brz i nediskriminatoran pristup skupatini druatva. To zna i da dr~ave lanice moraju propisati obvezu druatvima da rabe pouzdane komunikacijske medije putem kojih e se postii u inkovito prosljeivanje informacija javnosti i to na podru ju cijele Zajednice. lankom 5. stavkom 2. podstavkom 2. Direktive, propisano je da se navedene odredbe o na inu sazivanja ne odnose na druatva koja raspola~u knjigom dioni ara iz kojih se mogu utvrditi imena i adrese dioni ara, ali pod uvjetom da druatvo ima obvezu poslati poziv za glavnu skupatinu svim dioni arima koji su u tu knjigu upisani. I kada je rije  o na inu objave sazivanja glavne skupatine, ZTD je usklaen s Direktivom. Naime, u l. 277. st. 6. ZTD-a stoji da se poziv za glavnu skupatinu mora objaviti u glasilu druatva, a ako su dioni ari druatvu poimeni no poznati, skupatina se mo~e sazvati preporu enim pismom, pri emu se dan odaslanja pisma smatra danom objave poziva. Nadalje, l. 277. st. 8. ZTD-a sadr~i odredbu prema kojoj druatva ije su dionice uvratene na ureeno tr~iate, (a nije rije  o druatvima koja su izdala samo dionice koje glase na ime i nisu poziv za glavnu skupatinu dioni arima poslala neposredno preporu enim pismom), obvezna su poziv dostaviti medijima za koje se smatra da mogu obavijest prenijeti na cijelo podru je Europske unije. Poziv se mora dostaviti medijima najkasnije u vrijeme njegove objave. 3.2.3. Minimalan sadr~aj obavijesti o sazivanju glavne skupatine (poziva na glavnu skupatinu) Prema stavku 3., lanka 5. Direktive, obavijest o sazivanju glavne skupatine, odnosno poziv na glavnu skupatinu, minimalno mora sadr~avati slijedee podatke: to no vrijeme i mjesto odr~avanja glavne skupatine te prijedlog dnevnog reda, jasan i precizan postupak po kojem dioni ari moraju postupiti kako bi ostvarili pravo na sudjelovanje i glasovanje na glavnoj skupatini. U onim slu ajevima kada je to potrebno, obavijest (poziv) mora sadr~avati i datum za utvrivanje stanja u knjizi dioni ara (tzv. record date) te objaanjenje da samo oni koji su na taj dan dioni ari imaju pravo sudjelovati i glasovati na skupatini. Takoer, mora sadr~avati uputu o tome gdje se i na koji na in mo~e nabaviti potpuni, neskraeni tekst prijedloga odluka i isprava koje e se podnijeti glavnoj skupatini te adresu internetske stranice na kojoj e biti dostupne potrebne informacije (iz st. 4.). ZTD je glede minimalnog sadr~aja poziva na glavnu skupatinu (tj. obavijesti o sazivanju glavne skupatine) gotovo u potpunosti usklaen s Direktivom kada su izmjenama i dopunama iz 2009. godine izmjenjeni stavci 3. i 4. lanka 277. ZTD-a. Kako ZTD, u st. 7., l. 277. predvia da se uz poziv za glavnu skupatinu (tj. obavijest o sazivanju glavne skupatine) objavljuju i prijedlozi odluka koje se na toj skupatini trebaju donijeti, nema potrebe da se u pozivu navodi uputa o tome gdje se mo~e pronai tekst prijedloga odluka, ato zahtijeva Direktiva. 3.2.4. Podaci na internetskoj stranici druatva Osim ato propisuje minimalan sadr~aj obavijesti o sazivanju glavne skupatine, Direktiva u lanku 5. stavku 4. podstavku 1. dr~ave lanice obvezuje donijeti takve propise kojima e obvezati druatva da u neprekinutom razdoblju od dvadeset i prvog dana prije odr~avanja glavne skupatine (uklju ujui i dan odr~avanja glavne skupatine) na svojoj internetskoj stranici dioni arima stave na raspolaganje informacije o: sadr~aju obavijesti o sazivanju glavne skupatine, ukupnom broju dionica i pravu glasa na datum sazivanja, ispravama koje e se podnijeti skupatini, prijedlozima odluka o kojima e se odlu ivati na glavnoj skupatini i obrascima koji slu~e za glasovanje putem punomoi ili putem poate (u onim slu ajevima kada je to potrebno), osim ako se ti obrasci izravno aalju svakom dioni aru Izmjenama i dopunama ZTD-a iz 2009. dodan je lanak 280.a koji ranije nije postojao. Tim lankom u potpunosti se recipira sadr~aj gore navedenih odredbi propisanih Direktivom. 3.2.5. Obavijest dioni arima u inozemstvu Pitanje obavjeatanja dioni ara u inozemstvu jednim je dijelom rijeaeno time ato Direktiva propisuje obvezu objavljivanja obavijesti o odr~avanju glavne skupatine putem medija u kojeg se mo~e pouzdati da e u inkovito prosljediti informaciju javnosti na podru ju cijele Zajednice, ime se osigurava brzo i nediskriminirajue obavjeatavanje. U konzultacijama Europska Komisija predlo~ila je da sva dioni ka druatva ije su dionice uvratene na ureena tr~iata obavijest o odr~avanju glavne skupatine (tj. poziv na sudjelovanje na toj skupatini) i druge isprave koje su zna ajne za odr~avanje glavne skupatine objave na stranom jeziku koji je uobi ajen u podru ju meunarodnih financija, osim u slu aju ako se glavna skupatina tome usprotivi. 3. 3. Pravo dioni ara da predla~u predmet odlu ivanja / nacrt odluke 3. 3. 1. Rjeaenja Direktive Pravo dioni ara da u postojei dnevni red uvrste novu to ku ili viae novih to aka te da predla~u nacrte (prijedloge) odluka o kojima e se odlu ivati na glavnoj skupatini, bilo pojedina no bilo skupno, zajam ena su stavkom 1., lanka 6. Direktive. Tom odredbom Direktiva obvezuje sve dr~ave lanice da moraju imati takve propise kojima e se dioni arima osigurati njihovo (pojedina no ili skupno) pravo da uvrste nove to ke (novi predmet raspravljanja) na dnevni red, ali pod uvjetom da svaka od tih to aka sadr~i obrazlo~enje ili prijedlog odluke o kojoj e se odlu ivati na skupatini, kao i da predlo~e nacrt odluke za to ke koje su ve uvratene ili e tek biti uvratene na dnevni red. Direktiva predvia da dr~ave lanice mogu propisati da se prijedlozi odluka i prijedlozi za uvratenje novih to aka na dnevni red moraju podnijeti u pisanom obliku (koji se dostavlja poatom ili elektroni kim sredstvima). Kada je ostvarenje bilo kojeg od ovih prava uvjetovano time da dioni ar koji to pravo ~eli ostvariti (odnosno dioni ari koji to pravo ~ele zajedno ostvariti) mora imati (odnosno zajedno moraju imati) odreen minimalan udio u temeljnom kapitalu druatva, taj minimalni udio ne smije prelaziti 5% ukupnog temeljnog kapitala druatva. Prema l. 6. st. 3. Direktive, svaka dr~ava obvezna je odrediti jedinstveni rok, odnosno mora odrediti koliko dana prije odr~avanja glavne skupatine dioni ari najkasnije mogu ostvariti svoje pravo na predlaganje novih to aka dnevnog reda. Na isti na in dr~ave mogu, ali ne moraju odrediti rok do kojeg dioni ari mogu podnijeti prijedlog (nacrt) odluka o kojima e se raspravljati na skupatini. Kod uvratenja novih to aka na dnevni red mora se odrediti rok do kojeg je to mogue u initi, kako bi se izmjenjeni dnevni red mogao dostaviti svim dioni arima koji imaju pravo sudjelovati na skupatini te kako bi ga oni mogli prou iti i pripremiti se za raspravu i odlu ivanje. Kada je rije  o podnoaenju prijedloga (nacrta) odluka, ne mora postojati rok do kojeg se ti prijedlozi moraju predati jer se oni mogu izlo~iti i tek na raspravi na samoj glavnoj skupatini. Bitno je naime da dioni ari unaprijed budu obavijeateni o tome ato e sve biti predmet raspravljanja na glavnoj skupatini, ali nije nu~no da sa svim prijedlozima glede rjeaavanja tih predmeta budu unaprijed upoznati. Ako je doalo do izmjene dnevnog reda jer je neki dioni ar (ili viae njih) iskoristio svoje pravo da na dnevni red uvrsti neku novu to ku i to nakon ato je dnevni red ve bio dostavljen dioni arima, druatva moraju svim dioni arima staviti na raspolaganje izmjenjeni dnevni red na isti na in kao i prethodni dnevni red i to prije datuma utvrivanja stanja u knjizi dioni ara (tzv. record date), u onim slu ajevima gdje se primjenjuje taj datum, a ako je rije  o slu ajevima gdje se ne primjenjuje record date, izmjenjeni dnevni red mora se staviti na raspolaganje onoliko vremena prije odr~avanja glavne skupatine koliko je dioni arima dostatno da imenuju punomonika ili da glasuju putem poate. 3. 3. 2. Rjeaenja ZTD-a Prema ZTD-u, dioni ari koji zajedno imaju udjele u visini od barem dvadesetog dijela temeljnog kapitala druatva, mogu u pisanom obliku i uz navoenje svrhe i razloga, zahtijevati da se neki predmet stavi (doda) na dnevni red glavne skupatine i da se to objavi. Uz svaki novi predmet na dnevnom redu mora se dati obrazlo~enje i prijedlog odluke. Zahtjev se treba uputiti upravi, a statutom se mo~e odrediti da to pravo imaju i dioni ari koji zajedno imaju udjele koji su manji od jedne dvadesetine udjela u temeljnom kapitalu druatva. Ina e, dioni ari koji imaju barem 5% udjela u temeljnom kapitalu druatva, mogu od uprave, tj. od izvranih direktora zahtijevati sazivanje glavne skupatine i predlo~iti dnevni red te skupatine. Stoga je logi no da se takvim dioni arima dopustilo da i u slu ajevima kada je skupatina ve sazvana na tuu inicijativu, uvrste na dnevni red predmete o kojima ~ele da se na skupatini odlu uje, a koje inicijator sazivanja skupatine nije uvrstio na dnevni red. Va~nost odredbi o obvezi objavljivanja svih to aka dnevnog reda najbolje se o ituje u tome ato se na glavnoj skupatini ne mo~e odlu ivati o onim to kama dnevnog reda koje nisu valjano objavljene. ZTD ureuje (protu)prijedloge dioni ara o nekoj odreenoj to ci dnevnog reda u l.282.. Pritom se moraju ispuniti sljedee pretpostavke. Prvo, dioni ari koji stavljaju prijedloge moraju se identificirati. Njihov prijedlog odnosno protuprijedlog mora biti dostavljen druatvu u roku od 14 dana prije odr~avanja glavne skupatine, a prijedlog se mora i obrazlo~iti. I kona no, prijedlozi moraju biti dostupni osobama iz l. 281. st. 1.  3. ZTD-a. Kada je rije  o roku u kojem dioni ari mogu zahtijevati uvratenje novih to aka na dnevni red, ZTD predvia da druatvo ije su dionice uvratene na ureeno tr~iate mora primiti takav zahtjev najmanje 30 dana prije odr~avanja glavne skupatine, s time da se u taj rok ne ura unava dan prispjea zahtjeva druatvu. Praksa uvratenih druatava pokazuje da je vrijeme objave poziva za sudjelovanje na skupatini druatva u Slu~benom registru propisanih informacija (SRPI) od dana odr~avanja skupatine  udaljeno od oko 40-tak dana, ato realizaciju prava manjinskih dioni ara ini moguom (pravo na uvratenje to ke dnevnog reda). Meutim, ako se uvrateno druatvo vrsto dr~i zakonskih rokova o objavi poziva na skupatinu druatva (mjesec dana prije odr~avanja skupatine), to zna i da bi dioni ari morali istog trenutka kada dobiju poziv postaviti zahtjev za uvratenje to ke dnevnog reda, ato nije tehni ki izvedivo. Kako je njihov rok za to postavljen na 30 dana, a rok za objavu poziva postavljen na mjesec dana, u pojedinim mjesecima (koji imaju manje od 30 dana) takve zahtjeve nije niti mogue realizirati. Uvidom u podatke iz Slu~benog registra propisanih informacija - SRPI u kojem se nalaze sve informacije koje po zakonu uvrateno druatvo treba objavljviati ( HYPERLINK "http://www.hanfa.hr" www.hanfa.hr) vidljivo je da se pojedina uvratena druatva pri objavi saziva skupatine dr~e roka od 21 dan, ato onemoguava realizaciju prava na uvratenje nove to ke dnevnog reda koji je vazan za rok od 30 dana prije odr~avanja skupatine. Kada je rije  o stavljanju na raspolaganje i objavi izmjenjenog dnevnog reda, ZTD u skladu s Direktivom predvia da ga se mora staviti na raspolaganje i objaviti na isti na in kao i prethodni dnevni red (koji je ve stavljen na raspolaganje i objavljen prije izmjena). Naime, ako su dioni ari zatra~ili dopunu dnevnog reda, to se mora objaviti zajedno s pozivom na skupatinu, a ako to viae nije mogue, onda bez odgode nakon ato prijedlog za dopunu pristigne druatvu, pri emu se na odgovarajui na in primjenjuju odredbe o objavi poziva za sazivanje glavne skupatine, s time da je posebno naglaaeno da se dostava medijima radi prijenosa obavijesti i objava moraju u initi na isti na in kao kod poziva za glavnu skupatinu. Ovim odredbama ZTD-a ispunjen je zahtjev iz Direktive prema kojem druatva moraju svim dioni arima staviti na raspolaganje izmijenjeni dnevni red na isti na in kao i prethodni dnevni red i to prije datuma utvrivanja stanja u knjizi dioni ara (tzv. record date), a ako je rije  o slu ajevima gdje se ne primjenjuje record date, onda bar onoliko vremena prije odr~avanja glavne skupatine koliko je dioni arima dostatno da imenuju punomonika ili da glasuju putem poate. 3.4. Uvjeti koji moraju biti ispunjeni da bi dioni ar imao pravo sudjelovati i glasovati na glavnoj skupatini 3. 4. 1. Rjeaenja Direktive Zbog razloga koji su ve izneseni u uvodnom dijelu rada, dr~ave lanice su prema Direktivi obvezne donijeti takve propise kojima se jam i da pravo sudjelovanja i glasovanja dioni ara na glavnoj skupatini nee biti uvjetovano obvezom da se njihove dionice pohrane, odnosno prenesu ili upiau na ime druge fizi ke ili pravne osobe, prije odr~avanja glavne skupatine. Osim toga, dioni arima se mora jam iti mogunost prodaje, odnosno bilo kojeg drugog na ina prenoaenja dionica, u razdoblju od utvrivanja stanja u knjizi dioni ara do odr~avanja skupatine dioni ara. U tom razdoblju ova raspolaganja ne smiju biti podvrgnuta nikakvim drugim ograni enjima kojima ina e, izvan tog razdoblja, nisu podvrgnuta. Dr~ave lanice moraju imati takve propise prema kojima e prava dioni ara na sudjelovanje i glasovanje na glavnoj skupatini proizlaziti iz prava koje im njihove dionice pru~aju na dan utvrivanja stanja u knjizi dioni ara. (To je tzv. record date ili datum registracije.) Ova odredba ne mora se primjenjivati na druatva koja mogu utvrditi imena i adrese svojih dioni ara na datum odr~avanja glavne skupatine i to na temelju podataka iz postojee knjige dioni ara. Prema l. 7. st. 3. Direktive, kada je rije  o datumu utvrivanja stanja u knjizi dioni ara, svaka dr~ava treba imati pravila prema kojima e se na sva druatva primjenjivati jedinstveni datum utvrivanja stanja u knjizi dioni ara, s time da dr~ave ipak mogu odrediti razli ite datume za druatva koja izdaju samo dionice koje glase na ime i za druatva koja izdaju samo dionice na donositelja. To zna i da, ako druatvo izdaje i dionice na donositelja i dionice koje glase na ime, primjenjuje se jedinstveni datum.  Taj datum je najkasnije trideseti dan prije odr~avaja glavne skupatine, s time da mora protei najmanje 8 dana od najkasnijeg dopuatenog datuma za objavu sazivanja glavne skupatine. Radnje koje se provode radi utvrivanja identiteta dioni ara moraju biti primjerene tom cilju.  3.4.2. Rjeaenja ZTD-a ZTD pravo sudjelovanja i pravo glasovanja dioni ara na glavnoj skupatini ne uvjetuje obvezom pohrane dionica, odnosno obvezom da se prenesu ili upiau na ime druge fizi ke ili pravne osobe. Takoer, dioni arima se ni im ne ograni ava mogunost prodaje, odnosno bilo kojeg drugog na ina prenoaenja dionica, u razdoblju od utvrivanja stanja u knjizi dioni ara do odr~avanja skupatine dioni ara niti su u tom razdoblju ova raspolaganja podvrgnuta nekakvim drugim ograni enjima kojima ina e, izvan tog razdoblja, nisu podvrgnuta. ZTD je u tim pitanjima usklaen s Direktivom. ZTD u l. 279. st. 2. propisuje da se sudjelovanje na glavnoj skupatini ili koriatenje pravom glasa na glavnoj skupatini statutom mo~e uvjetovati s time da dioni ari moraju unaprijed prijaviti svoje sudjelovanje na skupatini. To je dakle dispozicija druatva, a ne zakonski imperativ. No ako se to pitanje na taj na in uredi statutom, tada prijava mora prispjeti druatvu na (u pozivu) navedenu adresu najkasnije 6 dana prije odr~avanja glavne skupatine (ako se statutom ne predvidi neki kalendarskim danima odreen krai rok). U taj se rok ne ura unava dan prispjea prijave druatvu. U slu ajevima kada je potrebna prijava, najkrai rok za sazivanje glavne skupatine (a taj rok je najmanje mjesec dana, tj. najmanje 30 dana prije odr~avanja glavne skupatine) produljuje se za dane odreene za prijavu sudjelovanja odnosno za prijavu koriatenja pravom glasa na glavnoj skupatini. Nadalje, prema l. 279. st. 3. ZTD-a za imatelje dionica koje glase na donositelja, statutom se mo~e predvidjeti kako se pravo sudjelovanja na skupatini ili pravo glasa na skupatini mora dokazati . U tom slu aju isto se produljuje rok za sazivanje skupatine (najkasnije 30 dana prije njezina odr~avanja) za dane odreene za dokazivanje prava na sudjelovanje, odnosno glasovanje na glavnoj skupatini. Ipak, ako je rije  o druatvima ije su dionice uvratene na ureeno tr~iate za dokazivanje prava na sudjelovanje, odnosno glasovanje na glavnoj skupatini dovoljan je poseban dokaz u pisanom obliku o posjedovanju udjela koji se mo~e dobiti od institucije koja vodi pohranu vrijednosnih papira. Takav dokaz mora se odnositi na po etak 21. dana prije odr~avanja glavne skupatine (to je tzv. record date ili datum registracije) i mora prispjeti druatvu na adresu navedenu u pozivu najmanje 6 dana prije odr~avanja skupatine (ako statutom nije predvien neki kalendarskim danima odreen krai rok). U taj se rok ne ura unava dan prispjea dokaza druatvu. Prema tome, za sudjelovanje na glavnoj skupatini, odnosno za koriatenje pravom glasa na glavnoj skupatini, druatvo smatra dioni arem samo onoga tko je podnio potreban dokaz. l. 279. st. 4. ZTD-a sadr~i posebna pravila o ra unanju rokova. 3. 5. Sudjelovanje i glasovanje na glavnoj skupatini putem sredstava elektroni ke komunikacije 3. 5. 1. Rjeaenja Direktive Prema Direktivi, dr~ave lanice moraju omoguiti druatvima da svojim dioni arima ponude mogunost sudjelovanja na glavnoj skupatini putem elektroni kih sredstava, i to na bilo koji na in, a posebno na neki ili na svaki od slijedeih na ina sudjelovanja: prijenosom (transmisijom) glavne skupatine u stvarnom vremenu dvosmjernom komunikacijom u stvarnom vremenu, ime se dioni arima omoguuje obraanje skupatini s udaljenog mjesta mehanizmom glasovanja, prije ili tijekom glavne skupatine, i to bez potrebe da se imenuje punomonik koji bi fizi ki bio prisutan na skupatini Dr~ave lanice dioni ka druatva ne mogu obvezati da svojim dioni arima omogue sudjelovanje i glasovanje elektroni kim putem, ali im ne smiju niti to zabraniti. Naime, treba uva~iti okolnost da je i prije donoaenja ove Direktive bilo dioni kih druatava koja su htjela svojim (naro ito inozemnim) dioni arima omoguiti sudjelovanje i glasovanje na skupatini elektroni kim putem. Meutim, u tom naumu ko ili su ih nacionalni propisi koji nisu bili prilagoeni za primjenu informati ke tehnologije. Prijenosom glavne skupatine u stvarnom vremenu omoguava se praenje tijeka glavne skupatine u stvarnom vremenu putem direktnog prijenosa slike i zvuka. Time se dioni arima daje mogunost da ve za vrijeme odr~avanja skupatine budu obavijeateni o tijeku rasprave na skupatini i o odlukama koje se donose. Ipak, dioni ari koji nisu fizi ki prisutni na skupatini samo su gledatelji, odnosno nije im pru~ena mogunost aktivnog sudjelovanja na skupatini (npr. nemaju mogunost postavljati pitanja) niti ostvarivati pravo glasa, oni tek kao udaljeni promatra i pasivno "sudjeluju" na skupatini. Dvosmjerna komunikacija u stvarnom vremenu, kojom se dioni arima omoguuje obraanje skupatini s udaljenog mjesta mo~e biti audio-vizualna, ali i ne mora. Kada je audio-vizualna rije  je u stvari o tzv. audio-video konferenciji. Rije  je o komunikaciji kod koje sudionici jedni druge vide putem ekrana i uju putem zvu nika. To zna i da su oni audio-vizualno povezani i to u stvarnom vremenu tako da mogu meusobno raspravljati i donositi odluke kao da su svi zajedno u istoj prostoriji, naravno pod uvjetom da ne doe do tehni kih smetnji na njihovoj audio-vizualnoj vezi. Kod audio-video konferencija skupatina se zapravo delokalizira, odnosno ne postoji potreba da se ona igdje fizi ki odr~ava. Svi njeni lanovi mogu sudjelovati iz svojih "naslonja a", a u inak je isti kao da su u jednoj prostoriji. Ali mogue je i da se skupatina zaista fizi ki odr~ava na odreenom mjestu, a da su samo odsutni lanovi putem audio-video konferencije povezani s fizi ki prisutnim lanovima. Zna i, dvosmjerna komunikacija izmeu skupatine i dioni ara u stvarnom vremenu omoguava dioni arima koji nisu fizi ki prisutni na skupatini da se sa svojim prijedlozima, mialjenjima ili pak glasovima obrate skupatini, a mogua je i povratna reakcija skupatine kao odgovor na te njihove radnje. Takoer, nije potrebno da su audio-vizualno povezani, dostatno je da se dioni ari mogu skupatini obratiti npr. putem e-maila-a te da na isti na in mogu primiti potrebne informacije i to u vremenu odr~avanja skupatine. Elektroni kim mehanizmom glasovanja omoguuje se samo glasovanje iz udaljenog mjesta, ali ne i drugi oblici sudjelovanja na skupatini (npr. predlaganje i raspravljanje). Ovakav na in glasovanja mogue je provesti tijekom odr~avanja skupatine, ali i prije po etka skupatine, ato zna i da ovdje nije nu~na interakcija izmeu odsutnih dioni ara i skupatine u stvarnom vremenu. S druge strane, elektroni ki mehanizam glasovanja mo~e se primjenjivati i na skupatinama koje se odr~avaju na odreenom mjestu i na kojima sudjeluju samo fizi ki prisutni dioni ari radi sigurnijeg, lakaeg i preglednijeg zbrajanja glasova. Uporaba elektroni kih sredstava kojima se odsutnim dioni arima omoguuje sudjelovanje na glavnoj skupatini mo~e biti uvjetovana i ograni ena samo onim mjerama koje je potrebno poduzeti kako bi se utvrdio identitet dioni ara i osigurala sigurnost elektroni ke komunikacije i to samo u onoj mjeri u kojoj je to razmjerno potrebno radi ostvarenja cilja. Ali ovom odredbom (o zabrani uvjetovanja i ograni enja) ne dovodi se u pitanje ni jedna pravna norma koju je dr~ava donijela ili mo~e donijeti u vezi s postupkom odlu ivanja unutar druatva o tome hoe li se uvesti ili primjeniti neki od oblika sudjelovanja na skupatini putem elektroni kih sredstava. 3. 5. 2. Rjeaenja ZTD-a Izmjenama i dopunama ZTD-a iz 2009. godine, RH je glede ostvarivanja prava dioni ara putem elektroni kih sredstava ispunila sve obveze propisane lankom 8. Direktive. Naime, l. 274. st. 1. ZTD-a ureuje da se statutom druatva mo~e propisati da dioni ari mogu sva ili neka svoja prava, u cijelosti ili djelomi no, ostvarivati elektroni kom komunikacijom, u slu ajevima kada niti osobno, niti putem punomonika ne sudjeluju na glavnoj skupatini u mjestu gdje se ona odr~ava. Na sli an na in ovo pitanje ureuje (novi) Kodeks korporacijskog upravljanja. Osim ato je takav na in ostvarivanja prava dioni ara mogue propisati statutom, statutom se mo~e ovlastiti upravu druatva (upravni odbor) da omogui ovakav na in ostvarivanja prava. To je za dioni are samo mogunost ali ne i obveza i nudi im se kao alternativa fizi kom sudjelovanju na skupatini. Prava koja se mogu ostvarivati elektroni kim putem mogu biti sva ili samo neka (npr. samo sudjelovanje ili samo glasovanje na skupatini), a mogu se ostvarivati ili u potpunosti (npr. glasovanje o svim pitanjima) ili samo djelomi no (npr. glasovanje samo o nekim pitanjima). Prema stavku 2., istog lanka, statutom se mo~e dopustiti ili pak ovlastiti upravu (upravni odbor) da dopusti glasovanje pisanim putem ili putem elektroni ke komunikacije kada dioni ari ne sudjeluju na glavnoj skupatini. lanovi uprave (odnosno izvrani direktori) i lanovi nadzornog odbora (odnosno lanovi upravnog odbora) moraju sudjelovati u radu glavne skupatine, s time da se statutom mogu odrediti slu ajevi u kojima oni mogu sudjelovati u radu glavne skupatine putem prijenosa zvuka i slike (tzv. audio-vizualna konferencija). To zna i da glavnu skupatinu u pravilu nije mogue odr~ati isklju ivo putem audio-vizualne konferencije jer uvijek postoje oni koji moraju biti fizi ki prisutni u mjestu gdje se odr~ava glavna skupatina, a to su lanovi uprave i nadzornog odbora (tj. izvrani direktori i lanovi upravnog odbora). Nu~na je i nazo nost javnog bilje~nika koji vodi zapisnik. Ipak, temeljem l. 274. st.3. ZTD-a, statutom se mogu odrediti neki slu ajevi u kojima nije potrebno da lanovi uprave ili nadzornog odbora budu fizi ki prisutni. Statutom, pa ak i poslovnikom o radu glavne skupatine, mo~e se dopustiti ili pak ovlastiti upravu (upravni odbor) da dopusti prijenos rada glavne skupatine zvukom i slikom. Rije  je u stvari o prijenosu rada skupatine u stvarnom vremenu audio-vizualnim putem, ime se dioni arima koji nisu fizi ki prisutni na skupatini omoguava pasivno "sudjelovanje" na skupatini, odnosno obavjeatava ih se o svemu ato se na skupatini poduzima i to pravovremeno (u vremenu odr~avanja skupatine), ali im se ne omoguava nikakvo aktivno sudjelovanje na skupatini. Ovakav na in "sudjelovanja" dioni ara na skupatini putem sredstava elektroni ke komunikacije ZTD je poznavao i prije izmjena i dopuna iz 2009. godine. Zakon predvia da se i poslovnikom o radu glavne skupatine (a ne samo statutom druatva) mo~e dopustiti, odnosno ovlastiti upravu da dopusti ovakvu mogunost "sudjelovanja" na skupatini. tj. prijenos rada glavne skupatine zvukom i slikom. Prema st. 5., l. 274. ZTD-a, uporaba sredstava elektroni ke komunikacije za aktivno ostvarivanje svih ili nekih prava dioni ara dopuatena je samo ako su ispunjeni slijedei uvjeti: da se komuniciranje obavlja u stvarnom vremenu odr~avanja skupatine da je osigurano obostrano komuniciranje (kojim se dioni arima omoguava obraanje skupatini s mjesta gdje se ona ne odr~ava, u stvarnom vremenu njezinog odr~avanja) da je dioni arima omogueno glasovanje za vrijeme ili prije odr~avanja glavne skupatine, a da za to nije potrebno niti njihovo fizi ko sudjelovanje, niti sudjelovanje punomonika na glavnoj skupatini da je osigurana identifikacija dioni ara, sigurnost elektroni kog komuniciranja i nepromjenjivost o itovanja volje izjavljene elektroni kim putem (osim kada je to zakonom dopuateno) Nomotehni ki gledano u ovom je lanku doalo do spajanja odredbi l.8. st.1. Direktive koji govori o moguim oblicima elektroni ke komunikacije i l. 8. st. 2. Direktive koji govori o uvjetima o kojima mo~e ovisiti valjanost elektroni ke komunikacije. Uvjeti ina e ne bi smjeli biti takvi da neprimjereno ote~avaju ostvarivanje prava dioni ara. Davanjem ovlaatenja upravi (statutom) da o tome donese odluku ini se prakti nim rjeaenjem s obzirom da se tehnologija neprekidno razvija, a sadr~aj dioni arskih prava se ne mijenja ve samo na in njihova ostvarenja, koji je samo alternativa postojeem na inu ostvarenja. Dioni ko druatvo mo~e, radi autentifikacije dioni ara, posegnuti i za elektroni kim potpisom. Njega ZTD ne spominje, ali nema zapreke da se statutom on predvidi kao uvjet za identifikaciju dioni ara. On je dokaz sigurnosti o autenti nosti poailjatelja. 3. 6. Pravo na postavljanje pitanja 3. 6. 1. Openito Pravom na postavljanje druatvu, tj. upravi druatva (odnosno izvranom direktoru) pitanja koja se odnose na to ke dnevnog reda i to tijekom i prije odr~avanja glavne skupatine osigurava se obavijeatenost dioni ara koja je potrebna za sudjelovanje, raspravljanje i odlu ivanje na glavnoj skupatini. Tra~enjem obavijesti, tj. postavljanjem pitanja na glavnoj skupatini dioni ari se aktivno uklju uju u rad glavne skupatine, a da bi ovo uope bilo mogue, postoji obveza objave sazivanja glavne skupatine (zajedno s dnevnim redom) te nacrta odluka o kojima e se odlu ivati na skupatini. 3. 6. 2. Rjeaenja Direktive Prema Direktivi, svaki dioni ar ima pravo postavljati pitanja koja se odnose na to ke dnevnog reda, a obvezu odgovora na postavljena pitanja ima druatvo. To podrazumjeva bilo kojeg dioni ara koji ima pravo sudjelovati i glasovati na skupatini, pa tako i dioni are koji sudjeluju elektroni kim putem ili putem punomonika. Otvoreno je pitanje trebaju li pravo na postavljanje pitanja imati dioni ari koji nemaju pravo glasa ili ga joa nisu stekli ili im je iz dionica koje dr~e isklju eno pravo glasa. Obzirom da je pravo dioni ara da budu obavijeateni jedno od temeljnih prava, smatramo svrhovitim i potrebnim da svim dioni arima bude osigurana mogunost ostvarivanja ovog prava jer e se na taj na in o predmetu odlu ivanja temeljito informirati i oni dioni ari koji nemaju pravo glasa. Dioni ar bi naime trebao imati pravo zahtijevati odgovore na pitanja o kojima neposredno ili posredno ovisi vrijednost dionica koje dr~i. Pravo na postavljanje pitanja i obvezu davanja odgovora dr~ava lanica mo~e uvjetovati ili ograni iti, odnosno dr~ava mo~e druatvima dopustiti uvjetovanje ili ograni enje, ali samo onim mjerama koje su potrebne kako bi se utvrdio identitet dioni ara, osigurao red na skupatini i pripremi skupatine te zaatitila povjerljivost i poslovni interesi druatva. Dr~ave lanice mogu druatvima dopustiti davanje zajedni kog odgovora na pitanja istog sadr~aja te uvesti presumpciju da je na pitanje odgovoreno ako je potrebna informacija dostupna na internetskoj stranici druatva i to u obliku pitanja i odgovora. 3. 6. 3. Rjeaenja ZTD-a ZTD ne sadr~i odredbu kojom se izri ito spominje pravo dioni ara na postavljanje pitanja, ali sadr~i odredbe kojima se dioni arima jam i pravo da budu obavijeateni, ato ujedno obuhvaa i pravo na postavljanje pitanja. To pravo ZTD-om je zajam eno joa prije donoaenja Direktive, pa l. 287. ZTD-a kojim se ono jam i, posljednjim izmjenama i dopunama nije trebalo ni dopunjavati ni mijenjati radi usklaivanja s Direktivom. Ipak, izvjesne promjene su u injene. I prema ZTD-u, uprava (tj. izvrani direktor) mora na glavnoj skupatini svakom dioni aru na njegov zahtjev dati obavijest (tj. na dioni arevo pitanje dati odgovor) o poslovima druatva, ako je to potrebno za prosudbu pitanja koja su na dnevom redu. Treba naglasiti da prema ZTD-u, ako je nekom dioni aru zbog njegovog svojstva dioni ara dana obavijest izvan glavne skupatine, ta se obavijest na glavnoj skupatini mora dati svakom dioni aru koji to zatra~i, pa i onda kada ta obavijest nije potrebna za prosudbu pitanja koja su na dnevnom redu. Ova odredba predviena je ZTD-om radi pravila o jednakom postupanju prema dioni arima, tj. radi na ela jednakog polo~aja dioni ara, prema kojem pod jednakim uvjetima dioni ari imaju jednaka prava i obveze spram druatva. ZTD taksativno propisuje slu ajeve u kojima uprava (tj. izvrani direktor) mo~e uskratiti davanje obavijesti, a tih slu ajeva ima aest. Osim toga, statutom druatva ili poslovnikom o radu glavne skupatine, mo~e se ovlastiti predsjednika glavne skupatine da kroz vremenski primjereno razdoblje ograni i ostvarivanje prava dioni ara na postavljanje pitanja (neovisno o tome postoji li razlog za to ograni enje). Predsjednik glavne skupatine ima ovu ovlast, ak i ako nije propisana statutom, odnosno poslovnikom, u svim onim situacijama kada smatra da je ograni enje potrebno za uredan rad i primjereno trajanje glavne skupatine. ZTD i Direktiva se u pogledu ureenja ovih pitanja razlikuju. Naime, prema Direktivi razlozi za ograni enje (neovisno je li ono vremenski primjereno) mogu biti samo: utvrivanje identiteta dioni ara, osiguravanje reda na skupatini te zaatita povjerljivih podataka i poslovnih interesa druatva. Za razliku od toga, ZTD predvia situaciju kada predsjednik skupatine mo~e uskratiti davanje obavijesti ak i kada za to uope ne postoji razlog, a to je situacija kada predsjednika skupatine statut ili poslovnik ovlaauju da ograni i pravo dioni ara na postavljanje pitanja. Nadalje, i u dijelu gdje ZTD daje ovlast predsjedniku skupatine da ograni i pravo na obavijeatenost ( ak i kada to ne predviaju ni statut ni poslovnik) u svim onim situacijama kada smatra da je ograni enje potrebno za uredan rad i primjereno trajanje glavne skupatine, upitno je mogu li se ova dva razloga poistovijetiti s razlozima koje predvia Direktiva. K tome, ZTD jam i dioni arima prava povrh Direktive, a to je da svaki dioni ar kojem je uskraeno pravo na dobivanje obavijesti, mo~e tra~iti da se njegovo pitanje, zajedno s razlogom zbog kojeg mu je uskraen odgovor, navede u zapisnik o radu glavne skupatine. Ova je odredba veoma svrhovita, jer zahvaljujui njoj dioni ar mo~e veoma lako dokazati da nije dobio odgovor na pitanje na koje mu je moralo biti odgovoreno, pa mo~e tra~iti i ostvarivanje tog prava sudskim putem. 3. 7. Glasovanje putem punomonika 3. 7. 1. Tko mo~e biti punomonik Prema l. 10. Direktive, svaki dioni ar ima pravo imenovati bilo koju osobu (fizi ku ili pravnu) koja ima poslovnu sposobnost za svog punomonika, kako bi sudjelovala i glasovala na glavnoj skupatini u njegovo ime, pri emu e glede iskazivanja mialjenja i postavljanja pitanja imati ista prava koja bi imao i dioni ar. Dr~ave lanice ne smiju imati nikakav propis kojim se ograni ava, odnosno kojim se daje mogunost druatvima da ograni e svojim dioni arima pravo na slobodan izbor punomonika. Ovo naravno ne vrijedi za propis kojim se od punomonika tra~i da ima poslovnu sposobnost. Dr~ave lanice mogu (ali ne moraju) imati i odredbu kojom se imenovanje punomonika ograni ava na jednu skupatinu, odnosno na odreeno razdoblje. Dr~ave lanice svojim propisima mogu ograni iti broj osoba koje dioni ar mo~e imenovati punomonicima za bilo koju skupatinu, ali ako dioni ar dr~i dionice na viae razli itih ra una vrijednosnih papira, mo~e imenovati zasebnog punomonika za dionice koje ima na svakom od tih ra una. To ne stavlja izvan snage propise mjerodavnog prava o zabrani razli itog glasovanja glede dionica koje posjeduje isti dioni ar. To zna i da, ako dioni ar ima viae razli itih punomonika (za dionice koje dr~i na razli itim ra unima), oni ne mogu razli ito glasovati, ako je mjerodavnim nacionalnim pravom propisano da oni koji dr~e dionice za istog dioni ara ne mogu razli ito glasovati. ZTD je, ponajprije zahvaljujui izmjenama i dopunama iz 2009. godine, usklaen i s ovim odredbama Direktive. Naime, u l. 291. st. 6., stoji da dioni ar mo~e pravo glasa na glavnoj skupatini ostvarivati putem punomonika. I RH je iskoristila mogunost koju joj glede ograni avanja broja osoba koje dioni ar mo~e imenovati za punomonika pru~a l. 10. st. 2. Direktive, pa prema ZTD-u: ako dioni ar opunomoi viae od jedne osobe, druatvo ima mogunost odbiti / prihvatiti jednu ili viae tako danih punomoi. I prije izmjena ZTD-a iz 2009. godine dioni ari su mogli imenovati punomonike i putem njih ostvarivati pravo glasa na glavnoj skupatini, ali ZTD tada nije imao odredbu o ograni avanju broja osoba koje dioni ar mo~e imenovati za punomonika, pa dioni ka druatva nisu mogla odbiti jednu ili viae punomoi kada ih je bilo viae, ako su sve te punomoi ispunjavale ostale uvjete valjanosti. Novelom iz 2009. godine izbjeglo se stanje neizvjesnosti do kojeg mo~e doi kada se imenuje viae punomonika koji moraju zajedni ki izjaviti volju u ime dioni ara koji ih je imenovao, ato mo~e prouzro iti zastoj u radu glavne skupatine, pa i neto no utvrivanje rezultata glasovanja. 3. 7. 2. Ograni enja pri odabiru punomonika prema Direktivi Iako je ranije navedeno da se ne smije ni im uvjetovati ni ograni avati mogunost izbora punomonika, osim zahtjevom da ima poslovnu sposobnost, ipak, prema l.10. st.3. Direktive, dr~ava lanica mo~e uvesti odreena ograni enja kako bi se prevenirao / razotkrio sukob interesa koji eventualno postoji izmeu punomonika i dioni ara. Stoga dr~ave lanice mogu propisati ove uvjete: da punomonik mora otkriti dioni aru odreene injenice koje bi mogle biti od zna aja za dioni ara prilikom procjene rizika o tome bi li punomonik mogao zastupati interese koji su razli iti od dioni arevih interesa ograni iti ili isklju iti ostvarenje prava (glasa) dioni ara putem punomonika ako nema konkretnih naputaka za glasovanje ograni iti ili izuzeti pravo prijenosa punomoi na drugu osobu, pri emu to ne sprje ava punomonika koji je pravna osoba da radnje potrebne za obavljanje poslova iz punomoi poduzimaju lanovi upravnog ili poslovnog tijela ili neki od zaposlenika  Direktiva primjeri no navodi situacije u kojima se posebno mo~e o ekivati da e doi do sukoba interesa izmeu dioni ara i punomonika, a to su situacije kada je punomonik: veinski dioni ar druatva (ili ako ga nadzire veinski dioni ar druatva) lan uprave ili nadzornog odbora druatva, ili lan uprave ili nadzornog odbora veinskog dioni ara (odnosno druatva kojeg nadzire veinski dioni ar) zaposenik ili revizor druatva, odnosno veinskog dioni ara, odnosno druatva kojeg nadzire veinski dioni ar u obiteljskoj vezi s bilo kojom od fizi kih osoba koje su navedene u prethodne tri to ke Punomonik mora glasovati u skladu s naputcima koje je dobio od dioni ara u ije ime djeluje, a dr~ave lanice mogu zahtijevati od punomonika da svu dokumentaciju o naputcima za glasovanje uva kroz odreeno vremensko razdoblje te da, kada se to od njega zahtijeva, potvrdi da je glasovao u skladu s naputcima. 3.7.3. Tipologija punomonika za glasovanje prema ZTD-u Punomo za glasovanje na glavnoj skupatini mo~e se dati: financijskoj instituciji, kreditnoj instituciji, udruzi dioni ara i skrbniku nad dionicama. Nomotehni ki, ovo je pitanje u ZTD-u ureeno na na in da je ostvarivanje prava glasa putem kreditnih i financijskih institucija regulirano u l. 292. st. 1.  7. ZTD-a, a te se odredbe, kako je propisano u l. 292. st. 8. ZTD-a, na odgovaraju na in primjenjuju i na udruge dioni ara te na osobe koje se na temelju posla koji obavljaju nude dioni arima da e za njih ostvarivati pravo glasa na glavnoj skupatini. Pri tom treba razlikovati poziciju kreditne financijske institucije kada ona glasuje o dionicama koje joj ne pripadaju, ali su u registru dionica upisane na njezino ime (kada je povjerenik tih dionica), od one u kojoj financijska institucija ostvaruje pravo glasa iz dionica koje joj ne pripadaju i za koje nije upisana u registru dionica kao njihov imatelj. l. 292. ZTD-a propisuje da kreditna institucija smije ostvarivati pravo glasa na temelju dionica koje joj ne pripadaju i u pogledu kojih nije kao njihov imatelj upisana u registar dionica, samo ako je za to opunomoena. S druge strane, prema l. 292. st. 6. ZTD-a, kreditna / financijska institucija smije ostvarivati pravo glasa na temelju dionica koje glase na ime i koje joj ne pripadaju, ali su u registru dionica upisane na njezino ime samo na temelju ovlasti koju za to dobije. Ta se ovlast o igledno crpi iz ugovora (odnosa) temeljem kojeg su dionice upisane na njezino ime, a ne temeljem punomoi. Ipak, isti stavak u tom slu aju predvia analognu primjenu odredbi koje vrijede za onaj tip punomoni kog odnosa kod kojeg kreditne / financijske institucije nisu u registru dionica upisane u svoje ime. Za razumijevanje razli itog polo~aja izmeu kreditne / financijske institucije koja je kao imatelj dionica upisana u registar dionica iako joj one ne pripadaju, od onog gdje kreditna / financijska institucija nije upisana u registar dionica kao njihov imatelj, klju an je stavak 7. lanka 292. ZTD-a iz kojeg proizlazi da; ako institucija koja je kao imatelj dionica upisana (makar joj dionice ne pripadaju) postupi protivno nekoj odredbi lanka 292. ZTD-a, ak i ako djeluje bez ili izvan ovlasti, to ne utje e na valjanost danog glasa. Za razliku od toga, ako je rije  o glasu kojeg je dala kreditna / financijska institucija koja u registru dionica nije upisana kao dioni ar, a nije imala punomo za glasovanje na glavnoj skupatini valjanost glasa bit e dovedena u pitanje. lanstvo u udruzi dioni ara nema zna aj ovlasti za zastupanje na glavnoj skupatini, pa je i tada potrebna punomo. S obzirom na vrste ra una koji postoje kod SKDD-a, a to su: osnovni, suvlasni ki, zastupni ki, trezorski, ra un portfelja ili skrbni ki ra un, skrbni ki ra un je tipi an ra un kod kojeg su vrijednosni papiri upisani na skrbnika, a ako je rije  o skrbni kom ra unu pod zaporkom ili zbirnom ra unu tada je identitet pravog imatelja vrijednosnog papira poznat samo skrbniku. Kod ra una portfelja investicijsko druatvo upravlja portfeljem vrijednosnih papira u svoje ime a za ra un ulagatelja (poput komisiona), pri emu je kao imatelj tih vrijednosnih papira upisan ulagatelj. a) Na in postupanja punomonika za glasovanje l. 292. st. 1. ZTD-a polazi od teze da je punomo svakodobno opoziva. Kreditna / financijska institucija du~na je jednom godianje jasno upozoriti dioni ara na mogunost da u svako doba opozove punomo ili da promjeni punomonika. Kako je cilj potaknuti dioni ara na aktivitet, njemu se putem formulara mora olakaati mogunost davanja uputa za glasovanje o pojedinim to kama dnevnog reda te mogunost davanja, opozivanja i izmjene punomoi. To je obveza financijske institucije (odnosno drugih punomonika, s obzirom na podrednu primjenu ovih propisa na sve ostale punomonike). Zakon ureuje i situaciju u kojoj dioni ar ne djeluje proaktivno. Ako on ne da izri ite upute o glasovanju, financijska / kreditna institucija mo~e kao podlogu za svoje djelovanje koristiti ovlaatenje dano u opoj punomoi da e glasovati, ali samo onako kako je to navedeno u njezinim prijedlozima ili onako kako je navedeno u prijedlozima uprave (izvranih direktora) ili nadzornog (upravnog) odbora druatva ija se glavna skupatina ima odr~ati. Ako su ti prijedlozi divergentni, onda, u nedostatku izri itih uputa dioni ara, prioritet ima prijedlog nadzornog (upravnog) odbora. U oba slu aja, kada kreditna/finacijska institucija namjerava glasovati temeljem vlastitih prijedloga ili temeljem prijedloga organa druatva ije su dionice u pitanju, mora dioni arima te prijedloge u initi dostupnima, ako to ve nije u injeno. Ponudi li kreditna, odnosno financijska institucija da e glasovati za neki od navedenih prijedloga, mora istodobno ponuditi i da e podloge potrebne za glasovanje do opoziva (punomoi, op.a.) proslijediti u mjeri u kojoj se pretpostavlja da je to potrebno udruzi dioni ara ili nekom drugom tko e zastupati dioni ara u koriatenju pravom glasa po njegovu izboru. Ako dioni ar ne da uputu, financijska, odnosno kreditna institucija mora glasovati u skladu s onim ato je predlo~ila, osim ako se prema okolnostima mo~e zaklju iti da bi dioni ar, kad bi znao za stanje stvari, odobrio takvo (druk ije, op.a.) glasovanje. Ona atoviae, prema l. 292. st. 3. ZTD-a mo~e odstupiti ne samo od vlastitog prijedloga nego i od dioni arevih uputa. U oba slu aja nastaje obveza da o tome obavijesti dioni ara i navede razloge za odstupanje.  b) Rjeaavanje sukoba interesa Izvraavajui pravo glasa za drugog, punomonik mo~e biti u iskuaenju da to pravo ostvaruje na na in da preferira svoje interese, a na uatrb interesa osobe za koju glasuje u svojstvu punomonika. Zbog toga ZTD sadr~i odredbu prema kojoj se pri izradi prijedloga, financijska/ kreditna institucija mora voditi isklju ivo interesima dioni ara te mora poduzeti sve mjere da isklju i utjecaj vlastitih interesa. Jedan lan poslovodstva se imenuje da nadzire pridr~avanje tih obveza kao i uredno koriatenje pravom glasa i dokumentaciju o tome. Ova odredba ima zna enje prevencije sukoba interesa. Ako postoji sukob interesa izmeu dioni ara i njegovog punomonika to nije razlog zbog kojeg bi punomonik morao odstupiti, ve je glavni lijek za rjeaavanje tog problema razotkrivanje postojanja sukoba interesa nakon ega opunomoeni mo~e punomo otkazati. ZTD predvia tri situacije u kojima punomonik (kreditna / financijska institucija), zbog visoke vjerojatnosti postojanja sukoba interesa izmeu nje i dioni ara, treba na to upozoriti dioni ara. U prvom slu aju dioni ara treba upozoriti ako je sam punomonik (odnosno ako je neki lan uprave, izvrani direktor ili suradnik kreditne/financijske institucije/skrbnika/tj. punomonika koji je pravna osoba) ujedno i lan nadzornog (upravnog) odbora druatva, lan uprave druatva (izvrani direktor) ili suradnik dioni kog druatva na ijoj glavnoj skupatini treba glasovati (i obrnuto). Dakle, to ne diskvalificira tu osobu kao potencijalnog punomonika, ali se opunomoenome to treba staviti na znanje. Postavlja se pitanje tko se smatra suradnikom druatva. To bi primjerice mogao biti revizor ili odvjetnik koji zastupa druatvo. U druga dva slu aja isto takvo upozorenje mora se dati dioni aru ako kreditna/financijska institucija ima udio u dioni kom druatvu kojeg po zakonu mora prijaviti nadle~nom nadzornom tijelu ili je s druatvom u konzorciju koji je u posljednjih 5 godina preuzeo posljednju emisiju vrijednosnih papira druatva. U prvom od potonja dva slu aja takva e obveza primjerice nastati za sve pravne i fizi ke osobe koje steknu ili otue tzv. kvalificirani udio u uvratenom druatvu (5%, 10%, 15% & ). Temeljem l. 413. ZTK, moraju o tome obavijestiti to druatvo (izdavatelja) i HANFU, nakon ega nastaje obveza izdavatelja da to objavi prema l. 428. ZTK. Ina e je cilj ove obveze obavijestiti javnost o tome da u tom (uvratenom) druatvu postoje dioni ari koji dr~e kvalificirane udjele. Uslijed toga oni ostvaruju i odreeni utjecaj na skupatini druatva, a ako djeluju zajedni ki mogu i kontrolirati druatvo. U tom slu aju, dioni ari koji zajedni ki djeluju, a koji dr~e zajedno dionice koje na skupatini druatva daju 25%+ 1 glas morat e objaviti punudu za preuzimanje. Clj l. 292. st. 2. ZTD-a je o postojanju kvalificiranog udjela obavijestiti samog dioni ara, kojem se mora dati do znanja da osoba koja djeluuje kao njegov punomonik (skrbnik) ostvaruje zna ajan utjecaj na donoaenje odluka na skupatini druatva temeljem broja glasova koji joj pripadaju. U drugom od potonja dva slu aja radi se o tome da je financijska / kreditna institucija povezana sa samim dioni kim druatvom na na in da su oba subjekta lanovi konzorcija. Taj konzorcij djeluje kao osoba koja je otkupila (ZTD rabi termin preuzela) posljednju emisiju vrijednosnih papira druatva. Naj eae e se raditi o javnoj ponudi (emisiji) vrijednosnih papira, ato povla i za sobom obvezu tog dioni kog druatva da uvrsti vrijednosne papire na ureeno tr~iate. Taj konzorcij djeluje u svojstvu pokrovitelja (ili jamca) izdanja. S obzirom da su kreditna/ financijska institucija i dioni ko druatvo ije su dionice u pitanju lanovi tog konzorcija, oni se nalaze u odnosu ortaatva, ak i ako kreditna institucija nije kvalificirani dioni ar tog dioni kog druatva. Zbog toga takoer nastaje obveza za doti nu financijsku / kreditnu instituciju da tu okolnost razotkrije dioni aru za kojeg glasuje. Smatramo da bi upozorenje dioni aru o postojanju odnosa povezanosti izmeu kreditne / financijske institucije i dioni kog druatva ije su dionice u pitanju, trebalo uputiti i onda kada izmeu kreditne / financijske institucije i dioni kog druatva postoji neki drugi oblik povezanosti (putem poduzetni kog ugovora i sl.). Sve su to situacije u kojima je opravdano zahtijevati razotkrivanje tih okolnosti jer postoji vrlo visoka vjerojatnost postojanja sukoba interesa. Sasvim je specifi na situacija u kojoj, od dioni ara opunomoena kreditna / financijska institucija, treba glasovati za dioni ara na vlastitoj glavnoj skupatini. Ona se tada zapravo pojavljuje u ulozi punomonika / skrbnika vlastitih dionica, iako nije doalo do stjecanja vlastitih dionica pa nije prekludirana u izvraavanju prava glasa. No u tom slu aju ona smije na temelju punomoi koristiti pravo glasa dioni ara samo ako je taj dioni ar dao izri itu uputu za glasovanje o svakoj to ci dnevnog reda. S obzirom na zakonsku dikciju ove odredbe, smatramo da u ovoj situaciji ne bi bilo prostora za glasovanje protivno naputcima koje je fiancijskoj / kreditnoj instituciji dao dioni ar, jer je to upravo mjera koja ima zadatak prevenirati sukob interesa. Isto vrijedi i za glasovanje na skupatini onog dioni kog druatva u kojem kreditna / financijska institucija (tj. punomonik ili skrbnik) neposredno ili posredno sudjeluje u temeljnom kapitalu s viae od 20%. U potonjem slu aju nije bitno nosi li dr~anje tog dijela kapitala i korespondentni broj glasova (mo~e se raditi i o povlaatenim dionicama bez prava glasa). c) Mogunost prijenosa punomoi na drugu osobu i ograni enja Kada je rije  o prijenosu punomoi, ako to dopuata punomo koju je dioni ar dao, tada kreditna/financijska institucija (tj. punomonik/skrbnik) smije postupajui na temelju te punomoi, prenijeti punomo za zastupanje na osobe koje nisu njezini zaposlenici. Zna i da prijenos punomoi (osim na zaposlenike) nije mogua ako je izri ito ne predvia sama punomo. 3. 7. 4. Broj osoba koje punomonik mo~e zastupati Direktiva predvia da osoba koja djeluje kao punomonik ne smije biti ograni ena kada je rije  o broju osoba (dioni ara) koje zastupa i mora mu biti omogueno da za svakog od tih dioni ara glasuje u skladu s naputcima koje je od njega dobio, a to zna i da mu ne smije biti zabranjeno da razli ito glasa za svakog dioni ara u ije ime djeluje. 3. 7. 5. Na in i oblik punomoi Kada je rije  o na inu imenovanja punomonika, sukladno odredbama Direktive, dr~ava lanica mora dopustiti dioni arima imenovanje punomonika elektroni kim putem te druatva obvezati da prihvate obavijest o imenovanju punomonika elektroni kim putem, pri emu i imenovanje punomonika i obavijest o imenovanju punomonika moraju biti u pisanom obliku. Osim ovog osnovnog formalnog uvjeta valjanosti ne smiju se postaviti nikakvi dodatni uvjeti za valjanost imenovanja, osim onih koji su potrebni da bi se utvrdio identitet punomonika i dioni ara te da bi se omoguila provjera sadr~aja upute za glasovanje i to samo u onoj mjeri u kojoj su ti uvjeti razmjerni postizanju ovih ciljeva. Sve navedeno glede uvjeta za imenovanja punomonika, vrijedi i za opoziv punomoi. Prema ZTD-u, za davanje punomoi, njen opoziv i dokazivanje da je dana u odnosu na druatvo, potreban je pisani oblik, ako statutom nije predvien druga iji oblik. U praksi je sintagma  ako statutom za to nije previen druk iji oblik izazivala nedoumice. Kako je iz Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgova kim druatvima ispuatena sintagma manje formalan oblik, doslovnim tuma enjem zakonske dikcije, proizlazi da bi se statutom mogao predvidjeti  formalniji oblik npr. punomo koja mora biti ovjerena kod javnog bilje~nika, ato bi izravno bilo protivno smislu implementirane Direktive. Manje formalan oblik podrazumijevao bi i punomo danu usmeno, usmenom izjavom volje upuenom druatvu odnosno, njegovom organu o kojoj se mo~e sastaviti pisana biljeaka. Na taj na in se punomo mo~e predati druatvu. No pisani trag o usmeno danoj punomoi uvijek mora postojati jer Direktiva uvjetuje da imenovanje punomonika te obavijest o imenovanju i opoziv punomoi moraju biti u pisanom obliku, a odredbe Direktive glede oblika punomoi su regulatorni minimun. Nadalje, prema ZTD-u, kada je rije  o druatvima ije su dionice uvratene na ureeno tr~iate (a upravo na takva druatva se i odnose odredbe Direktive) za prijenos dokaza o tome da je punomo dana mogua je i elektroni ka komunikacija. Punomo dakle treba biti sadr~ana u pisanom obliku, ali se dokaz o postojanju pisane punomo mo~e prenijeti elektroni kim putem (npr. skenirana punomo dana u pisanom obliku). Kako se ova odredba iskazuje kao regulatorni minimum za uvratena druatva, nema razloga da se to ne prihvati i za ostala druatva. Punomo se mora predati druatvu koje je mora uvati najmanje 3 godine. Ova odredba je uvedena kako bi se mogao ispitati identitet dioni ara i punomonika te sadr~aj upute o glasovanju, pa ak i nakon odr~avanja glavne skupatine, ako se glede toga pojavi neko sporno pitanje. Osim pisane punomoi na papiru uvati se mo~e i punomo dana u elektroni kom obliku bilo kao zapis na kompjuteru bilo kao ispis tog kompjuterskog zapisa. Novi Kodeks korporacijskog upravljanja koji se primjenjuje od 1.01. 2011. u pravilu 2.5.1. o pitanju oblika punomoi odreuje da:  izdavanje punomoi treba biti krajnje pojednostavljeno i bez strogih formalnih zahtjeva. 3. 8. Glasovanje putem poate Direktiva predvia da dr~ave lanice dopuste druatvima da svojim dioni arima ponude mogunost glasovanja putem poate prije odr~avanja glavne skupatine. Glasovanje putem poate mo~e biti ograni eno ili uvjetovano samo onim mjerama ili uvjetima koji su potrebni da se utvrdi identitet dioni ara te naravno, samo u mjeri koja je razmjerna postizanju tog cilja. RH je u skladu s ovom odredbom dopustila druatvima da svojim dioni arima omogue glasovanje putem poate, na na in da je novelom iz 2009. godine u ZTD unijela odredbu prema kojoj se statutom mo~e propisati, odnosno ovlastiti upravu (upravni odbor) da omogui svojim dioni arima glasovanje pisanim putem (putem poate) ili putem elektroni ke komunikacije, kada ne sudjeluju na glavnoj skupatini. Radi potpune implementacije Direktive, valjalo je naglasiti 8 ( * ` b V^ɾѳ{ofoSofoSofoJoh6mHsH$jhhP0J6UmHsHh3"6mHsHhhP6mHsHhPhPmHsHhPhP5mHsHhPh%7O5mHsHh5mHsHhPh5mHsHhPh%7OmHsHhkUhMmHsHhMmHsHhkUh%7OmHsHhkUhkUmHsHh>h%7O5mHsHh>hkU5mHsHf ,.468:fh!4'2 $`a$gd= $@&`a$gdc $`a$gdj* $^a$gd$a$gdP$a$gd$a$gd%7O $@&a$gdc؛^v(*,N2468:@dfh~vkv`U`J>hPh@6mHsHhPh@mHsHhPh*fmHsHhPh,;mHsHhPh<0mHsHh mHsHh 5mHsHhPh~OW5mHsHhPh%7O5mHsHhPh%7OmHsHhPhPmHsHhh 6mHsHh3"h 56mHsHh 6mHsHhP6mHsHh3"6mHsHhhP6mHsHh6mHsHJVZ~Xln| |~ 2PpļİvjhwmHnHsHtH#jhaj0JUmHnHsHtHhU'mHnHsHtHhx?haj6mHnHsHtHhmHnHsHtHhajmHnHsHtHh2hmHsHhajmHsHjh6r0JUmHsHhPhmHsHhmHsHhmHsHhPh@mHsH'0<Hnnp (;͚maRRF:Rh _mHnHsHtHhq mHnHsHtHh=hmHnHsHtHh=h9mHnHsHtH)jh=h3~30JUmHnHsHtHh=h3~3mHnHsHtHh=h=mHnHsHtH)jh=haj0JUmHnHsHtHh=hajmHnHsHtH(,|>!!!!!!!!!!!"""("*"x"~""#,#L#^#f#r#幤唅sggggggWgghMh^6mHnHsHtHhN>mHnHsHtH#jhaw0JUmHnHsHtHh=h9mHnHsHtHhx?h96mHnHsHtH)jh=hmHnHsHtHhx?mHnHsHtH#jh,~0JUmHnHsHtHh=hmHnHsHtHh^bmHnHsHtHh=mHnHsHtHh=h9mHnHsHtH#jh$,w0JUmHnHsHtHhx?h96mHnHsHtHhx?h=6mHnHsHtH&,,,,.,6,:,@,B,F,H,b,d,f,r,t,x,z,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,---$-&-0-2-B-D-N-P-`-b-d-f-r-t-x-z---------------------h)mHsHh)h)5mHsHh`h)5h`h)6h)h)6mHsH h`h)h)h)mHsHK-----....".$.,...6.8.<.>.L.N.X.Z.j.n.t.v.x.z.|......................./ / ////(/*/:/0@0N0P0X0Z0h0j0|0~00000000000000000000001 1 111214181:1R1T1^1`1j1l1p1r11111111111111111111h)h)5mHsHh`h)5h)h)mHsH h`h)V1122 2222222.2022242B2D2\2^2f2h2l2n2~22222222222222222"3$34444h566t7ӱӕhmmHnHsHtHh)mHnHsHtHh]8uh96mHnHsHtHh]8uh=6mHnHsHtH#jh)0JUmHnHsHtHh=mHnHsHtHh)h)mHnHsHtHh)h)mHsH h`h)12j5@@@@@C(FRLRXhbjblbnbbbccg $`a$gde.0 $@&a$gdc$a$gdj* $`a$gdn $@&`a$gdc $`a$gdj* $`a$gd)t7v777777778h8x88888 999.:8:B:D:::: ;;d;;;;;;;$<&<,<.<0<f<<<=b=d=ʿʿլդլշvhPhamHsHhPh~OWmHsHh mHsHh]8umHsHh mHsHh>mHsHhPhI$mHsHhI$mHsHh=hmHsHh=h mHsHh)mHsHhmmHsHh)mHnHsHtHh=hajmHnHsHtH-d======== >>@>B>T>>>H?J?N?V?Z????? @R@@@@@@@@@@AABB2B4BbBdBrBBB݊ttthPh mHsHhPhamHsHhB]mHsHhZC5mHsHhPhn5mHsHhnmHsHhPcmHsHjh!!{0JUmHsHh)mHsHhI$mHsHh]8umHsHh mHsHh6rmHsHhmHsHhPh mHsH-BBB C CCCCC"CVCdCfCCCCCDDDDDDEE$E(E*E8E>E@EtEvExEzEE귩yyh]hPhmHsH!jhPha0JUmHsHh)mHsHhI$mHsHh8mHsHhPha6mHsHhPh6mHsHhI$ha56mHsHhI$h56mHsHhI$ha5mHsH!jhPhu00JUmHsHhB]mHsHhPhamHsHhPh mHsH#EEE F$F&F(F0F:FpFFFdGfGGGGGGGGHH HH$H6H^HHHH I"I$IhIԐ}u}i}i}i}X}!jhPh0JUmHsHhPh6mHsHhAmHsHhPhmHsHhI$mHsHhPh LmHsHhPhmHsHhPh6mHsHhI$h56mHsHh)mHsHhI$ha5mHsHhPhamHsHhPhmHsHhPhmHsHhPhmHsH"hIjIlInI|IIIIJ JJ$JnJJJJJJNLPLRLZLdLfLLLLMM MєznbWhPhmHsHhPha6mHsHhPh6mHsHhI$h 56mHsHhI$hI$5mHsHhPhamHsHhPh LmHsH!jhPhu00JUmHsHhPhmHsHhPhmHsHhI$mHsHhPh6mHsHh8mHsHhPhmHsHh)mHsH MMMMMMNN*N>NVNZNNNNNO@OBODOZOOPPQQQQQQRRRRRRSFSHSTS~SSFTLTZT\TTTǿҚyҏҏhPhmHsHhPhIXmHsHhPhvrmHsHhI$hI$5mHsHh)mHsH!jhPhu00JUmHsHhAmHsHhPh LmHsHhI$mHsHh13 mHsHhB]mHsHhPhmHsHhPhPxmHsH/TTTTLUUUUUUUUV(V:VTVVVXV^V`VdVpVrVVVW&WLWpW.XHXJX`XtX~XXXXXXXX.Y6YXYfYĹ⮝~shPh-#mHsHhPhWlmHsHhB]mHsHhPh!6mHsH!jhPhvr0JUmHsHhPhu0mHsHhPhPxmHsHhPhQ2mHsHhe.0mHsHhPhIXmHsHhPhmHsHhI$mHsHhPhvrmHsH-fYxYZZ[ \\]]_*______`J`N`n`p`r```````.a@aBafaxaaabbfbθάθΡᖋuujًu_uhPh`xmHsHhPhSmHsHhPh mHsHhPh-#mHsHhPh;LmHsHhPh nBmHsHhPhPxmHsHhPh_6mHsHhPh'SmHsHhPh}mHsHhPh_mHsHhe.0mHsHhAmHsHhPhWl6mHsHhPhWlmHsH$fbhbjblbnbpbrbtbvbbbbbbbbbbbbbcccccc c$c¶ΡΡΊ~uiui^V^KhPh!KfmHsHhL3mHsHhPh mHsHhPh 5mHsHhL35mHsHhPh>5mHsHhPhF5mHsHhPhn35mHsHhPh:5mHsHh>5mHsHhPh45mHsHhPhl5mHsHhPhn355mHsHh`5mHsHhZ5mHsHhB]5mHsHhPh mHsH$c*cNc`cdddd$e>eZeeeee ffff ggggggggxgzggԵԭߥwk_V_hL35mHsHhL3hL35mHsHhL3h>5mHsHhL3hF5mHsHhL3hn355mHsHhPh:mHsHhPh:mHsHh}mHsHhL3mHsHhPhjAmHsHh]mHsHhPhm|6mHsHhPhm|mHsHhPh mHsHhPh!KfmHsHhPh4mHsHggggg:hmHsHhPhpmHsHhPhmHsHhPhmHsHhPh@mHsHhPhV]6mHsHhPh\6mHsHhPh6mHsHhPh{6mHsHhPhl?6mHsHhPhl6mHsHhPhn356mHsHhPhl?mHsHoooo p>pppppq0qJq^qqqqqqqfrnrprrrrss:ssssմՍwlwawwVhPh@mHsHhPh?U\mHsHhPhLmHsHhPh:mHsHhPh QmHsHhPh6mHsHh6mHsHhPhl6mHsHhPhvI6mHsHhPh6M5mHsHhPhV]mHsHhkUh56mHsHhkUhmHsHhPhmHsHh;,hB*mHphsHhmHsH|X}Z}h}v}}}}}~6~H~h~~,28HJ ^`xƸߟ{s{h{`{X{h`xmHsHhZmHsHhPhmHsHh LmHsHhPhKmHsHhPh6MmHsHjh8d0JUmHsHhPh:mHsHhZh:56mHsHhZhH56mHsHhZh;56mHsHhPh;mHsHhPhmHsHhPh>\mHsHhPhHmHsHxz|܂,:<RTބ.0B DFJ0ˆĈƈȈʈΈ҈ззЯ槟зЧД毁vj^hPhl6mHsHhPhvI6mHsHhPh*mHsHhzmHsHhPh-mHsHhPhmHsHh`xmHsHhhmHsHh*mHsHhPhUkmHsHhZh!56mHsHhPh!mHsHhPhmHsHhPh6MmHsHjh`x0JUmHsH!҈Ԉֈ؈ڈJLԉjŠĊЊ\`>nƺޢƋuju\uQFFFhPhTTmHsHhPhvmHsHhZh -56mHsHhPht_TmHsHhPh -mHsHhPh$#mHsHhPh6MmHsHhPh6M6mHsHhPhTT6mHsHhPh >6mHsHhPht_T6mHsHhPh.6mHsHhPh{6mHsHhPh>6mHsHhPhl6mHsHh6mHsHnprtvjv"`rtTXtȏ̏ڏ bhjlƻƤќѤƑƑѤ{{peZhPh]BmHsHhPhEmHsHhPhzJmHsHhPh"mHsHhPh#mHsHhPh)mHsHhhmHsHhPhq.mHsHhPh6mHsHhPhmHsHhPh mHsHhPh6MmHsHhPhvmHsH!jhPh6M0JUmHsHh`xmHsHl” "XܢޢjlȪ` $`a$gdEw\ $`a$gd* $`a$gdj* $h@&`ha$gdc$a$gdj* $h`ha$gd* $h`ha$gdl@Nܑ"$<JLNPX^`:hʓbd”Ըyynyyyyyf[hPh*mHsHhzmHsHhPh=]mHsHhPhmHsHhZmHsHh`xmHsHjh*0JUmHsHhPh(#mHsHhPhl1mHsH!jhPh6M0JUmHsHhPh$#mHsHhPhBmHsHhPhF+mHsHhPht_TmHsHhPh -mHsH"”Ɣʔ̔Δ "l~ҕ֕"$24BZbdrtҗ^pƻvkk`UhPhNmHsHhPhqmHsHhPhmHsH!jhPh60JUmHsHhZmHsHhPhmHsHhPhTmHsHhPht_TmHsHhPhOkmHsHhPhExmHsHhPh6mHsHhPh6mHsHh6mHsHhPhl6mHsHhPhvI6mHsH!p˜.2 "$XZ›28:LdfĜ⻰⚇|pdXhPhl6mHsHhPhvI6mHsHhPh:5mHsHhPhKmHsHhPhuG|mHsHh@YmHsHhPh:mHsHhPhDFSmHsHhPhn-lmHsHhPhmHsH!jhPh%0JUmHsHhPh fjmHsHh*mHsHhPhOkmHsHhPht_TmHsH ĜƜȜʜ̜Ԝڜjx~>ޟ $̠ ޡjآ޻wlaSahZh0756mHsHhPh07mHsHhPhqmHsHhmHsHhmHsHh0mHsHjh00JUmHsHhPhVmHsHhPhUBxmHsHh*mHsHhPh:mHsHhPhuG|6mHsHhPh:6mHsHhPhUBx6mHsHhPhl6mHsHh6mHsHآڢܢޢ,4JLNfhjlprvx|~thth\SK،hEw\mHsHhEw\6mHsHhPhel6mHsHhPhl6mHsHhPh^/6mHsHhPhvI6mHsHhPh{.mHsHh5mHsHhp 5mHsHhPh"m5mHsHhPh^/5mHsHhPhvI5mHsHhPhUrmHsHhPh^/mHsHhPhmHsH!jhPh070JUmHsH6t:ĦЦԦ֦04NRl<>BTrبڨɾԾ԰xj\N\hEw\hUr56mHsHhEw\h):56mHsHhEw\h}>56mHsH!jhPh-\0JUmHsHh0h}>56mHsHhPh}>mHsHhEw\h^/56mHsHhEw\h56mHsHhPh^/mHsHhPh$mHsHhPhmHsHhPhtmHsHhPh{.mHsHhPhelmHsH &(<v2RVzĪƪȪʪ¬Z\^`jlø٬ٕÍq`UMBhEhbhEhbmHsHhEhbmHsHhPh,mHsH!jhPh,0JUmHsHhEw\h,56mHsHhEw\h):56mHsHhEw\mHsHhPhL,mHsHhUrhO6mHsHhUrhL,6mHsHhPh):mHsHhPhOmHsHhPh̳wf[hPhT{PmHsH!jhPha0JUmHsHhPh"]mHsHhPhGz-mHsHhEhbhiZ6mHsHhEhbhGz-6mHsHhEw\hiZ56mHsHhEw\h;_56mHsHhPhiZmHsHhPh;_mHsHhPhA)mHsHhPhQ1mHsHhEhbmHsHhPh -mHsH`̵<>np80df"02 $@&`a$gdc $`a$gdEw\ $`a$gdh&gd`gd$a$gdj* $`a$gdj*>BDHJLNPRhlpz|»ĻлһԻֻ ,.>@FH÷ë{{{{{{{{{{{{{{{hnhVhnB*mHph3fsHhVhnmHsH hqfhnhVhmHsHhhUr6mHsHhh{6mHsHhh0s*6mHsHhhEw\6mHsHhhl6mHsHhh3=6mHsHhhvI6mHsH0HNRZ\^`np|~Լּڼܼ (*02>@HJRTVX\^bdhjvz~ĽƽνнԽֽ޽"0268BhVhnmHsHhn_BDRT`dfhxz~¾ľξо־ؾ &(,.8:PR^`bdvxȿʿԿֿ  hVh}5ZmHsHjhn0JUhnhVhnmHsHW &(.2:<@BNRVZ^`hjpr  ",.24<>BDHJNP\^hjtvjh8hn0JUhVhnmHsHhnZ"$(*68>@PRTVbflnrtxz~  "(*,02:<JLNP\^xzhVh}5ZmHsHhVhnmHsHhn[ $&(*24>@BDLNRT\^lnvxb0268žhUrjhPhvF0JUh8jh80JUhb hPhvFh<'WhvF56h<'Wh}>56hVh56mHsHjhn0JUhVhnmHsHhn<8t "&,8@Vz$&FJXZ\{p{p{e{p{epeh}5Zh<'WmHsHh}5ZhmHsHh}5ZhPXmHsHh}5ZhWsUmHsHhmHsHh}5Zh;JmHsH!jh}5ZhWsU0JUmHsHh}5ZhXTmHsHh}5ZhOmHsH!jh}5ZhCu0JUmHsHh}5ZhCu56mHsHh}5Zh'SmHsHh}5ZhCumHsH'\JLNfhl"$*,.0H Ӵ⩞➍wlwlaPl!jhPh90JUmHsHhPh9mHsHhPhBmHsHhPh2mHsHhPhpmHsH!jh}5Zh;J0JUmHsHh}5Zh;JmHsHh}5Zh1mHsHh}5ZhPX0JmHsH#jh}5ZhPXUmHsHjh}5ZhPXUmHsHh}5ZhPXmHsHh}5Zh<'WmHsHh8DmHsH^Pfb{pdXLhPhj*5mHsHhPhp5mHsHhPhvI5mHsHhPhh&mHsHhcBmHsHhPh2mHsHhyzmHsHh1hBD6mHsHh<'WmHsHhPhBDmHsHhPhL4mHsH!jhPh9w0JUmHsH!jhPh!0JUmHsHhPXmHsHhPhBmHsHhPh9wmHsHbdfjlprvx2X":bú}}odY}YKhhxBH56mHsHhPhxBHmHsHhPhmHsHhh56mHsHhPhnmHsHhPh73mHsHhh&mHsHh<'WmHsHhPhj*mHsHhPh "5mHsHhb_6mHsHhPh6mHsHhPhj*6mHsHhPhvI6mHsHhPhl6mHsHhPhcB5mHsHb@dvxz "0@<@Ƶƪєwod\dh2*mHsHhPh*XmHsHhYʽ㙎}rjbjQF;hPhpmHsHhPh$ mHsH!jhPhhE0JUmHsHh<'WmHsHh,mHsHhPh@mHsH!jhPhH0JUmHsHhPhmHsHhPhHmHsHhPh2*mHsHjh2*0JUmHsHh2*h2*0JmHsHhh*X56mHsHh _ 56mHsHhPh*XmHsH!jhPh}zk0JUmHsH .02 ,.:NTV`ҺvnvcUh,h?c^56mHsHhPh?c^mHsHh|mHsHhPhFmHsHhmHsHhPhmHsHh,mHsHhvmHsHhPhKXhmHsHhPhj*mHsHhb_h96mHsHhb_h "6mHsHhb_hb_6mHsHhb_hl6mHsHhb_hvI6mHsHhb_5mHsH!2bd "  L"4'6' $`a$gdOi/ $ & Fa$gdj*$a$gdj* $`a$gdb_ $`a$gdj**nBDPz|08 Lꇘ|qcUhhF56mHsHhh56mHsHhPXhmHsHhPhmHsH!jhPhF0JUmHsHhPh=mHsHhb_hF56mHsHhmHsHhPhmHsHh|mHsHhh&mHsHh,mHsHhPhF56mHsHhPhFmHsHhPh?c^mHsH2|>BRTֽֽֽsk]kjhJze0JUmHsHhJzemHsH!jhPXh0JUmHsHhPXh-xmHsHhPXhb6mHsHhPXhbmHsHhPXh96mHsHhPXhmHsHhPXh9mHsHhh=56mHsHhh956mHsHhhF56mHsHhhF56mHsH!H`bdhjnptvǻǯǯth`UJJhPhvYmHsHhPh='mHsHhOi/mHsHhPh:6mHsHhPhI6mHsHhPhl6mHsHhPhvY6mHsHhPhvI6mHsHhPhImHsHhPhvY5mHsHhPhI5mHsHhPhj*5mHsHhPhvI5mHsHhPh-xmHsHhPhKXhmHsHhPhmHsH.P  " B b     & , 8 : < B F H N ` b d r   : H r           ^ dlnpxh|mHsHhOi/hI56mHsHhh&mHsHh_hvY56mHsHh_hb56mHsHh_hI56mHsHhf56mHsH!jhPhI0JUmHsHhh&hI56mHsHhPhvYmHsHhPhImHsH/, l~ n.n~FHXL\d8 Z h p "ȼꞓ}ohPhI56mHsHhOi/hvY56mHsHhFmHsHhPh_mHsHhOi/mHsHhPhJ2qmHsHhPhgsmHsHhOi/hI5mHsHhOi/hI56mHsHhPhI6mHsHh3HmHsHhPhImHsHhPhvYmHsH)""0'2'4'6':'<'@'B'F'H'Z'`'h'j''0(:(()L)++++++Z,v,,Źqi[iMMhOi/hI56mHsHjhh0JUmHsHhhmHsHh_hI56mHsHhPhgsmHsHhPhvYmHsHhPhgs6mHsHhPhI6mHsHhPhl6mHsHhPhvY6mHsHhPhvI6mHsHhPh2mHsH!jhPhI0JUmHsHhPhImHsHhfmHsH6'h'j'+1x8??>A@AACDFFLLL0M2MXMZM $@&`a$gdc $ & Fa$gdj*$a$gdj* $`a$gd_ $`a$gdj* $`a$gdvY,,-&-(-*------..V.d.2040n0p00111 2F2z223b4d466666677,7ĕ|qfqfqh8h_mHsHh8hvYmHsHh_mHsH!jhPhI0JUmHsHhOi/hI56mHsHhthI56mHsHhPhR-mHsHhOi/mHsHhPhvYmHsHhtmHsHhI*mHsHhfmHsHh_hI56mHsHhPhImHsH&,7.707<7z78H8J8h8v8x8 9^9999 ;<;<<R=`=======>>>>0?J?d?f?p???ӽۡېۄۄynnyۄnynbhPh?\6mHsHhPh?\mHsHhPhvYmHsHhPhI6mHsH!jhPhI0JUmHsHh^hI56mHsHh_hI56mHsHh_h^56mHsHhmHsHh^mHsHhPhImHsHh_mHsH!jh8h^0JUmHsH&???@@:@H@:AA@AxAAAB6CCDzEEEEEFH H HHH$H&H0H2HVH⾳⥗~p~h`U`hhhPhfmHsHhfmHsHhtmHsHjht0JUmHsHhPhvYmHsHh_hvY56mHsHh_h?\56mHsHh_hI56mHsHhPh^mHsHhImHsHh^hvY56mHsHh^hI56mHsHhPhImHsHh_mHsHhPh?\mHsH!VHHHHHHII|IIIIIKKK>KPKRKTKKtLvLLLLLLLLL.M·ʷڕth\hhPhE(5mHsHhPhIJ5mHsHhPhvI5mHsHhh5mHsHhPh:5mHsH!jhPhvY0JUmHsH!jhPhI0JUmHsHhwMhtmHsHhI*mHsHhV-mHsHh_mHsHhPhvYmHsHhcmHsHhtmHsHhPhImHsH.M0M2M6M8MMBMXMZMMMMRNOOOOOQQQQQQQQR R"R$Rĸ袗vjjj^R^hPhh6mHsHhPh56mHsHhPh06mHsHhPhUmHsHhPht_TmHsHhPh)mHsHhPh)mHsHhPh&mHsHhPhIJmHsHhPh 6mHsHhPhl6mHsHhPhIJ6mHsHhPhvI6mHsHhPh mHsHhPhU5mHsHZMQQ$R,RrY,^0^`^f^agl&twww.x0xvxxxv $`a$gdu $`a$gd $`a$gd0 $@&`a$gdc$a$gdj* $`a$gdj*$R*R,R6R8RHRJRLRNRPRRSSRSbSdSlS0TJThTvTTTTTUVVVVVXVVVĹĹīĠĕĊqf[hPh-tmHsHhPh <-mHsH!jhPh <-0JUmHsHhNQmHsHhPh mHsHhPhvYmHsHhPh}mHsHjh0JUmHsHhPh;mHsHhPhUmHsHhV-mHsHhmHsHhPhhmHsHhPh0mHsHhPh> mHsH VWWWW XX4XBX\XtXXXXXXX.YpY~YYYYfZZZ:[h[[[[[[ \"\4\6\8\v]](^Ĺڣڣ|qhPh)mHsH!jhPh;0JUmHsHhPhmHsHhPhl%mHsHhPh)PmHsHhPh2bmHsHhPhUmHsHhPh)mHsHhPh <-mHsHhPh-tmHsHhPh0mHsHhNQmHsHhmHsH((^*^,^0^4^6^:^<^@^B^T^\^^^`^d^f^`` a aaaaaaaa{s{h{]O]G{GhNQmHsHjh5M0JUmHsHhPh2bmHsHhPhLmHsHh5MmHsHhPhl%mHsHhPh-tmHsHhPh kmHsHhPhh5mHsHhPh55mHsHhPhl5mHsHhPh-t5mHsHhPhvI5mHsHhPhlmHsHhPh)PmHsH!jhPh)0JUmHsHabbbbbbbDclccccd0dtddddd e~eeef\fgDgzgggggɾ߳ߢԏɾɾɾ~sh\hhhhPhDQ6mHsHhPhDQmHsHhPhmHsH!jhPh&E0JUmHsHhPh kmHsHhNQmHsH!jhPh0JUmHsHhPh!X5mHsHhPht_TmHsHhPh2tmHsHhPh&EmHsHhPh}mHsHhPhLymHsHhPhNQmHsH!gghh*h4h>hhhhhii ii i"i`iiiiiij,j@jjj(kllllû~v~hW!jhPh-0JUmHsHhNQh-56mHsHhmHsHhPh |mHsHhPh-mHsHhh-56mHsHhhuW56mHsHhPhuWmHsHhNQmHsH!jhPh&E0JUmHsHhPh1mHsHhPh}mHsHhPh&EmHsHhPh-tmHsH ll^mlmmm.n0nnnnn*o.oprrns"t$t&t6tbtzttttluƻƭƟƻxj_TTTIhPh&EmHsHhPh mHsHhPh3mHsHjhht_0JUmHsHhTPxhTPx6mHsHhPhTPxmHsHhTPxmHsHh8`mHsHhNQhM 56mHsHhNQh 56mHsHhPhmHsHhNQh56mHsHhNQh'-}56mHsHhPh'-}mHsHhmHsHhPh:mHsHlunupu0v2v4v8v{@{D{P{X{Z{{{||| } }}}.}6}X}h}v}x}}}0~2~4~ɻɰɥܥܥܥsԥb!jhPhz0JUmHsH!jhPhn@0JUmHsHh`@hn@56mHsHh\mHsHhPh#mHsHhPhn@mHsHhPh'NmHsHhuhr56mHsHhPhrmHsHhumHsHhPh mHsHhPhGO6mHsHhPh6mHsH&4~6~0nprzʀԀ~̂,.rtvLȄ΄Є tltathPh7jmHsHh3~|mHsHhPh !mHsHhPhNmHsHhPhQmHsH!jhPh0JUmHsHhmHsHhuh56mHsHhPhlRmHsHhumHsHhPh mHsHh@t3mHsHhPhmHsHhPh)-mHsHh=Z;mHsH#02,.z jlntvxzõçܜxxxmx\QhPhYmHsH!jhPhGD0JUmHsHhPhmHsHhPhGDmHsH!jhPh7j0JUmHsHh=Z;mHsHhPh7jmHsHh.XhY56mHsHh.Xh'S56mHsHh.Xh !56mHsHhPh>mHsH!jhPh !0JUmHsHhPh !mHsHh`@mHsHv464ؒДҔ.˜vx^`$a$gdg $`a$gd4 $ & F a$gdj* $ & F a$gdj*$a$gdj* $`a$gdj*Čƌʌ̌Ό246l`ʎ؎bЏ֏2vnn`nXvJvhfzhm\56mHsHhg mHsHhg h=Z;56mHsHh=Z;mHsHhPhm\mHsHhPhxmHsHhPhYmHsHhg 6mHsHhPh=|k6mHsHhD6mHsHhPh6mHsHhPhl6mHsHhPhY6mHsHhPhvI6mHsHhPhmEmHsHhmEmHsHhkv!mHsH24j~*8.68:JTpƔȔʔДҔ ޕlzxz—ԗ˜r̿thPh mHsHhPhc7mHsHhX,hq56mHsHhPhYmHsHhPhqmHsH!jhPhC0JUmHsHhPhg 0JmHsHh6Mhg mHsHhg mHsHhPhCmHsHhPhm\mHsHhPhxmHsH'rtvxhjR^`pĜرئypd\TLTDTh#mHsHh8_mHsHhX,mHsHhg mHsHhPh=|k6mHsHhD6mHsHhPhN86mHsHhPhl6mHsHhPhvI6mHsHhg 6mHsHhPh??mHsH!jhPh)0JUmHsHhPh'SmHsHhPhmHsHhPhQfmHsHhPh mHsH!jhPh 0JUmHsHBΞڞܞޞ$(*02<@DHTVXğҟᷬ֋}o}ah8_h, 56mHsHhX,hX,56mHsHhX,h, 56mHsHh]umHsHh#mHsH!jhPheL0JUmHsHhPhFrmHsHhPhX,mHsHh.dmHsHh.eh, 5mHsHhPh, mHsHh.emHsHhX,mHsHjhX,0JUmHsH#.ĠƠȠʠơȡ lnpƸƨzzzzodUh ;h ;B*mHphsHh ;h ;B*phh ;h ;mHsHhPmHsHh ;mHsHhDmHsHho,mHsHh8_h8_56mHsHh8_mHsHh.dmHsHjh>x0JUmHsHh.emHsHh8_hE7&mHsHh8_h, mHsHh8_h, 56mHsHh8_h-56mHsH`ʠ z|j`bdf $`a$gd $`a$gd~v $`a$gdg $`a$gd $`a$gdj* $@&a$gdc$a$gdj* $`a$gdD $`a$gd8_ĥڥܥ"$.046DFTV^`jlprxz|~ΦЦަ ֹ֙h ;h ;56B*ph#hDh ;56B*mHphsHhDh ;56B*phh4h4B*mHphsHh ;h ;B*mHphsHh ;h ;B*phh>hPB*mHphsH9,.<>FHLNRT`bpT`bN^`|ک*<Ȫܪ>BDP^`йzzrzzzzhqJmHsHh'mHsHhPhDmHsHhDmHsHhPB*mHphsHhDB*mHphsHh'B*mHphsHh ;B*mHphsHh ;h ;B*phh ;h ;B*mHphsHh ;h ;56B*ph#h ;h ;56B*mHphsH,`z|@Lz$zڭ$&(*LP >@ү  ǻǰ~sghDB*mHphsHhqJ56mHsHhLhD56mHsHhLh3^56mHsHhLh3^mHsHh3^h3^mHsHh3^56mHsHhTThD6mHsHhTThD56mHsHh3^mHsHhqJmHsHhPhDmHsHh'mHsHhDmHsH' "Thjxz~ȱʱ̱αұԱرڱ  ƻ||jh6d0JUjh6d0JUmHsHh6dh>tImHsHjh6dh6d0JU h6dh>tIh-mHsHh6dh6dmHsHh6dh8_mHsH!jh6dhD0JUmHsHh6dhDmHsHhDmHsHh ;hDmHsH,Dvxz|޵  HlrujubujWOAOhvghvg56mHsHhvgmHsHhPhEmHsHh>]qmHsHh>]qhEmHsHh>]qhvgmHsHh>]qh4mHsHhPh mHsHh-6mHsHhPhN86mHsHhg 6mHsHhPhsj6mHsHhPhE6mHsHhD6mHsHh>tImHsHhqJmHsHh-mHsHh6dmHsHh-h-mHsHr¶ȶֶ"Vt >J\~"*>P̾vk`Uk`khPh&]mHsHhPh->mHsHhPhEmHsHhg hE56mHsHhg hU56mHsHhhU56mHsHhmHsHhvghUmHsHhPh+mHsHhvghU56mHsHhvghvg56mHsHh>]qmHsHhPhE7&mHsHhvgmHsHhPhUmHsH!PRTVj"@BXZһ $(.FHrԳvnv``Rnhh6D56mHsHhh->56mHsHhgKmHsHhPh6DmHsHh) h6D56mHsHh) hU56mHsHh>]q56mHsHh56mHsHh) hg 56mHsHh>]qmHsHhhmHsHhmHsHhg mHsH!jhPhU0JUmHsHhPh->mHsH r$,Vhl*68:^BDF}rj\rhgKh|Ki56mHsHh>]qmHsHhPh|KimHsHhPhmHsH!jhPh(0JUmHsHhmHsHhgKmHsHhgKhXJ5mHsHhPhXJmHsHh]u56mHsH!jhu0J56UmHsHh56mHsHh) h6D56mHsHhPh6DmHsH 02HJNRTVhjnpxz~ (*.0>@ƷƷƷƷƷƷƷƷƷƷƷƷƷƷƷƷƷƷƷƷƷƷ#h~vh~v56B*mHphsHh~vh~v56B*phh~vh~vB*mHphsHh~vh~vB*phh) mHsH!jhPh|Ki0JUmHsHhPh|KimHsHhPhJwmHsH8@d|~ &(.246HJTV\^`bjlvx֮h~v56mHsHh~vh~vmHsH#h~vh~v56B*mHphsHh~vh~vB*phh~vh~vB*mHphsHh~vh~v56B*phh~vB*mHphsH?@lnrtv&pλέyn]UhI>mHsH!jh{0J56UmHsHh{56mHsHhI>56mHsHh{h{56mHsHhmHsHh{mHsHhPh mHsHjh~v0JUmHsHh~vmHsHhPh->mHsHhPh( mHsHh~v56mHsHh) hJw56mHsHh) h( 56mHsH(.XZ\^`bdfjnpt~ʹ|pd[OdC8h4h,mHsHh) hd6mHsHh) h 6mHsHhI>6mHsHh) h/w6mHsHh) h) 6mHsHhPhsjmHsHhPhmmHsHhPh mHsH *h~vmHsHhPh^mHsHhN8mHsH!jhPh=|k0JUmHsHhPh=|k0JmHsHhPh( mHsHhI>mHsHhPh->mHsHhPhPmHsHVX<>bf\^2 $@&a$gdc$a$gdj*$a$gd4 $`a$gdj*$a$gdh[t $`a$gd $a$gdN}$a$gd4 $`a$gd $`a$gd4~02LP Vz,:<FHTV\^jlrtvxɻԻԭh4hbaB*mHphsHh4h,B*mHphsHh4h,B*mHphsHjh9*)0JUmHsHh4hgK56mHsHhF856mHsHh4hgKmHsHh4h"mHsHh4h,mHsHh4hbamHsH2PVX 6z68ǼDZsa"h5hA 56CJaJmHsHh556CJaJmHsHh5CJaJmHsHhA mHsHh5mHsHh"mHsHhA hA mHsHhhA mHsHh4h"mHsHhh"mHsHh4h"B*mHphsHh4h,B*mHphsHh4h,B*mHphsH$8DL`"64NPdt;;ͬͬyyjyjyj^y^OhN}hbaCJaJmHsHh5CJaJmHsHhN}hmCJaJmHsHhN}heLCJaJmHsH"hN}heL56CJaJmHsH"hN}h&56CJaJmHsH"hN}hd56CJaJmHsHhN}hUCJaJmHsHhN}hdCJaJmHsH"h5hU56CJaJmHsH"h5hd56CJaJmHsH.Rfh"R*Hٻ٬paRhN}hCJaJmHsHhN}h=|kCJaJmHsHhN}h&CJaJmHsHhN}heLCJaJmHsHh5hbaCJaJmHsHh5heLCJaJmHsHh5h5CJaJmHsH"h5h556CJaJmHsHhCJaJmHsHh5CJaJmHsHhN}hbaCJaJmHsHhA CJaJmHsHHJL68:>@z|X$PVZp̷{l`l`lll`l`l``T``hl4 CJaJmHsHhCJaJmHsHhN}hN}CJaJmHsHh556CJaJmHsH"hA hba56CJaJmHsHhN}CJaJmHsHhN}hbaCJaJmHsH)jhN}heL0JCJUaJmHsHhN}heLCJaJmHsHhN}hCJaJmHsH)jhN}h 0JCJUaJmHsH p`bdfj:^`fd|JL4<LZ^ɻxxxh"mHsHhmHsHh hmHsHhA mHsHhF8mHsHh&!mHsHhh[tmHsHhL}56mHsHhA hh[t56mHsHhdmHsHhN}mHsHhN}hN}CJaJmHsHhCJaJmHsHhN}CJaJmHsH/^ln(dfVdfX\lźय~~~shF8hF8mHsHh{4^mHsHhLLmHsHhLLh556mHsHhF8mHsHhLLhI>mHsHhLLh5mHsHhLLhmHsHh4y*mHsHhPhN}mHsHh"mHsHh&!mHsHhmHsHhA mHsHhh[tmHsH(FZ Z\&(*rR~@ɾɛttittXMhPhI>mHsH!jhPh"0JUmHsHhro56mHsHhLLh"56mHsHhLLhLL56mHsHhPh"mHsHhLLmHsHhLLhLLmHsHhromHsHh&!mHsHhLLhmHsHhLLh5mHsHhLLhI>56mHsHhLLhI>mHsHhF8mHsHhLLhF8mHsH>Z\^ NVjz,`b048:ƺ}rgr[Ohfzh 6mHsHhfzhvI6mHsHhPhNLmHsHhPhJwmHsH!jhPh|Ki0JUmHsHhPhUmHsHhPhvmHsHhPh|KimHsHhPh mHsHhPh|Ki6mHsHhPh 6mHsHhPhN86mHsHhfz6mHsHhPhsj6mHsHhPh(6mHsH24LN  H `bdfp$7$8$H$`a$gdh $`a$gdh $`a$gdfz $`a$gd $`a$gdj* $`a$gd4$a$gdj*:>@DHJLNRTXZ^lpĹ~rj_T_hPhOZmHsHhPh#mHsHh{4^mHsHhfzh )]6mHsHhfzhvI6mHsHhvImHsH!jhPh0JUmHsHhPh@~mHsHhPhmHsHhPhUmHsHhPh mHsHhfzh, 6mHsHhfzh/w6mHsHhfzh 6mHsHhfzhYv6mHsH*BHdrRfԻԃxp_pTTphPhlRmHsH!jhPh90JUmHsHhfzmHsHhPhvYmHsHhPh mHsH!jhPh#0JUmHsHhfzhvY56mHsHhfzh#56mHsHhfzh956mHsHhPhEKmHsHhPh9mHsHhPh#mHsHhPhOZmHsHhPhwmHsH fxFd$*VZLNbh jø~p~b~jh0JUmHsHhh{4^56mHsHh{4^mHsHhPhXmHsH!jhPhX0JUmHsHhPh??mHsHhPh@(mHsHhPh~IGmHsH!jhPh90JUmHsHhPhNLmHsHhPh mHsHhPhwmHsHhPh9mHsH%bd NRTxH^  ԹԹԱԘtihPhy$mHsHhhh 56mHsHhhhhmHsHhPh mHsHhPhx^mHsHhhh@(56mHsHhszmHsHhPh@(mHsHh^mHsHh-)mHsHhhmHsHhhh56mHsHjh0JUmHsHhmHsH% :TXbj8 \       * F H    < B B D F H ^    pvڰڨډ~sh]h]hhh^mHsHhhh mHsHhPh mHsHhPhAhmHsH!jhPhX0JUmHsHjhh0JUmHsHhPxmHsH!jhPhb]0JUmHsHhPhszmHsHhPxhX56mHsHhPhXmHsHhhmHsHhfzmHsHhPhb]mHsH#:\b\^bdfjltӭvmvbWLhPh- mHsHhPh!mHsHhPhPmHsHhPx5mHsHhPh- 5mHsHhPh 5mHsHhPhvI5mHsHhPh=|kmHsHh^mHsHhhh1 mHsHhhh1 mHnHsHtHhromHnHsHtHhhmHnHsHtH#jhh0JUmHnHsHtHhhhhmHnHsHtH<HJXjlnp`pHhɾܭɾɜܑ~mbZXbJbhUrKh56mHsHUhUrKmHsHhPhmHsH!jhPh 0JUmHsHhPh;P6mHsHhPxmHsHhPh mHsH!jhPhT0JUmHsH!jhPh- 0JUmHsHhPh (mHsHhPhd5mHsHh7|mHsHhPh- mHsHhsz56mHsHhPxh- 56mHsHda je glasovanje putem poate mogue prije odr~avanja glavne skupatine, kako to predvia Direktiva. 3. 9. Uklanjanje prepreka radi u inkovitog koriatenja prava glasa putem kreditnih / financijskih institucija lanak 13. Direktive sadr~i odredbe koje se odnose na ostvarivanje glasa kih prava posebne vrste dioni ara. Rije  je o fizi kim ili pravnim osobama koje mjerodavno pravo smatra dioni arima i ija je poslovna djelatnost upravo da djeluju za ra un klijenta (stvarnog dioni ara), a koji se prema druatvu legitimiraju kao skrbnici ili neki drugi titulari. Direktiva u l.13. st.2. predvia da ako se mjerodavnim pravom (dr~ave lanice sjediata druatva) predvia da takvi titulari trebaju prethodno objaviti svoje  neizravno dr~anje dionica, kako bi mogli koristiti pravo glasa, dr~ave lanice ne smiju zahtijevati dodatne podatke osim popisa kojim se druatvu otkriva identitet svakog klijenta i broj dionica kojima se glasuje u njihovo ime. S obzirom na gore navedeno, ZTD razlikuje dvije kategorije punomonika kada su u pitanju financijske / kreditne institucije. Prema l. 292. st. 1. ZTD-a, kreditna / financijska institucija (skrbnik) smije ostvarivati pravo glasa na temelju dionica koje joj ne pripadaju i u pogledu kojih nije kao njihov imatelj upisana u registar dionica, samo ako je za to opunomoena. Takva punomo se mo~e dati samo jednoj, odreenoj kreditnoj / financijskoj instituciji. U ovom slu aju kreditna/financijska institucija ostvaruje pravo glasa dioni ara u njegovo ime isklju ivo na temelju punomoi. Prema l. 292. st. 6. ZTD-a kreditna / financijska institucija (skrbnik) smije ostvarivati pravo glasa na temelju dionica koje glase na ime i koje joj ne pripadaju, ali su u registru dionica upisane na njezino ime, samo na temelju ovlasti koju za to dobije. Ovlast se osim iz ugovora o skrbniatvu mo~e crpiti i iz nekog drugog pravnog posla ili odnosa, temeljem kojeg se ovlaatenik iskazuje kao dioni ar iako stvarni dioni ar nije. Iako ZTD u l. 292. st. 6. navodi da se na ovlast analogno primjenjuju odredbe o punomoi, za razumijevanje razlike u polo~aju tih dvaju vrsta financijskih / kreditnih institucija klju an je stavak 7. lanka 292. ZTD-a prema kojem; ako financijska/kreditna institucija postupi protivno nekoj odredbi lanka 292. to ne utje e na valjanost danog glasa, osim ako je rije  o glasu kojeg je dala kreditna/financijska institucija (skrbnik) koja u registru dionica nije upisana kao dioni ar, a nije imala punomo za glasovanje na glavnoj skupatini. To zna i da je za ove dvije razli ite kategorije financijskih / kreditnih institucija koje umjesto stvarnih dioni ara ostvaruju pravo glasa klju no to jesu li dionice u njihovo ime upisane u registar dionica. Ako jesu, to ato su u ostvarivali pravo glasa protivno nekoj odredbi l. 292. ZTD-a ( ak i ako su glasovali bez ili izvan okvira ovlasti) ne utje e na valjanost danog glasa, ato naravno ne zna i da taj ovlaatenik ne mo~e stvarnom dioni aru odgovarati za atetu koju mu je nanio ponaaanjem koje nije u skladu s l. 292. ZTD-a. Direktiva dalje predvia da je ovim dioni arima (tj. skrbnicima) koji u stvari glasuju za svoje klijente dopuateno glasovati razli ito za razli ite dionice s pravom glasa. Naime, skrbnici mogu imati viae razli itih klijenata, stoga je logi no da mogu glasovati u interesu tih klijenata koji mogu biti razli iti. Stoga, kada se mjerodavnim nacionalnim pravom ograni ava broj osoba koje dioni ar mo~e imenovati svojim punomonicima, to se ograni enje ne odnosi na skrbnike koji su upisani kao dioni ari (iako im dionice u stvarnosti ne pripadaju), pa oni mogu izdati punomo svakom svom klijentu, pa ak i bilo kojoj treoj osobi koju klijent odredi. ZTD ni u kojem propisu ne predvia da skrbnik koji je upisan kao dioni ar kao preduvjet za ostvarivanje prava glasa mora obaviti bilo kakvu objavu, pa tako niti ne mora predati popis kojim druatvu otkriva identitet svojih klijenta i broj dionica temeljem kojih glasuje u njihovo ime. Prema ZTK-u, koji se primjenjuje samo na uvratena druatva, kao ato je ve re eno on treba druatvo i HANFU obavijestiti o dr~anju dionica samo ako uslijed dr~anja dionica s pravom glasa (tj. u svoje ime) prelazi zakonom odreene pragove postotnih udjela 5%, 10%, 15%, 20%, 25%, 30%, 50% i 75% kao i u slu aju ako iste postotne udjele u pravu glasa izgubi uslijed otuenja dionica ili gubitka polo~aja ovlaatenika. Meutim, nije du~an razotkriti identitet klijenata za koje on te dionice dr~i, ve samo okolnost da ima ili da je izgubio kvalificirani udio u glasa kim pravima. 3. 10. Rezultati glasovanja 3. 10. 1. Utvrenje rezultata glasovanja  elementi odluke Direktivom je propisano da dioni ka druatva ije su dionice uvratene na ureeno tr~iate kod donoaenja svake svoje odluke moraju utvrditi: broj dionica temeljem kojih su dani va~ei glasovi, udio u temeljnom kapitelu koji predstavljaju te dionice, ukupan broj va~eih glasova, broj glasova za svaku odluku, broj glasova protiv svake odluke, a po potrebi i broj suzdr~anih glasova kod svake odluke. Ipak, dr~ave lanice mogu svojim propisima predvidjeti ili omoguiti druatvima da sama predvide da je, ako niti jedan dioni ar ne zahtijeva potpuno izvjeae o glasovanju, dovoljno utvrditi rezultate glasovanja samo u mjeri koja je potrebna da se zajam i kako je za svaku odluku postignuta tra~ena veina. U skladu s Direktivom, u ZTD je posljednjim izmjenama i dopunama u lanak 286. st. 2. unesena re enica prema kojoj kod druatava ije su dionice uvratene na ureeno tr~iate utvrenje o donesenim odlukama za svaku odluku mora obuhvatiti ista utvrenja koja se zahtijevaju prema Direktivi. Hrvatski zakonodavac nije iskoristio mogunost koju predvia l. 14. st. 1. podstavak 2. Direktive. Naime, ZTD ne predvia, niti daje mogunost druatvima da sama predvide kako je u slu aju da niti jedan dioni ar ne zahtijeva potpuno izvjeae o glasovanju, dovoljno utvrditi rezultate glasovanja samo u mjeri koja je potrebna da se zajam i da je za svaku odluku postignuta tra~ena veina. 3. 10. 2. Objavljivanje rezultata glasovanja na internetskoj stranici druatva Direktiva u l. 14. st. 2. predvia da u razdoblju koje odreuje mjerodavan nacionalni zakon, a koje ne mo~e biti dulje od 15 dana od odr~avanja glavne skupatine, dioni ko druatvo na svojoj internetskoj stranici mora objaviti rezultate glasovanja utvrene u skladu sa stavkom 1. Prema ZTD-u, razdoblje u kojem druatva ije su dionice uvratene na ureeno tr~iate moraju na internetskoj stranici objaviti rezultate glasovanja (i to u skladu s gore navedenim l. 286. st. 2.), iznosi 7 dana od dana odr~avanja glavne skupatine. 3. 10. 3. Utjecaj odredbi o rezultatima glasovanja U l. 14. st. 3. Direktive posebno je naglaaeno kako sve odredbe o rezultatima glasovanja koje su sadr~ane u Direktivi, a s kojima se moraju usuglasiti i nacionalna zakonodvstva, ne smiju dovesti u pitanje ni jednu odredbu nacionalnog prava koja se odnosi na formalne uvjete koji se moraju ispuniti da bi odluka bila valjana ili na mogunost naknadnog osporavanja rezultata glasovanja. 4. Izmjene odredbi ZTD-a o razlozima za pobijanje odluka donesenih na glavnoj skupatini Posljednje izmjene ZTD-a, do kojih je prvenstveno doalo radi usklaivanja s Direktivom 2007/36/EC, prouzrokovale su potrebu za izmjenom odredbi o razlozima pobijanja odluka donesenih na glavnoj skupatini. Uvoenjem mogunosti da dioni ari ostvaruju sva ili neka prava na glavnoj skupatini elektroni kim putem, pojavilo se pitanje o tome kakve su posljedice prekida elektroni ke veze za vrijeme ostvarivanja tih prava. Budui da dioni ar sam odlu uje hoe li svoje pravo/prava ostvariti elektroni kim putem, sam snosi i rizik prekida elektroni ke veze, ato u biti zna i rizik prijenosa o itovanja volje druatvu. Ovo pitanje rijeaeno je izmjenom lanka 360. st. 3. ZTD-a, prema kojem je u to ci 1. predvieno da prekid veze u pravilu ne utje e na valjanost donesenih odluka jer se odluka glavne skupatine ne mo~e pobijati iz razloga ato je zbog tehni ke smetnje povrijeeno pravo na koriatenje elektroni ke veze prilikom glasovanja ili prilikom prijenosa druatvu dokaza o tome da je dana punomo kojom se ovlaauje punomonika da zastupa dioni ara, osim ako se u vezi s tim prekidom veze druatvu mo~e predbaciti gruba nepa~nja ili namjera, s time da se u statutu mo~e previdjeti i stro~e mjerilo krivnje. Prije posljednjih izmjena i dopuna ZTD nije predviao mogunost ostvarivanja prava na skupatini elektoni kim putem, pa u skladu s time nije kao razlog za pobijanje odluka donesenih na glavnoj skupatini predviao niti prekid elektroni ke veze radi grube nepa~nje ili namjere druatva. Nadalje, ZTD lankom 360. stavkom 3. to kom 2. propisuje da se odluka glavne skupatine ne mo~e pobijati niti iz sljedeih razloga. Prvo, ato su povrijeene odredbe ZTD-a o objavljivanju poziva na glavnu skupatinu u glasilu druatva ili o slanju poziva preporu enim pismom, i to iz razloga ato su u tom slu aju oduke glavne skupatine niatetne, a ne pobojne. Drugo, ato dioni ko druatvo ije su dionice uvratene na ureeno tr~iate nije odmah nakon sazivanja glavne skupatine poduzelo sve da se na njegovim internetskim stranicama u ini dostupnim sve ono ato je propisano lankom 280. ZTD-a. To iz razloga jer je urednim objavljivanjem poziva za glavnu skupatinu i objavljivanjem prijedloga odluka ve u injeno dovoljno da se obavijeste dioni ari, a dostupnost obavijesti na internetskim stranicama samo je dodatni na in obavjeatavanja pa propust nema toliku va~nost da bi mogao biti razlog za pobijanje donesene odluke. Tree, ako se povrijede obveze obavjeatavanja dioni ara od strane financijskih/kreditnih institucija (skrbnika). To iz razloga ato ovdje nije rije  o propustima druatva ija se glavna skupatina odr~ava, nego o pogreakama od strane punomonika prema dioni aru, a budui da znamo da dioni ar sam bira punomonika (to vrijedi i za skrbnike) pogreaka u njihovom radu ne mo~e biti razlog za pobijanje odluka donesenh na glavnoj skupatini. Na kraju, prema l. 362. to ci 2. ZTD-a osim dioni ara koji je sudjelovao u radu glavne skupatine, stekao dionice prije objave dnevnog reda i svoje protivljenje odluci unio u zapisnik, odluku glavne skupatine mo~e pobijati i dioni ar koji nije sudjelovao u radu glavne skupatine ili jer mu zbog pogreake nije bilo dopuateno da sudjeluje ili jer glavna skupatina nije bila uredno sazvana ili jer dopuna dnevnog reda nije bila valjano objavljena, pod uvjetom da je stekao dionice prije nego ato je objavljen dnevni red glavne skupatine. ZTD je prije posljednjih izmjena sadr~avao gotovo istu odredbu, samo ato je kao razlog kojim se opravdava ne sudjelovanje dioni ara predviao ne objavljivanje dnevnog reda na valjan na in, dok kao ato vidimo nova odredba predvia neobjavljivanje dopune dnevnog reda na valjan na in. Naime, prema posljednjim izmjenama ZTD-a dnevni red je sastavni dio odluke o sazivanju glavne skupatine, pa se mora objaviti zajedno s objavom te odluke, u suprotnom je svaka odluka donesena na glavnoj skupatini niatava. Prema tome, neobjavljivanje dnevnog reda od posljednjih izmjena je u stvari razlog za niatavost pa se iz tog razloga ne mo~e pobijati odluka. Znamo da za proglaaenje niatavosti ne treba posebna legitimacija, jer to mo~e zahtijevati bilo koja osoba. Meutim, kada je rije  o dopuni dnevnog reda, ona se po prirodi stvari ne mo~e objaviti zajedno s objavom odluke o sazivanju glavne skupatine pa dopuna dnevnog reda niti ne predstavlja sastavni dio odluke o sazivanju glavne skupatine. Iz tog razloga, neobjavljivanje dopune dnevnog reda na valjan na in nije razlog za niatavost odluka donesenih na skupatini, ali mo~e biti razlog za nesudjelovanje dioni ara na glavnoj skupatini, ato mu daje legitimaciju za pobijanje odluka donesenih na toj skupatini. Treba uo iti da novelirani ZTD i kada je rije  o dioni arima koji su sudjelovali na skupatini i o dioni arima koji nisu sudjelovali na skupatini iz nekog od navedenih razloga koji opravdava njihov izostanak, predvia da mogu pobijati odluke donesene na doti noj glavnoj skupatini samo ako su imali svojstvo dioni ara druatva prije objave dnevnog reda. To se odnosi na dnevni red koji predstavlja sastavni dio odluke o sazivanju glavne skupatine i objavljuje se skupa s njom, a ne na objavu dopune dnevnog reda. Time se ~eli sprije iti da nakon objave dnevnog reda netko stekne dionice s ciljem da pobijanjem odluke sprije i njeno provoenje. U starom ZTD-u nije bilo predvieno da i dioni ari koji nisu sudjelovali na skupatini iz nekog od opravdanih razloga takoer moraju biti imatelji dionica prije objave dnevnog reda. To je vjerojatno bilo slu ajno izostavljeno, ali je pogreaka ispravljena posljednjim izmjenama i dopunama ZTD-a. 5. Zaklju ak Implementacija Direktive rezultirala je manjim tekstualnim intervencijama u ZTD, koje su se mjestimi no iskazale i kao suatinski bitne. Dok je primjerice stari ZTD, od elektroni kih sredstava komunikacije u radu ili pripremi skupatine druatva prihvaao jedino prijenos rada skupatine putem zvuka i slike, novi ZTD daje kondicije za aire koriatenje informati ke tehnologije, a da pri tom ne sili druatva da to primjenjuju. Uvoenje elektroni kog glasovanja svakako bi predstavljalo zna ajnu uatedu vremena i troakova za dioni are koji ina e kane nazo iti skupaini da bi glasovali. U EU ve postoje druatva koja su to uvela u praksu. No odabir elektroni kog glasovanja je dispozicija druatva, koje o toj novini mo~e odlu iti na samoj skupatini druatva, ali mo~e i ovlastiti upravu da ona donese o tome potrebne odluke. Mogunost delegacije rjeaavanja ovih pitanja na upravu smatramo u inkovitim rjeaenjem, jer se mijenja samo tehni ka komponenta ostvarenja prava, a ne i njegov sadr~aj (za ato bi smatramo bila potrebna odluka skupatine). S druge strane, kako se dioni are ne mo~e prisiliti da elektroni kim putem ostvaruju svoja prava na skupatini druatva, stvar je njihove procjene hoe li birati jeftniji na in ostvarenja prava (kakav mo~e biti elektroni ki naspram fizi koj nazo nosti) i izlo~iti se ujedno preuzimanju rizika da njihovo o itovanje volje ne doe do druatva ili e se odlu iti za klasi no sudjelovanje na skupaini druatva. Imajui u vidu rizike koji su imanentni elektroni koj komunikaciji, zakonodavac je bri~ljivo redigirao i novi razlog za pobijanje odluka skupaine druatva, a to je rizik prekida elektroni ke veze uslijed kojega o itovanje dioni areve volja nije prispjelo druatvu. Taj rizik snosi sam dioni ar, a okolnost prekida veze u pravilu ne utje e na valjanost donesenih odluka. Naime, odluka glavne skupatine ne mo~e se pobijati iz razloga ato je zbog tehni ke smetnje povrijeeno pravo na koriatenje elektroni ke veze prilikom glasovanja ili prilikom slanja dokaza o danoj punomoi elektroni kim putem. Jedino gruba nepa~nja (ili namjera) druatva mo~e biti razlogom da prekid veze utje e na valjanost donijetih odluka. K tome, u statutu se mo~e previdjeti i stro~e mjerilo krivnje. Ostala prava dioni ara do~ivjela su manje izmjene. ZTD, primjerice kada je u pitanju rok za sazivanje skupatine, ostavlja dioni arima viae vremena za pripremu za dolazak na skupainu jer od objave poziva mora proi mjesec dana, za razliku od Direktive koja rok za objavu poziva pozicionira najkasnije 21. dan prije njezina odr~avanja. No, kako je rok za objavu poziva mandatoran, a identi an je roku kojeg ZTD propisuje za podnoaenje prijedloga za uvratenje nove to ke dnevnog reda za dioni are uvratenih druatava, on e u nekim slu ajevima biti realno neprovediv (ako se uvrateno druatvo dr~i minimalnog zakonskog roka za objavu poziva na skupatinu). Praksa uvratenih druatava pokazala je da do objave poziva na skupatinu uvratenog druatva primjerice u SRPI-ju dolazi i prije minimalnog zakonskog roka (u pravilu oko 40 dana prije odr~avanja same skupatine), ato ostavlja dioni arima dovoljno vremena da se pripreme za eventualne nove to ke. No bilo je i primjera gdje je do objave poziva na skupatinu uvatenog druatva u SRPI-ju doalo tek 21. dan prije odr~avanja skupatine. Kako ZTD obvezuje ( l. 277. st. 8.) dioni ka druatva ije su dionice uvratene na ureeno tr~iate, (a nije rije  o druatvima koja su izdala samo dionice koje glase na ime i nisu poziv na glavnu skupatinu dioni arima poslala neposredno preporu enim pismom), da taj poziv dostave odreenim medijima, de lege ferenda bilo bi korisno kao jedan od tih medija spomenuti i SRPI  jer se u njemu i ina e objavljuju informacije o pozivu na skupatinu, ali temeljem drugog zakona. Ta obveza za uvratena druatva proizlazi iz l. 441. st.1. ZTK. Prema njemu izdavatelj je obvezan propisane informacije, istovremeno kada ih dostavlja medijima, dostaviti u cijelom njihovom propisanom sadr~aju Agenciji i u slu~beni registar propisanih informacija. S obzirom da veina zemalja lanica EU ima korespondentne registre za uvratena druatva, pretra~ivanje u njima objavljenih informacija za pojedino druatvo, mo~e biti dragocjen izvor informacija za dioni are i ostale ulagatelje. Bitnijom izmjenom ocjenjujemo redakciju l. 292. ZTD-a u kojem su na viae mjesta ureena pojedina pitanja koja se ti u sukoba interesa. No kako je rije  o jednom od najveih lanaka u ZTD-u, u kojem su ureene osnove postupanja kreditnih / financijskih institucija kada one za dioni are ostvaruju pravo glasa, bilo bi korisno da se pitanja koja se ti u sukoba interesa sistematiziraju u zasebnom zakonskom lanku. Takoer, obzirom da Direktiva nudi primjeri nu listu situacija u kojima se mo~e posebno o ekivati da e doi do sukoba interesa izmeu dioni ara i punomonika, bilo bi korisno da se ta lista usvoji i u ZTD-u. Joa jedan razlog zbog kojeg bi pitanje sukoba interesa trebalo regulirati u odvojenom lanku je pojava u praksi nekih novih interesno-konfliktnih situacija koje e pro futuro biti potrebno regulirati, odnosno prevenirati. Ako je intencija zakonodavca probuditi aktivnost dioni ara, potaknuti ih da daju upute za glasovanje, informati ka tehnologija tu zaista mo~e biti od velike pomoi, jer ona nudi mogunost brze i kvalitetne komunikacija prije odr~avanja skupatine izmeu kreditne institucije i dioni ara i evidentno je u tom smislu podupirua. U nedostatku izri itih uputa od strane dioni ara kreditno / financijska institucija treba postupati na na in na koji je to propisano ZTD-om koji, uzima u obzir da ista mo~e odstupiti kako od vlastitih prijedloga, tako i od dioni arevih uputa, a da pritom ne bude dovedena u pitanja valjanost danog glasa. Iako u pojedinim situacijama kreditna institucija mora imati potrebnu elasti nost u postupanju, jer je du~na trajno brinuti o dioni arevim interesima, smatramo da bi de lege ferenda trebalo izdvojiti situacije u kojima ona ona to ne bi mogla. Opravdano je da financijska institucija odstupi od uputa dobivenih od dioni ara, ali samo ako njegove upute nisu bile imperativne naravi. Nadalje, ako je prilikom glasovanja postojao sukob interesa izmeu financijske institucije (punomonika) i dioni ara tada glas financijske institucije dan protivno uputi za glasovanje dobivenoj od dioni ara ne bi smio konvalidirati, upravo zbog toga jer je u njegovoj podlozi sukob interesa. Zbog toga smatramo korisnim i potrebnim da se primjeri nom listom, poput one iz Direktive opiau tipi ne situacije sukoba interesa i da se u tim situacijama, glasuje li punomonik protivno uputama, izmijeni zakonska presumpcija prema kojoj je glas u tom slu aju valjan.   Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgova kim druatvima, usvojen 30. listopada 2009., objavljen u NN br. 137/09 13. studenog 2009., stupio na snagu 1. svibnja 2010.  Directive 2007/36/EC, 2007 O.J. L 184/17, Directive of the European Parliament and of the Council on the exercise of certain rights of shareholders in listed companies, July 11, 2007, dostupno na  HYPERLINK "http://eurlex.europa.eu/LexUriServ/site/en/oj/2007/l_184/l_18420070714en00170024.pdf" http://eurlex.europa.eu/LexUriServ/site/en/oj/2007/l_184/l_18420070714en00170024.pdf Prijevod iste direktive dostupan u knjizi: HORAK, H. / DUMAN I, K. / PECOTI KAUFMAN, J. Uvod u europsko pravo druatava, `kolska knjiga, Zagreb, 2010, str. 471 - 479  Danas se dionice tipi no dr~e posredstvom skrbnika, naro ito u situacijama s inozemnim elementom. Cit:  In cross-border situations: when an investor in Member State A holds shares in a company with registered office in Member State C, there usually is a chain of intermediaries in different Member States between the investor and the company. The investor holds his shares in an account with an intermediary in Member State A; that intermediary may hold an account with a large international depository bank in Member State B; the international depository bank holds an account with a local custodian in Member State C; the local custodian is registered in the share register of the company. Vidi: The shareholders rights directive and cross-border voting, http://ec.europa.eu/internal_market/company/docs/ecgforum/recomm_annex_en.pdf  PINTO, A.R. The European Union s Shareholder voting rights Directive from an American perspective: some comparisons and observations, Brooklyn Law School Legal Studies, Research Papers, Accepted Paper Series, Research Paper No. 117 September 2008, str. 7. dostupno na:  HYPERLINK "http://ssrn.com/abstract=1268454" http://ssrn.com/abstract=1268454 Vidi takoer ROMANO, R. Less is More: Making Institutional Investor Activism a Valuable Mechanism of Corporate Governance, dostupno na:  HYPERLINK "http://www.cepr.org.uk/meets/wkcn/5/568/papers/Romano.pdf" http://www.cepr.org.uk/meets/wkcn/5/568/papers/Romano.pdf Takoer objavljeno u Yale Journal on Regulation (2001), vol. 18 (issue 2)  BRIGGS, T.W. Corporate Governance and the New Hedge Fund Activism: An Empirical Analysis, 32 IOWA J. CORP. L. 681 (2007). Vidi joa usporednopravne naznake izmeu EU i SAD investitora u: LATTUCA,D. A Comparative Analysis of the Legal Obstacles to Institutional Investor Activism in Europe and in the US, 51 (2008) at http://ssrn.com/abstract=1137491.  Viae o ulozi institucionalnih investitora u upravljanju korporacijom vidi: GERKE / BANK / STEIGER, The Changing Role of Institutional Investors  A German Perspective, u: HOPT/ WYMEERSCH (eds.), Capital Markets and Company law, Oxford University Press, New York 2003, str.357-386. Za aapnjolsko pravo vidi: GARRIDO / ROJO Institutional Investor and Corporate Governance: Solution or Problem, HOPT / WYMEERSCH (eds.), Capital Markets and Company law, Oxford University Press, New York 2003, str. 427 - 448; te GARRIDO, J.M. Optimism and pessimism: Complementary Views on the Institutional Investors Role in Corporate Governance, HOPT / WYMEERSCH (eds.), Capital Markets and Company law, Oxford University Press, New York 2003, str. 449-458.BERMAN, D. K. In an Era of Activists, Look to Change, WALL ST. J., C1 July 8, 2008,  WYMEERSCH, E. Ongoing developments in European Corporate Governance, uvodni govor na konferenciji  Xth Corporate Governance Conference , kojeg je podnio Predsjednik European Corporate Governance Institute, 6.12. 2010. Brussels., dostupno na:  HYPERLINK "http://www.law.ugent.be/fli/wps/pdf/S&C2010-06.pdf" http://www.law.ugent.be/fli/wps/pdf/S&C2010-06.pdf  Najmoniji konglomerat luksuzne robe na svijetu LVMH  Louis Vuitton Moet Hennessy, stekao je nedavno udjele u modnoj kui Hermes. U Hermesu su veinu udjela dr~ali dioni ari obiteljske strukture. Navedenom akvizicijom LVMH postao je imatelj kvalificiranog udjela u iznosu od 17,1% dionica za koje je plaeno oko 1,45, milijuna EUR-a. LVMH je sklopio swap ugovor s isporukom u novcu s tri anonimne financijske institucije 2008. godine. Nakon toga su promijenjeni uvjeti ugovora na na in da se umjesto novca odlu io za fizi ku isporuku dionica, koja se dogodila 22 i 25. listopada 2010. Prema pravilima o objelodanjivanju kvalificiranih udjela ulagatelj mora izvijestiti o svakoj akviziciji vrijednosnih papira kojima stje e viae od 5% dionica u (uvratenom) dioni kom druatvu. Ta akvizicija otvara naravno spekulaciju o moguem preuzimanju. Vidi: LVMH `Playing a Waiting Game' for Hermes Takeover, Analysts Say,  HYPERLINK "http://www.bloomberg.com/news/2010-10-24/lvmh-playing-a-waiting-game-for-hermes-after-buying-stake-analysts-say.html" http://www.bloomberg.com/news/2010-10-24/lvmh-playing-a-waiting-game-for-hermes-after-buying-stake-analysts-say.html  Vidi objaanjenje razloga primjene tehnike posuivanja dionica od strane financijskih posrednika, do ega dolazi zbog pravila o namiri transakcija s vriijednosim papirima. Da bi se premostio jaz izmeu vremena kada financijska institucija treba isporu iti dionice u odnosu na vrijeme kada njima trebaju biti isporu ene dionice zauzimaju se kratke pozicije, a primjena iste tehnike mogua je i radi stvaranja kriti ne mase glasova na skupatini druatva vidi detaljnije WINTER, J.W. Cross-border voting in Europe, u: HOPT, K.J. / WYMEERSCH, E. (eds.) Capital Markets and Company Law, Oxford University Press, 2003, str. 411.  WYMEERSCH, E. op. cit. u bilj. 7., str. 4.  MALLIN, C. The Role of Institutional Investors in Corporate Governance, V1, October 20, 2006., str. 77.  88, dostupno na http://www.oup.com/uk/orc/bin/9780199289004/mallin_chap06.pdf Autorica isti e kako postoji trend poveanja broja institucionalnih ulagatelja, koji postaju imatelji sve veih udjela u dioni kim druatvima. Njihova je uloga (kada je rije  o utjecaju na korporativno upravljanje ) veoma zna ajna, jer oni svoja prava (koja proizlaze iz dionica koje dr~e) ne ostvaruju samo na redovan na in tj. ostvarivanjem glasa kih prava na glavnoj skupatini druatva, nego koriste i druge  alate tj. metode kako bi utjecali na upravu druatva ije dionice dr~e. Te alternativne metode su: Cit:  1. one to one meetings between institutional investors and companies, 2. Focus lists (after being put on the focus lists, the companies recieve the, often unwanted, attention of the institutional investors who may seek to change various directors on the board)  op. autora: ovo bi bila neka vrsta  crnih listi na koje se uvratavaju druatva u koja nije po~eljno ulagati, 3. Corporate governance rating systems (it could be a powerful indicator of the extent to which a company currently is adding, or has the potential to add in the future, shareholder value) Usporedi: ULINOVI-HERC, E. / BRAUT FILIPOVI, M. The regulation of private equity, hedge funds and state funds  Croatian National Report, XVIIIth Congress of the International Academy of Comparative Law 2010, Washington, July, 27. 21-28.  FINANCIAL REPORTING COUNCIL, CONSULTATION ON A STEWARDSHIP CODE FOR INSTITUTIONAL INVESTORS,vidi: HYPERLINK "https://www.frc.org.uk/images/uploaded/documents/Stewardship%20Code%20Consultation%20January%" https://www.frc.org.uk/images/uploaded/documents/Stewardship%20Code%20Consultation%20January%2020101.pdf Cit.:  While shareholders cannot and should not be involved in the management of their company, they can insist on high standard of corporate governance as a long-term driver of good investment performance. The governance standard for UK listed companies is the Combined Code on Corporate Governance (which is to be renamed in UK Corporate Governance Code). This operates on basis of  comply or explain , which allows companies the flexibility to deviate from the provisions of the Code provided they explain to their shareholders the reasons for doing so. Shareholders are than expected to judge the explanation on its merits and either accept or challenge it. The effectiveness of this approach depends on sufficient investors being willing, directly or indirectly, to put resources into engaging actively with the companies in which they invest . Sam kodeks dostupan je na stranici:  HYPERLINK "http://www.frc.org.uk/images/uploaded/documents/UK%20Stewardship%20Code" http://www.frc.org.uk/images/uploaded/documents/UK%20Stewardship%20Code%20July%2020103. pdf  O pojmu  Stewardship Code i temelju njegova nastanka vidi: op. cit. u bilj 12. str..4, 5, 25-29.  Financial Services Authority:  HYPERLINK "http://www.fsa.uk" www.fsa.uk  Op.cit. u bilj 7. str. 4. O aktivizmu institucionalnih dioni ara vidi za nizozemsko pravo viae kod: VAN BEKKUM, J. / HIJINK, S, / SCHOUTEN, M. C./ WINTER, J. W., Corporate Governance in the Netherlands (November 19, 2009). International Congress on Comparative Law, Washington, 2010. dostupno na SSRN:  HYPERLINK "http://ssrn.com/abstract=1507633" http://ssrn.com/abstract=1507633 Nizozemska se suo ila s valom dioni arskog aktivizma koji su rezultirali sporovima punima kontroverzi. Aktivizam hedge fonda TCI, potaknuo je lanac dogaaja koji je doveo do neprijeteljskog preuzimanja glavne nizozemske banke ABN AMRO, od strane konzorcija triju drugih banaka (jedna od njih je bila Fortis). U kombinaciji s financijskom krizom doalo je do povla enja Fortisa te je bila potrebna intervencija vlade ato je samo dodalo vatre na ionako negativnu percepciju aktivizma dioni ara. Prikaz AMRO predmeta u kontekstu odgovornosti iz prospekta vidi ULINOVI  HERC, E. / ZUBOVI, A. Prospekt i odgovornost iz prospekta pri javnoj ponudi vrijednosnih papira u hrvatskom i usporednom pravu, Zbornik radova meunarodnog savjetovanja, "Aktualnosti graanskog i trgova kog zakonodavstva i pravne prakse". Mostar 2009, 162-185.  U pravu druatava i u pravu tr~iata vrijednosnih papira o primjeni informati ke tehnologije vodi se duga debata. Na globalnoj osnovi promotor aire primjene Interneta u domeni tr~iata vrijednosnih papira bio je IOSCO (International Organisation of Securities Commissions) joa daleke 1998. godine. Vidi IOSCO, Report on Enforcement Issues Raised by the Increasing Use of Electronic networks in the Securities and Futures field, 1997; IOSCO, Securities Activity on the Internet, 1998. HIRTE, H. Der Einfluss neuer Informationstechniken auf das Gesellschaftsrecht und die corporate Governance Debatte, Festschrift fr Buxbaum, Corporations, Capital Markets and Business in the Law, Kluwer, London  Hague - Boston 2000, str. 283. Novija znanstvena literatura koncentrira se na pitanja prekograni nog glasovanja, odnosno mogunosti elektroni kog glasovanja za dioni are koji nemaju sjediate / prebivaliate u dr~avi lanici u kojoj se nalazi sjediate druatva. Vidi WINTER, J.W. Cross-border voting in Europe, u: HOPT, K.J. / WYMEERSCH, E. (eds.) Capital Markets and Company Law, OUP, 2003, str. 387-426. BAUMS, T./ SCHMITZ, R. Shareholder Voting in Germany, 1-25, dostupno na  HYPERLINK "http://www.jura.uni-frankfurt.de/ifawz1/baums/Bilder_und_Daten/Arbeitspapiere/paper76.pdf" http://www.jura.uni-frankfurt.de/ifawz1/baums/Bilder_und_Daten/Arbeitspapiere/paper76.pdf  ULINOVI-HERC, E. / JURI, D., Prekograni ni aspekti prava glasa - otvorena pitanja u europskom i hrvatskom pravu, u: BODIROGA-VUKOBRAT, N. / BARI, S. (ur.) Prekograni na i regionalna suradnja, Pravni fakultet Sveu iliata u Rijeci, Rijeka 2007. str. 2.  ibid., str. 3.  O problemima vezanima uz deponiranje (blokiranje) i registraciju dionica vidi vidi WINTER, op.cit. str. 413 i dalje posebno u kontekstu zakonodavnih promjena poduzetih u nizozemskom finskom i avedskom pravu..  ULINOVI-HERC, E. i JURI, D., op. cit.,u bilj. 17, str. 2.  loc. cit.  ibid., str. 3.  I akademik Barbi smatra da je rije  o redakcijskoj pogreaci, vidi: BARBI, J., Zakon o trgova kim druatvima-redakcijski pro iaeni tekst s uvodnim objaanjenjima, pregledom usklaenosti s europskim pravom i abecednim kazalom - peto, izmijenjeno izdanje, Organizator, Zagreb, 2010., str. 23. i 24.  Dr~ava lanica ne smije uvjetovati koriatenje onih medija koji imaju sjediate (uprave) na njezinom teritoriju.  Prema l. 5. stavka 2. podstavka 3. Direktive, druatvo ni u kojem slu aju ne smije naplatiti troaak izdavanja obavijesti o sazivanju skupatine (tj. poziva na glavnu skupatinu) u propisanom obliku.  Ovime se osigurava da svi dioni ari, bez diskriminacije, neovisno o udaljenosti njihova prebivaliata/boraviata od mjesta na kojem e se odr~ati glavna skupatina, u najkraem roku budu obavijeateni o sazivanju glavne skupatine, te e svi imati pribli~no na raspolaganju isto vrijeme da se pripreme za dolazak na skupatinu, odnosno da upute svog punomonika na glavnu skupatinu ili pak da se pripreme za sudjelovanje na skupatini elektroni kim putem.  To uklju uje slijedee informacije: informacije o pravu uvratavanja to aka na dnevni red glavne skupatine i o pravu predlaganja nacrta odluka o kojima e se odlu ivati na glavnoj skupatini (u onim slu ajevima kada se ta prava mogu ostvarivati nakon objave sazivanja skupatine) te o pravu na postavljanje pitanja. Kada je rije  o informiranju o ovim pravima, dovoljno je navesti rokove unutar kojih se ta prava mogu ostvarivati, ako se u pogledu ostalog upuuje na detaljnja objaanjenja koja su dostupna na internetskoj stranici druatva. Takoer, sadr~ane su i informacije o postupku glasovanja putem punomonika,a prema potrebi i informacije o postupcima za glasovanje elektroni kim putem ili putem poate.  U st. 3. l. 277. navedeno je da odluka o sazivanju gavne skupatine mora sadr~avati tvrtku i sjediate druatva, vrijeme i mjesto odr~avanja te dnevni red glavne skupatine, a sadr~aj odluke o sazivanju mora biti naveden u pozivu na glavnu skupatinu, pa shodno tome, svi sastojci odluke o sazivanju ujedno su i sastojci poziva na glavnu skupatinu.  Prema st. 4., kod druatava ije su dionice uvratene na ureeno tr~iate poziv mora sadr~avati: pretpostavke koje dioni ar mora zadovoljiti da bi imao pravo sudjelovati i koristiti pravo glasa na glavnoj skupatini, prema okolnostima dan do kojeg se druatvu mora dostaviti dokaz o pravu sudjelovanja ili pravu glasa na skupatini, informacije o postupku glasovanja putem punomonika, informacije o postupcima za glasovanje elektroni kim putem ili putem poate (ako statut predvia takav oblik glasovanja), informacije o pravu uvratavanja to aka na dnevni red glavne skupatine i o pravu predlaganja prijedloga odluka o kojima e se odlu ivati na glavnoj skupatini te internetsku stranicu druatva na kojoj e biti dostupne obavijesti iz l 280.a ZTD-a (koji je jednak l. 5. st. 4. Direktive)  Usklaenost je vidljiva ve pri prvom pogledu na navedene stavke. Prije izmjena iz 2009. odredbi iz st. 4. uope nije bilo, dok u st. 3. nije bilo navedeno da ve u odluci o sazivanju, a shodno tome i u pozivu na glavnu skupatinu mora biti naveden dnevni red!  U onim iznimnim slu ajevima kada je obavijest o sazivanju glavne skupatine mogue objaviti kasnije od dvadeset i prvog dana prije odr~avanja glavne skupatine (npr. u razdoblju ne kraem od 14 dana prije odr~avanja gl skupatine, prema l 5. st. 1. podstavku 2. Direktive) , razdoblje od 21 dan skrauje se shodno tome. (iz l. 5. st. 4. podstavak 3. Direktive)  Kada ti obrasci iz tehni kih razloga nisu dostupni na Internetu, tada druatvo na Internat stranici navodi na in na koji se obrasci mogu dobiti na papiru. U tim slu ajevima druatva moraju besplatno poslati obrasce poatom svakom dioni aru koji to zatra~i. (iz l. 5. st. 4. podstavak 2. Direktive)  Direktiva nije rijeaila pitanje treba li obavijest o odr~avanju glavne skupatine biti prevedena na jezik dioni ara. Uvoenje takve obveze uzrokovalo bi nerazmjerne troakove za dioni ko druatvo.  European Comission, Second consultation document fostering an appropriate regime for shareholders rights, 2005., dostupno na:  HYPERLINK "http://ec.europa.eu/internal_market/company/docs/shareholders/consultation_en.pdf" http://ec.europa.eu/internal_market/company/docs/shareholders/consultation_en.pdf , str. 11.  Ovo pravo zajam eno je lankom 6. stavkom 1. podstavkom 1. to kom a) Direktive, s time da dr~ave lanice ipak mogu propisati da se mogunot ostvarenja ovog prava omoguuje samo kada je rije  o dnevnom redu godianje skupatine dioni ara, ali pod uvjetom da dioni ari pojedina no ili skupno, imaju mogunost sazvati, ili bar mogunost zahtijevati od druatva sazivanje skupatine koja nije godianja i na ijem e dnevnom redu smjeti biti uvratene sve to ke koje zahtijevaju dioni ari. Vidi l. 6. st. 1. podstavak 2. Direktive  l. 6. st. 1. podstavak 1. to ka b) Direktive  l. 6. st. 1. podstavak 3. Direktive  Druatvo mo~e statutom predvidjeti dr~anje manjeg postotnog udjela, kao uvjet za ostvarenje prava, ali ne i veeg, ( l. 6. st. 2. Direktive).  Prema l. 15. Direktive, dr~ave lanice obvezne su obavijestiti Komisiju o roku kojeg su odredile za ostvarivanje prava na uvratavanje novih to aka na dnevni red, kao i o roku za predlaganje prijedloga odluka (ako su odredile i taj rok), kako bi Komisija listu navedenih rokova mogla objaviti.. Slijedom navedenog, na temelju informacija o navedenim rokovima, a koje je zaprimila od dr~ava lanica, Europska Komisija je u Slu~benom listu Europske unije (Official Journal of the European Union) C285/1 od 21.10.2010. objavila listu navedenih rokova svih dr~ava lanica EU. Evo kakve su rokove odredile najvee europske zemlje i susjedne nam zemlje: Njema ka: rok za predlaganje novih to aka na dnevni red je 30 dana prije odr~avanja glavne skupatine, dok za predlaganje prijedloga odluka o to kama koje su na dnevnom radu nije odreen rok. Francuska: rok za predlaganje novih to aka na dnevni red je 25 dana prije odr~avanja glavne skupatine, ali ako je sazivanje glavne skupatine objavljeno u  Bulletin des Annonces Legales Obligatories viae od 45 dana prije odr~avanja glavne skupatine, nove to ke dnevnog reda moraju se predlo~iti unutar 20 dana od takve objave. Italija: nove to ke moraju se predlo~iti unutar roka od 10 dana od objave sazivanja glavne skupatine (ako se primjenjuje uobi ajen rok za sazivanje glavne skupatine, a to je 30 dana prije njezinog odr~avanja). Ako se za sazivanje glavne skupatine primjenjuje krai rok, tj. 21 dan prije odr~avanja skupatine, tada se nove to ke dnevnog reda moraju predlo~iti unutar 5 dana od objave sazivanja skupatine. Maarska: rok za predlaganje novih to aka na dnevni red, kao i rok za predlaganje nacrta odluka o to kama koje su na dnevnom redu je 8 dana od objave sazivanja glavne skupatine. Austrija: rok za predlaganje novih to aka na dnevni red je 21. dan prije odr~avanja glavne skupatine, dok je rok za predlaganje nacrta odluka o to kama koje su na dnevnom redu 7. radni dan prije odr~avanja skupatine; Slovenija: Nove to ke mogu se predlo~iti na dnevni red samo u roku od 7 dana od objave sazivanja glavne skupatine. Dioni ari mogu predlagati pisane prijedloge odluka o to kama koje su na dnevnom redu i to: u roku od 7 dana od objave sazivanja skupatine ako ~ele da prijedlog bude objavljen na isti na in kao i sazivanje glavne skupatine (u tom slu aju takvi prijedlozi moraju ispuniti i druge zakonom predviene uvjete). Ako prijedlog ne iznesu u tom roku, mogu ga iznijeti i kasnije, pa i na samoj skupatini gdje e se o njemu raspravljati, ali takav prijedlog nee se objaviti. Ujedinjeno Kraljevstvo: prijedlog (ne piae je li rije  o prijedlogu novih to aka dnevnog reda ili o prijedlogu odluke o to kama koje su ve na dnevnom redu op. autora) mora se dostaviti druatvu najkasnije 6 tjedana prije odr~avanja glavne skupatine, ali mo~e i kasnije tj. na dan objave sazivanja glavne skupatine (ako je rije  o slu aju kada se ona saziva kasnije od 6 tjedana prije njezina odr~avanja.)  l. 6. st. 4. Direktive  l. 278. st. 2. ZTD-a  l. 278. st. 1. ZTD-a  l. 280. st. 4. ZTD-a  Zakon samo za prijedloge koji su druatvu dostavljeni najkasnije 14 dana prije odr~avanja glavne skupatine obvezuje upravu (izvrane direktore) da ih u ine dostupnima dioni arima i lanovima nadzornih (upravnih) odbora na isti na in na koji je dostupnim u injen poziv za glavnu skupatinu (tj. preporu enim pismom ili objavom u odgovarajuem mediju/glasilu). U druatvima dionice kojih su uvratene na ureeno tr~iate prijedlog mora biti dostupan na internetskoj stanici druatva. (Jer samo kod takvih druatava postoji obveza da se poziv na glavnu skupatinu objavi na njihovoj internetskoj stranici). Ako dioni ar dostavi svoj prijedlog upravi (izvranim direktorima) nakon 14-og dana prije odr~avanja glavne skupatine, uprava (izvrani direktor) nema obvezu taj prijedlog u initi dostupnim drugim dioni arima i lanovima nadzornog (upravnog) odbora, ali dioni ar zadr~ava pravo da taj prijedlog iznese na samoj glavnoj skupatini, iako je u tom slu aju znatno manja vjerojatnost da e drugi dioni ari njegov prijedlog uzeti u obzir.  Financijskim institucijama, udrugama dioni ara, dioni arima koji su nakon objave poziva tra~ili priopenje te svakom lanu nadzornog odbora koji to zatra~i.  Ako je rije  o druatvu ije dionice nisu uvratene na ureeno tr~iate, rok je najmanje 24 dana prije odr~avanja glavne skupatine ( l. 278. st. 2. ZTD-a)  l. 278. st. 2. ZTD-a   HYPERLINK "http://www.adris.hr" www.adris.hr;  HYPERLINK "http://www.atlantic.hr" www.atlantic.hr  Vidi  HYPERLINK "http://www.hanfa.hr/index.php?ID=0&AKCIJA=izdavatelji" http://www.hanfa.hr/index.php?ID=0&AKCIJA=izdavatelji, Poziv za glavnu skupatinu, 30.12. 2010. druatva TEP, d.d. obavijest zaprimljena u SRPI, 8.12. 2010. u 14:38:17.  Ina e, Zakon viae ne sadr~i odredbu prema kojoj se dnevni red mora objaviti, jer je on sadr~an o odluci uprave o sazivanju glavne skupatine, a sadr~aj te odluke mora se navesti u pozivu za glavnu skupatinu, pa bi bilo suviano da se dnevni red posebno objavljuje uz poziv.  Rije  je o odredbi iz l. 277. st. 6. ZTD-a prema kojoj se: "poziv na glavnu skupatinu mora objaviti u glasilu druatva, a ako su dioni ari druatvu poimeni no poznati skupatinu se mo~e sazvati preporu enim pismom pri emu se dan odaailjanja pisma smatra danom objave" te o odredbi iz l. 277. st. 8. ZTD-a prema kojoj: "druatva ije su dionice uvratene na ureeno tr~iate, a koja nisu izdala samo dionice koje glase na ime i nisu poziv na glavnu skupatinu poslala neposredno dioni arima preporu enim pismom, moraju poziv najkasnije u vrijeme njegove objave dostaviti medijima za koje se pretpostavlja da mogu obavijest prenijeti na cijelo podru je Europske unije".  l. 280. st. 1. ZTD-a  l. 7. st. 1. Direktive  Tako l. 7. st. 2. Direktive. To u stvari zna i da se ova odredba ne primjenjuje na ona druatva koja izdaju samo dionice koje glase na ime, jer se identitet njihovih dioni ara lako mo~e utvrditi i na sam dan odr~avanja glavne skupatine.  To proizlazi i iz gornjeg odlomka, gdje je navedeno da ako druatvo izdaje samo dionice koje glase na ime ne mora primjenjivati odredbe mjerodavnog zakona o record dateu nego e na dan odr~avanja skupatine temeljem samih dionica koje glase na ime i usporedbom sa stanjem u knizi dionica lako identificirati tko je dioni ar, pa se za takva druatva mo~e rei da je njima dan odr~avanja glavne skupatine ujedno i record date  l. 15. Direktive obvezuje dr~ave lanice da odmah nakon imlplementacije Direktive moraju obavijestiti Komisiju o datumu (danu) kojeg su odredile za utvrivanje stanja u knjizi dioni ara (tzv. record date) kako bi Komisija u Slu~benom listu Europske unije mogla objaviti listu record date-a koje je odredila svaka zemlja lanica. Takva lista objavljena je u Official Journal of European Union C 285/1 od 21.10.2010.. Primjera radi izlo~it emo kako su najvee europske zemlje i nama susjedne zemlje u svojim zakonodavstvima odredile dan na koji se utvruje stanje u knjzi dioni ara: Njema ka: record date je po etak 21. dana prije odr~avanja glavne skupatine, a primjenjuje se samo na druatva koja izdaju dionice na donositelja; Francuska: record date je 3. radni dan (pono) prije odr~avanja glavne skupatine; Italija: record date je kraj 7. radnog dana prije odr~avanja glavne skupatine; Maarska: record date je 7. radni dan prije odr~avanja glavne skupatine; Austrija: record date je kraj 10. dana prije odr~avanja glavne skupatine; Slovenija: record date je kraj 4. dana prije odr~avanja glavne skupatine; Ujedinjeno Kraljevstvo: record date je trenutak kojeg odredi druatvo, ali mora biti unutar 48h prije odr~avanja skupatine (u ra unanje ovog vremena ne uzimaju se u obzir dijelovi dana koji nisu radni).  Direktiva odreuje samo najkasniji dan kojeg dr~ave mogu odrediti kao datum registracije, a nigdje ne odreuje najraniji dan jer dr~ave trebju te~iti da datum registracije bude ato bli~e datumu odr~avanja glavne skupatine kako bi utvreno stanje stvari u pogledu pitanja tko je dioni ar i koja prava mu temeljem toga pripadaju ato viae odgovaralo stvarnom stanju stvari na dan odr~avanja glavne skupatine. Ipak nije realno ni pravedno da kao record date bude odreen sam dan odr~avanja glavne skupatine (osim ako sve dionice glase na ime) ili dan koji je veoma blizu tom danu jer kada dionice druatva glase na donositelja ipak je potrebno neko vrijeme da se sa ato veeom sigurnoau utvrdi tko je dioni ar.  Kada se ra una tih 8 dana, dan objave sazivanja skupatine i dan na koji se utvruje stanje u knjizi dioni ara ne ura unavaju se u taj rok od 8 dana. Vidi l. 7. st. 3. Direktive  l. 7. st. 4. Direktive  l. 279. st. 2. ZTD-a; Smatramo da je ova odredba uvedena kako se dioni rima ne bi skratilo razdoblje od najmanje 30 dana (od najkasnijeg dana za objavu sazivanja glavne skupatine do njenog odr~avanja) koje oni ina e imaju (kada nije potrebna prijava sudjelovanja) da odlu e hoe li sudjelovati na glavnoj skupatini ili ne. Da nema ove odredbe skratilo bi se zakonom predvieno minimalno vrijeme (od 30 dana) kojeg svaki dioni ar treba imati kako bi mogao donijeti neishitrenu odluku o svom sudjelovanju na skupatini te bi svi dioni ari koji moraju prijaviti svoje sudjelovanje na skupatini bili stavljeni u nepovoljniji polo~aj u odnosu na one dioni are koji ne moraju prijaviti svoje sudjelovanje te iz tog razloga imaju minimalno 30 dana (a mo~da i viae ako je odluka o sazivanju glavne skupatine objavljena ranije) da odlu e hoe li sudjelovati na skupatini ili ne.  l. 279. st. 3. ZTD-a  I u ovom slu aju vrijedi pravilo da se kod ra unanja rokova i datuma koji se ra unaju unatrag od odr~avanja glavne skupatine, ne ura unava dan kada po inje njezino odr~avanje. Osim toga, nema prebacivanja na prethodni ili slijedei radni dan ako neki od tih rokova zapo ne ili istekne na nedjelju, subotu ili praznik. Prema tome, na ra unanje ovih rokova ne primjenjuju se odredbe ZOO-a o ra unjanju vremena, ali kod druatava ije dionice nisu uvratene na ureeno tr~iate statutom se mo~e predvidjeti i druga ije ra unanje rokova.  l. 8. st. 1. Direktive  l. 8. st. 2. Direktive  Dioni arima treba omoguiti sudjelovanje i osobito glasovanje primjenom informati ke tehnologije. (pravilo 2.6.)  l. 274. st. 3. ZTD-a, isti kao l. 274. st. 2. starog ZTD-a  l. 286. st. 1. ZTD  l. 274. st. 4. ZTD-a  l. 274. st. 3. starog ZTD-a  Iz uvodne sintagme l. 274. st. 5. ZTD-a proizlazi da je sve uvjete potrebno kumulativno ispuniti da bi uporaba sredstava elektroni ke komunikacije bila dopuatena. Meutim, iz sadr~aja treeg uvjeta (to ka 3.) u kojoj se govori o mogunosti glasovanja prije po etka skupatine vidljivo je da je rije  o posebnoj situaciji jer ona sama po sebi proturje i to ci 1. koja tra~i da se komuniciranje sa skupatinom obavlja u stvarnom vremenu njezinog odr~avanja. ini se da je u u prve 3 to ke zakonodavac zapravo naveo (sve) pravno dopustive na ine (oblike) elektroni ke komunikacije dioni ara s glavnom skupatinom, a u zadnjoj to ci navedeni su uvjeti koji moraju biti ispunjeni da bi elektroni ka komunikacija (u bilo kojem obliku iz prve tri to ke) bila valjana.  BARBI, J., op. cit. u bilj 23, str. 19.  Zakon o elektroni kom potpisu, NN 10/02, 80/08, Pobli~e o konceptu i tehnoloakim aspektima vidi radove: MATI, T. Primjena Zakona o elektroni kom potpisu, Pravo u gospodarstvu, br. 4 /2002. str. 266 i dalje; }ALAC, N. Tehnologija digitalnog potpisa, Slobodno poduzetniatvo, 17 /1998, str. 98-105.  l. 9. st. 1. Direktive  Vidi: ULINOVI-HERC, E. / JURI, D., op. cit. u bilj 17, str. 11.  l. 9. st. 2. podstavak 1. Direktive  l. 9. st. 2. podstavak 2. Direktive  KERSTING, C. Broadening of the Right to Ask Questions as a result of the Shareholders Rights Directive (2007/36/EC) (Ausweitung des Fragerechts durch die Aktionrsrechterichtlinie) (December 7, 2009). Zeitschrift fr Wirtschaftsrecht (ZIP), p. 2317, 2009; CBC-RPS No. 0045/09. dostupno na SSRN:  HYPERLINK "http://ssrn.com/abstract=1520453" http://ssrn.com/abstract=1520453 Autor iznosi tuma enje da relevantna odredba njema kog zakona koja ureuje pravo na postavljanje pitanja (par. 131 AktG) zatijeva da se informacija na koju se odnosi pitanje dioni ara odnosi na pitanja vezana uz druatvo i da je bitna za pravilnu procjenu predmeta o kojima se na skupatini raspravlja. Autor ocjenjuje da njema ko pravo postavlja stro~e zahtjeve dioni arima od europskog prava. Kako se te odredbe pri implementaciji direktive nisu izmijenile autor se zala~e da se navedeni zakonski paragraf interpretira u skladu sa smislom direktive a to je da se postavljeno pitanje mora odnositi na ono o emu se raspravlja, te da bi se u dogledno vrijeme taj lanak trebalo izmijeniti. Obveza interpretacije sukladno smislu direktive proizlazi iz sudske prakse europskog prava, Vidi predmet Marleasing, C-106/89, European Court reports 1990 Page I-04135  l. 287. st. 1. ZTD-a  l. 287. st. 3. ZTD-a  l. 287. st. 2. ZTD-a; Smije se uskratiti davanje obavijesti ako bi ono prema razumnoj gospodarskoj procjeni moglo atetiti druatvu ili s njime povezanom druatvu. Isto je s davanjem obavijesti o poreznim davanjima te o visini tih davanja. Takoer se mo~e uskratiti davanje obavijesti o razlici izmeu vrijednosti s kojom su pojedini predmeti navedeni u poslovnim knjigama druatva i njihove viae vrijednosti, (osim ako glavna skupatina utvrdi godianja financijska izvjeaa), kao i davanje obavijesti o metodama izrade financijskih izvjeaa druatva i o metodama procjene vrijednosti imovine, prihoda i rashoda (ako je navoenje tih metoda u prilogu spomenutih izvjeaa dovoljno za to da se dobije prava slika imovinskog i financijskog stanja te stanja dobiti druatva). Takoer je mogue uskratiti davanje obavijesti ako bi davanjem obavijesti uprava u inila neku ka~njivu radnju, kao i ako je obavijest dostupna na internetskoj stranici druatva najmanje 7 dana prije prvog dana odr~avanja glavne skupatine i za vrijeme njezina odr~avanja. U navedenom l. 287. st. 2., gdje ZTD taksativno nabraja situacije u kojima druatvo mo~e uskratiti obavijest dioni arima, ZTD je usklaen sa stavkom 2., podsatavkom 1., lanka 9. Direktive (prema kojem dr~ave mogu ograni iti, odnosno uvjetovati pravo dioni ara na dobivanje odgovora na postavljena pitanja ako je to potrebno: dok se ne utvrdi identitet dioni ara ili radi osiguranja reda na skupatini ili radi zaatite povjerljivih podataka i poslovnih interesa druatva) te sa stavkom 2., podsatavkom 2., lanka 9. Direktive (prema kojem se mo~e uvesti presumpcija da je na pitanje odgovoreno ako je potrebna informacija dostupna na internetskoj stranici druatva, s time da naa zakonodavac dodatno tra~i da takva informacija mora biti dostupna na internatskoj stranici barem 7 dana prije po etka odr~avanja glavne skupatine te kroz svo vrijeme njezina odr~avanja).  l. 287. st. 5. ZTD-a  I prema njema kom pravnom sustavu u odreenim situacijama mogue je uskratiti odgovor na dioni arevo pitanje:. Vidi analizu kod KERSTING, C. op. cit. kada uskrata odgovora na pitanje mo~e dovesti do pobijanja odluke skupatine. Autor tvrdi da je kao rezultat implementacije direktive pravo na postavljanje pitanja proaireno. Mnoga druatva se boje da e preaktivni dioni ari temeljem tog pravila ekscesivno postavljati pitanja i na taj na in provocirati pogreake koje e im poslu~iti kao podloga za kasnije pobijanje odluke pred sudom. To im onda daje pregovara ku poziciju u kojoj povla enje tu~be uvjetuju nekom koristi za sebe. Ipak, mogunost pobijanja odluke zbog toga jer odluke nisu bile utemeljene na to nim ili potupnim informacijama mogua je samo ako je pridr~ana informacija bila bitna ( als wesentliche Voraussetzung fr die sachgerechte Wahrnehmung seiner Teilnahme- und Mitgliedschaftsrechte angesehen httepar - 243(4) AktG) . Dalje, ako je rije  o informaciji koja se odnosi na pitanja o kojima se raspravlja (bez da je bitna) nju je mogue mnogo lakae pridr~ati. Temeljem par. 131(3) 1 AktG daje pravo druatvu da pridr~i informaciju ako ona mo~e biti atetna za druatvo, pri emu ateta koja prijeti mora biti signifikantna ( soweit die Erteilung der Auskunft nach vernnftiger kaufmnnischer Beurteilung geeignet ist, der Gesellschaft oder einem verbundenen Unternehmen einen nicht unerheblichen Nachteil zuzufgen ).  l. 287. st. 4. ZTD-a  Naime, svaki dioni ar kojem je uskraen odgovor na pitanje, (a ako je na skupatini donesena odluka o to ci dnevnog reda u pogledu koje je postavljeno pitanje, a uskraen odgovor - onda i svaki dioni ar koji je nazo io toj skupatini i u zapisnik izjavio svoje protivljenje donesenoj odluci) mo~e mjesno nadle~nom trgova kom sudu, kao isklju ivo nadle~nom, u roku od 15 dana od odr~avanja skupatine na kojoj je odbijeno dati obavijest, podnijet zahtjev za ocjenu je li uprava (izvrani direktor) morala dati obavijest. Udovolji li se zahtjevu obavijest se daje i izvan glavne skupatine ( l. 288. ZTD). Osim toga, dioni ar mo~e podnijeti i tu~bu za pobijanje odluke glavne skupatine ako mu je neopravdano uskraeno pravo na obavijest u pogledu te odluke ( l. 360. st. 4. ZTD) Ovim odredbama osigurava se sudska kontrola nad ispunjenjem obveze druatva da daje odgovore na pitanja koja se odnose na to ke dnevnog reda. Zbog neopravdanog uskraivanja ili davanja neto ne obavijesti, uprava (izvrani direktor) odgovara za nastalu atetu.  l. 10. st. 1. Direktive  l. 10. st. 2. podstavak 1. Direktive  l. 10. st. 2. podstavak 2. Direktive  Nije navedeno da punomonik mo~e biti samo fizi ka osoba, pa prema tome mo~e biti i pravna osoba, a na temelju opih pravila o punomoi koja se nalaze u ZOO-u znamo da punomonik mo~e biti samo osoba koja ima potpunu poslovnu sposobnost.  l. 291. st. 6. ZTD-a  Vidi l. 291. st. 6. starog ZTD-a  BARBI, J., op. cit. u bilj 23., str. 32.  l. 10. st. 3. podstavak 1. Direktive  l. 10. st. 3. podstavak 2. Direktive  l. 10. st. 4. Direktive  BARBI, J. Pravo druatava, Knjiga druga, Druatva kapitala Svezak I. Dioni ko druatvo, V. izmijenjeno i dopunjeno izdanje str. 1169.  Prema l. 292. st. 1. ZTD-a, kreditna / financijska institucija smije ostvarivati pravo glasa na temelju dionica koje joj ne pripadaju i u pogledu kojih nije kao njihov imatelj upisana u registar dionica, samo ako je za to opunomoena, a punomo se mo~e dati samo jedmoj, odreenoj kreditnoj / financijskoj instituciji koja je mora uvati tako da se mo~e ispitati. Prema l. 292. st. 6. ZTD-a, kreditna / financijska institucija smije ostvarivati pravo glasa na temelju dionica koje glase na ime i koje joj ne pripadaju, ali su u registru dionica upisane na njezino ime, samo na temelju ovlasti koju za to dobije. Na davanje te ovlasti na odgovaraju se na in primjenjuju odredbe lanka 292. st. 1.  5. ZTD-a.  Autorice smatraju da bi lanak 292. ZTD-a bio pregledniji kada bi se pitanja punomoi za glasovanje uredila na openit na in za sve punomonike, a posebnim odredbama pitanja koja se odnose samo na kreditne / financijske institucije.  BARBI, J. op.cit. u bilj 95, str. 1169.  Osnovni ra un je ra un na koji se inicijalno knji~e vrijednosni papiri u vlasniatvu jednog investitora. Investitor mo~e imati otvoren samo jedan osnovni ra un.  Suvlasni ki ra un je ra un vrijednosnih papira u vlasniatvu viae osoba. Nositelj ra una mo~e biti samo jedan od suvlasnika koji ima pravo raspolaganja i obavljanja transakcija po tom ra unu, uz pisanu suglasnost svih ostalih suvlasnika. Nositelj uvijek prima obavijesti o stanju i promjenama na ra unu, te nov ana sredstva iz korporativnih akcija (dividenda, isplata kamate ili glavnice itd.).  Zastupni ki ra un je ra un kod kojeg je imatelj vrijednosnh papira uvijek zastupana osoba (zastupnik dr~i te vrijednosne papire u tue ime i za tui ra un). Imovinom zastupane osobe raspola~e npr. zakonski zastupnik (npr. skrbnik za osobe liaene poslovne sposobnosti), zastupnik po samom zakonu (npr. druatvo za upravljanje investicijskim i mirovinskim fondovima), ili na temelju ovjerene punomoi. Zastupnik prima obavijesti o stanju i promjenama na ra unu, te nov ana sredstva iz korporativnih akcija (npr. dividenda).  Trezorski ra un je ra un lana izdavatelja vrijednosnih papira na kojemu su ubilje~eni isklju ivo vrijednosni papiri kojih je on izdavatelj i imatelj (npr. stjecanje vlastitih dionica).  Ra un portfelja je ra un gdje je kao imatelj upisan investitor, a njima upravlja ovlaateno investicijsko druatvo na temelju ugovora o upravljanju portfeljem vrijednosnih papira (u svoje ime, a za ra un nalogodavca)  Skrbni ki ra un je ra un na kojem skrbni ka banka vodi vlasni ke pozicije vrijednosnih papira za ra un tree osobe, na temelju ugovora o skrbniatvu. Skrbni ki ra uni mogu biti na ime, pod zaporkom i zbirni. Identitet imatelja vrijednosnih papira ubilje~enih na skrbni kom ra unu pod zaporkom ili zbirnom skrbni kom ra unu poznat je samo skrbni koj banci.  l. 292. st. 1. ZTD-a  Sli no tome ISC Code predvia u na elu br.6: Institutional investors should have a clear policy on voting and disclosure of voting activity. Insitutional investors should seek to vote all share held. They should not automaticly support the board. If they have been unable to reach a satisfactory outcome through active dialogue then they should register an abstention or vote against the resolution. In both instances, it is good practice to inform the company in advance of their intention and the reason why. Institutional investors should disclose publicly voting records and if they do not explain why. Vidi opairnije: Financial Reporting Council, op. cit., str. 29.)  Takoer l. 292. st. 1. ZTD-a  l. 292. st. 4. ZTD-a. Prijedlozi mogu primjerice biti u injeni dostupnima, slanjem (objavom) poziva na glavnu skupainu druatva, gdje su uz navoenje to aka dnevnog reda ujedno sadr~ani i prijedlozi uprave o donoaenju odluke o navedenim to kama. U tom slu aju kreditna / financijska institucija ne mora te prijedloge u initi dostupnima.  ini se da je intencija zakonodavca bila urediti situaciju u kojoj punomonik rukovodei se interesima vlastodavca glasuje u njegovom najboljem interesu, odnosno odstupi od vlastitih prijedloga, jer na temelju nekih okolnosti smije zaklju iti da bi dioni ar odobrio druk ije glasovanje. Kako zakonodavac upotrebljava izraz  takvo glasovanje, a ne  takvo druk ije glasovanje , ini se da je rije  o redakcijskoj greaci.  Dvojimo u kojoj mjeri je ovo rjeaenje svrsishodno. Ako je dioni ar izrazio svoju volju kako treba glasovati na skupatini druatva, ne vidimo razlog zbog kojeg bi financijska institucija mogla te upute zanemariti, osim ako bi glasovanjem prema dobivenim uputama mogla nastati ateta za opunomoenog. Naravno valja razlikovati koja je narav tih uputa jesu li one instruktivne ili imperativne, ali nam se ini da u ovom slu aju postoje jasni argumenti koji idu u prilog zaatite pravnog polo~aja dioni ara u odnosu na njegova punomonika. U svakom bi slu aju pristajalo da punomonik u toj situaciji zahtijeva dodatne upute. Tako prema l. 765. st. 2. ZOO-a kad nalogoprimac smatra da bi izvraenje naloga po dobivenim uputama bilo od atete za nalogodavca, du~an je skrenuti na to njegovu pozornost i tra~iti nove upute. Takoer prema l.766. st.1. ZOO-a od dobivenog naloga i uputa nalogoprimac mo~e odstupiti samo sa suglasnoau nalogodavca, a kad mu zbog kratkoe vremena ili iz kakva drugog uzroka nije mogue tra~iti suglasnost nalogodavca, mo~e odstupiti od naloga i uputa samo ako je po procjeni svih okolnosti mogao osnovano smatrati da to zahtijevaju interesi nalogodavca. Viae o ponaaanju banaka kada glasuju za svoje klijente u njema kom pravu vidi: KNDGEN, Duties of Banks in Voting Their Clients Stock, u: BAUMS / BUXBAUM / HOPT (eds.), Institutional Investors and Corporate Governance, 1994, str. 531  l. 292. st. 3. ZTD-a  Sli no tome ISC Code u na elu br. 2. predvia: institutional investors should have a robust policy on managing conflicts of interest in relation to stewardship and this policy should be publicly disclosed. An institutional investors duty is to act in the interests of all clients and/or beneficiaries when considering matters such as engagement and voting. Conflicts of interest will inevitably arise from time to time, which may include when voting on metters affecting a parent company or client. Institutional investors should put in place and maintain a policy for managing conflicts of interest. Vidi: Financial Reporting Council, op. cit str. 27.  Npr. sve one osobe koje steknu ili otue tzv. kvalificirani udio prema l. 413. ZTK (5%, 10%, 15% & ), moraju o tome obavijestiti to druatvo (izdavatelja) i HANFU, nakon ega nastaje obveza izdavatelja da to objavi prema l. 428. ZTK-a.  l. 292. st. 2. ZTD-a; Ne radi se o  preuzimanju emisije vrijednosnih papira, ve o tome da je taj skrbnik/punomonik lan konzorcija koji je bio jamac izdanja za dioni ko druatvo glede ijih dionica je imenovan punomonikom. Viae o pitanjima sukoba interesa naro ito u kontekstu uloge banke kao lana konzorcija kod vidi BAUMS/V. RANDOW, Shareholder Voting and Corporate Governance: The German Experience and a New Approach, u: AOKI, Corporate Governance in Transitional Economies, str.. 449.. Autori smatraju da sukob interesa kod njema kih banaka prvenstveno proizlazi zbog multipliciteta uloga u kojima se njema ke banke pojavljuju. One su istodobno savjetnici, kreditori, dioni ari i skrbnici. Cit:  The interests of a bank as a creditor are not to increase the shareholder value but to protect the banks own credit investment. Therefore they will prefer a risk-adverse investment strategy. Another incentive to act as a proxy is that the bank may want to get a portion of the respective firm s financial business. Restrained exercise of voting rights that does not harm the management may thus be expected. Furthermore, banks may want to hold proxy voting power in order to maintain their dominant role as leaders of a syndicate when new shares or debt instruments are issued . Vidi joa BAUMS, T. RANDOW, V. Der Markt fr Sttimmrechtsvertreter, Die Aktiengesellschaft, 1995, at str. 147 i dalje. Vidi joa BAUMS, T. Vollmachtstimmrecht der Banken  Ja oder Nein?, Die Aktiengesel1schaft, 1996, str. 11 i dalje.  l. 292. st. 3. ZTD-a  l. 292. st. 5. ZTD-a  l. 10. st. 5. Direktive  Zna i ne postoji obveza da se punomonik mora imenovati elektroni kim putem, ali nema ni zabrane prema kojoj se punomonik ne smije imenovati elektroni kim putem. Dr~ave lanice moraju imati takve propise kojima se dioni arima dopuata imenovanje punomonika elektroni kim putem ako oni to ~ele.  l. 11. st. 1. Direktive  l. 11. st. 2. Direktive  l. 11. st. 3. Direktive  l. 291. st. 6. ZTD-a BARBI, J. op. cit. u bilj. 95, str. 1167  Sudska praksa je odbacila valjanost statutarnog ureenja prema kojem je zahtijevano da potpis vlastodavca bude ovjeren kod javnog bilje~nika. Vidi VTS RH, P~-420/00, od 28. studenog 2000. godine, Zbornik odluka VTS RH, 199-2004, Zagreb str. 247 -248, odluka br. 352/VI.  Akademik Barbi se zala~e da bi sudovi trebali zauzeti stajaliate kojim bi se ispravnim tuma enjem ispravio taj redakcijski propust. BARBI, J. op. cit. u bilj 95., str.1167.  l. 291. st. 6., ZTD-a  BARBI, J. op. cit. u bilj 95, str. 1167. Akademik Barbi smatra da nema zapreke da se takvo rjeaenje za neuvratena druatva usvoji statutom.  l. 291. st. 6., ZTD-a  Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga u suradnji sa Zagreba kom burzom d.d. izradila je novi Kodeks korporativnog upravljanja, koji e se po eti primjenjivati od 1. sije nja 2011. godine. Dostupno na  HYPERLINK "http://www.hanfa.hr/index.php?ID=0&AKCIJA=230&LANG=&vijestid=763" http://www.hanfa.hr/index.php?ID=0&AKCIJA=230&LANG=&vijestid=763  Zna i da glasovanje putem poate prije odr~avanja glavne skupatine ne smije biti zabranjeno (iako nije ni obavezno, ve druatva mogu uvesti takvu mogunost za svoje dioni are ako smatraju da je to potrebno). Druatva ovu mogunost naj eae ili propisuju odredbama statuta ili pak odredbama statuta ovlaauju upravu da donese odluku o uvoenju ovakvog na ina glasovanja kad uprava procjeni da je to potrebno.  l. 12. Direktive  l. 274. st. 2. ZTD-a  Mo~e se raditi o tome da je dioni ar na dionicama zasnovao fiducijano osiguranje tra~bine, ili ih je dao u plodou~ivanje ili u takvu vrstu pohrane prema kojoj ovlaatenik mo~e pravo glasa ostvarivati samostalno, po vlastitoj ocjeni, ili ako osoba dr~i dionice u svojstvu komisionara.  l. 13. st. 4. Direktive  O tome je bilo govora pri objaanjavanju lanka 10. st. 2. Direktive, vidi supra, str. 21. i 22..  l. 13. st. 5. Direktive  Nakon ato fizi ke i pravne osobe ispune svoju obvezu objavjeatavanja izdavatelja o dionicama / glasa kim pravima, nastaje obveza izdavatelja da objavi promjene u glasa kim pravima. Tako l. 428. ZTK propisuje da je izdavatelj dionica koji zaprimi obavijest o promjenama u postotku glasa kih prava, obvezan te podatke objaviti javnosti bez odgode, a najkasnije u roku od tri trgovinska dana od dana zaprimanja. Doe li kod izdavatelja do promjene broja dionica s pravom glasa na koje je podijeljen temeljni kapital izdavatelja ili promjene broja glasa kih prava iz tih dionica, prema l.429. ZTK dioni ko druatvo je obvezno na kraju svakog mjeseca u kojem je doalo do promjene objaviti javnosti informaciju o nastalim promjenama i novom ukupnom broju dionica s pravom glasa.  l. 14. st. 1. podstavak 1. Direktive  l. 14. st. 1. podstavak 2. Direktive  Svaka odluka dioni kog druatva mora se unijeti u zapisnik kojeg sastavlja javni bilje~nik, a u zapisniku se navode: mjesto i vrijeme odr~vanja glavne skupatine, ime i prezime javnog bilje~nika te na in i rezultati glasovanja i utvrenje predsjednika o donesenim odlukama. l. 286. st. 1. i st. 2. ZTD-a  l. 286. st. 6. ZTD-a  Barbi, J., op. cit. u bilj. 23., str. 36. i 37.  Ibid., str. 37. i 38.  Vidi apanjolski sektor energetike (Endesa): Rules on long-distance voting and granting of proxy,  HYPERLINK "http://www.endesa.es/NR/rdonlyres/e5cwnkfluprn5gaxufktmcog4go7lcmxca2qdy22vcidq74xlnaetj5nqun53tyqhk6omwsun7k4qooexublvgxigic/jg09_rules_and_voting_proccedings_and_long.pdf" http://www.endesa.es/NR/rdonlyres/e5cwnkfluprn5gaxufktmcog4go7lcmxca2qdy22vcidq74xlnaetj5nqun53tyqhk6omwsun7k4qooexublvgxigic/jg09_rules_and_voting_proccedings_and_long.pdf  Direktiva se evidentno zala~e za zaatitu dioni ara naspram njihovih punomonika. Vidi preambulu direktive (par. 10) Cit.  The proxy holder should therefore be bound to observe any instructions he may have received from the shareholder and Member States should be able to introduce appropriate measures ensuring that the proxy holder does not pursue any interest other than that of the shareholder, irrespective of the reason that has given rise to the conflict of interests.     PAGE  PAGE 33 ff( : l n  4 6 8 ǻǻwooog_WOwh @ N P ^ ` h j p r v x               ǼǼǼǼǼhWihZ56mHsHhWihZ56 hPh@hWih@mHsHhWihZmHsH hPhZhPhZmHsHhWihUrKmHsHhUrKh^mHsHhIhqmHsHhM mHsH9          "(*.046:<JLRTV`bdnrvx|~ ȺȰ hPhZhM hZmHsHhM hZ56mHsHhUrKhZ56hM hWi56mHsH hWi56hM 56mHsHhWihWi56mHsHhWihZ56mHsHhWihZ568  $&(468DFLNPdfhz|:<ƻƻƻư͡hPh mHsHhPh@mHsHhTTmHsH hPh}bh:oh}bmHsHh:oh@mHsH hPh@h:ohWimHsHhWih:oh fmHsH hPh f hPhZh:ohZmHsH5,@RTbdfhPf ,6&(2ܾܣ}oahTh/U5>*mHsHhWih/U56mHsHhPhPFHX46>Dp       !"6"ٸíveZOZhPh mHsHhPhMHZmHsH!jhVibhN[0JUmHsHhVibh-mHsHhVibhN[mHsHhtmHsHhVibmHsH!jhPhN[0JUmHsHhPhN[mHsHhPhDmHsHhPhbmHsHhPhGSmHsHhPh:%mHsH!jhPh:%0JUmHsHhPhf_mHsH6"@"""""""&#$$$$6$8$d%f%p%v%b&&&''''''''''԰ԩԩɡəwk_k_ThPhEmHsHhPhN[5mHsHhPh&*5mHsHhPhvI5mHsHhPhrV*mHsHhPh mHsHhVibmHsHhtmHsH hPh !jhPh&*0JUmHsHhQ{mHsHhPh&*mHsHhPh mHsHhPhCcYmHsHhPhMHZmHsHhPhqmHsH'''''''Z(\(^((((()R)Z)^)t))))6*J*N*****++v+x+z+|+÷uum\!jhPhJ0JUmHsHhmHsHhPhX"mHsHhPhmHsHhPh-mHsHhPhJmHsHhPhYmHsHhPh&*mHsHhPh-6mHsHhPh6mHsHhPhE6mHsHhPhYv6mHsHhPh&*6mHsHhPhvI6mHsH"|++++++ ,*,:,x-----J.L..L/N//"0*3,3032383:3>3@3Ի԰߰߉~rfZfZNhPhE6mHsHhPhYv6mHsHhPh6mHsHhPhvI6mHsHhPhYmHsHhPhVmHsH!jhPhY0JUmHsHhPhX"mHsHhPhJmHsH!jhPhI0JUmHsHhmHsHhPhhcmHsHhPhmHsHhPhEmHsHhPhImHsH@3B33345555557777777777778P8R888899V;ƻܰsgsg[[ܰhPhX6mHsHhPhYv6mHsHhPh6mHsHhPhJZg6mHsHh6mHsH!jhPhW0JUmHsHhPhEmHsHhPhWmHsHhPhImHsHhPhhcmHsHhPhVmHsHhPhmHsHhPhE6mHsHhPh{6mHsH377P8R8V;X;Z;\; <<=G>RnV>`gg$a$gdIhq $`a$gdy $`a$gdEFo $`a$gdIhq $@&a$gdc $`a$gdj* $@&`a$gdc$a$gdj* $`a$gdV;X;Z;\;^;d;n;p;;;; < <<<p<|<<<<<.=2=X=X>f>>>RRRfRvRzRRRRSTShVlVnVVVVVVWW:XwhPhN6mHsHhPhNmHsHhPh#mHsHhPh%7O6mHsHhPhU"6mHsHh:jmHsHhEFomHsHhPhU"mHsHhmHsHhPh mHsHhPh]mHsHhPh+dmHsHhPh%7OmHsH,:X>XXXZXhXYYrZtZz[[P\\\^\$]H] ^J^^N_R_<`>`d`t`bbBcDc:d e^e,fhmHsHhIhqh5mHsHh5mHsHhIhqmHsH*gggghoyj֛؛,~ @$d@&[$a$gdkU $7$8$H$a$gdkU$a$gdkU$a$gdIhq $`a$gdb( $`a$gd$a$gdօ$&*,>@PTfhjlz|ƆȆʆ̆ΆІֆ؆  "Td48 "02&ؐ ‘ƑڑLtƒ$(ޕ2Vhmth6mHsHhmtmHsHhmHsHhfmHsHh]mHsHhmHsHhhmHsHhJVZ\jz|~ΛЛқԛ֛؛ڛܛ"$&(46<>DFPTbl~ʜڜź hjhb(hjhb(mHsHjhjhb(0JUhIhqh5mHsHh1 hmHsH!jh1 h1 0JUmHsHh1 5mHsHh5mHsHhmmHsHhmtmHsHhmHsH8,.0~Ҟ֞z~*,"|ҿҿxcS?S'h`hb(6CJaJmHnHsHtHhb(CJaJmHnHsHtH(h7bhb(0JCJaJmHnHsHtHh7bhb(0JCJaJ#jh7bhb(CJUaJhb(CJaJjhb(CJUaJ'hjhb(6CJaJmHnHsHtH$hjhb(CJaJmHnHsHtHhjhb(CJaJ!jhjhb(0JCJUaJhjhb(mHsH hjhb(|~PRlp (&*nњZnC-hjhb(B*CJaJmHnHph888sHtH'hjhb(CJ\aJmHnHsHtH*hjhb(5CJ\aJmHnHsHtH*hjhb(6CJ\aJmHnHsHtH$hjhb(CJaJmHnHsHtH'hjhb(6CJaJmHnHsHtHhjhb(6CJaJmHsHhjhb(CJaJmHsH!jhjhb(0JCJUaJhjhb(CJaJmH sH *,̪ΪЪīprtͮ͆r[A[[3jhjhb(CJUaJmHnHsHtH-jhjhb(CJUaJmHnHsHtH'hjhb(6CJaJmHnHsHtH$hjhb(CJaJmHnHsHtH(hjhb(0JCJaJmHnHsHtH<jhjhb(B*CJUaJmHnHph888sHtH-hjhb(B*CJaJmHnHph888sHtH6jhjhb(B*CJUaJmHnHph888sHtHJ6ޯ>@Bڰ ȲTZ. $Ʒףꐁp[C[C[C[.h2hhb(6CJPJ]aJmHnHsHtH(h2hhb(CJPJaJmHnHsHtH!jh2hhb(0JCJUaJh2hhb(CJaJmHsH$h2hhb(CJaJmHnHsHtH'hjhb(6CJaJmHnHsHtHhjhb(CJaJmHsH!jhjhb(0JCJUaJ$hjhb(CJaJmHnHsHtH*hjhb(6CJ]aJmHnHsHtH$(tvx̶ֶضDծxiYGYG:hjhb(6B*ph"hjhb(6\mHnHsHtHhjhb(\mHnHsHtHhjhb(mHnHsHtHh2hhb(mHnHsHtHh2hhb(mHsHjh2hhb(0JUh2hhb(CJaJmHsH$h2hhb(CJaJmHnHsHtH'h2hhb(CJ]aJmHnHsHtH*h2hhb(6CJ]aJmHnHsHtH'h2hhb(6CJaJmHnHsHtHȷ̷ηطڷ޷*,@BTv~"$&ӹud!jhjhb(0JCJUaJhjhb(0JmHsH#j8hjhb(UmHsHjhjhb(UmHsHhjhb(mHsHhjhb(mH sH hjhb(B*mH phsH hjhb(B*phhjhb(B*mHphsHhjhb(6B*ph hjhb(6B*mHphsH'¹ҹԹܹ޹ &(8r~02HJRT`bfhvx²֡#hjhb(0J5CJaJmHsH hjhb(0JCJaJmHsHhjhb(6CJaJmHsH&hjhb(0J56CJaJmHsHhjhb(0J56CJaJhjhb(CJaJhjhb(CJaJmHsH8Ȼֻػܻ޻"$*,.2:RZ\08<JLNP^`hlrt溦#hjhb(CJKH$\aJmHsH&hjhb(6CJKH$\aJmHsHhjhb(6CJKH$\aJh~hb(6CJaJmHsHh~hb(6CJaJhjhb(CJaJmHsHhjhb(CJaJ2&(68:<JLTV\^jlvx&(*,۷'hjhb(0JCJKH$\aJmHsHhjhb(0JCJKH$\aJ*jhjhb(CJKH$U\aJhjhb(CJKH$\aJ#hjhb(CJKH$\aJmHsH$jhjhb(CJKH$U\aJ:,:<DFLNZ\fhtv  (*.0<>R^bdȶ h,hb(hb(mHsHhb(hawhb(mHsHjhb(0JUhjhb(CJaJmHsH#hjhb(CJKH$\aJmHsH$jhjhb(CJKH$U\aJ'hjhb(0JCJKH$\aJmHsHhjhb(0JCJKH$\aJ2dfhlvx8drx·sh~hb(6CJaJmHsHh~hb(CJaJmHsH!jh~hb(0JCJUaJhb(mHsHh~yhb(6mHsHhjhb(mHsHjhjhb(0JU hawhb(hb(hawhb(6mHsHh,hb(6 h,hb(hawhb(mHsH+nvxDd>hn6 ^$a$gd $7$8$H$a$gdF$a$gdF$a$gdkU$a$gdkUV`f nHN*bnpBFҳ♊xkxc_W_P_ h,hb(jhb(Uhb(h,hb(6jhjhb(0JU hjhb(h~hb(CJaJh~hb(56CJ]aJh~hb(6CJ]aJhb(CJaJmHsHhb(6CJaJmHsH"h~hb(56CJaJmHsHh~hb(6CJaJmHsHh~hb(CJaJmHsHh+hb(CJaJmHsHFHJ (,.RxF &JLlnxz*,ɼѱ~qf]fhb(6mH sH hMhb(mH sH jhjhb(0JUh7bhb(0JmH sH #j h7bhb(UmH sH hb(mH sH jhb(UmH sH h,hb(mH sH  hb(6h~hb(6hjhb(6 hjhb(hb( h,hb(h7bhb(0Jjhb(Ujhb(U$,BDFjr ҷ|ppeeeeeeeeeeh+hb(CJaJhb(CJaJmHsHh;3hb(6CJaJmHsHh+hb(CJaJmHsH!jh+hb(0JCJUaJhFhb(mHsHhMhb(0JmH sH j hFhb(UjhFhb(UjhFhb(0JUhjhb(mHsHhMhb(mH sH '"$*<>RTXZ`bx|.046>BDFX\djrtz|񩻜 h+hb(0JCJaJmHsHh+hb(0JCJaJ#jY h+hb(CJUaJjh+hb(CJUaJh+hb(6CJaJmHsHh+hb(6CJaJh+hb(CJaJh+hb(CJaJmHsH6  "$.0<>PRZ\`bxzXZƾƩuh+hb(6CJaJmHsH"h+hb(6CJ]aJmHsH"hb(CJPJaJmHnHsHtH(h+hb(CJPJaJmHnHsHtHhb(CJaJh+hb(CJaJh+hb(CJaJmHsHjh+hb(CJUaJ h+hb(0JCJaJmHsH+Z4dfHLN`bnp 24LNRThj*@RX<ȹȹȹȹȹȹȹȹȹȹȹȹȹȹȹȹȹȹȹȹȹȹȹhb(h,hb(6 h,hb(hb(mHsHh,hb(mHsHjh,hb(0JUh+hb(CJaJmHsHh+hb(CJ]aJmHsH?*f\^`,.08<>BDFNTV\prvxϺϢω~q~~f_f_fWf_f_f_f_f_f_hb(mHsH hjhb(hjhb(mHsHjh,hb(0JUh,hb(mHsH h,hb(#h,hb(0J\mHnHsHtH.jjh,hb(U\mHnHsHtH(jh,hb(U\mHnHsHtHh,hb(\mHnHsHtH"h,hb(6\mHnHsHtHh,hb(mHnHsHtH" ,0268:<BDHJNZnptvxz  hkUhb(mHsHjhkUhb(0JUhjhb(B* mHphsHhb(mHsHh`hb(mHsHhb(h8hb(mHsH hjhb(hjhb(mHsHA ,>@BDFZ\lnrt  *,:<>@RTln~наjhjhb(0JUhb(mHsHhQhb(mHsHhQhb(mHsHjhQhb(0JUhjhb(mHsHhkUhb(6mHsHA $&,04:>@BJN\fhjl.@Fn˾ˡsˡ%h`Bhb(B*CJaJmHphsHhb(CJaJmHsHhjhb(CJaJmHsH!jhjhb(0JCJUaJhkUhb(6mHsHjhjhb(0JUhjhb(mHsHhb(h>hb(6mHsHhkUhb(6 hjhb(h>hb(mHsH-np|~6 8 8^`ln@B| H6ƻƻƻƻƩ~l_h?hb(0JmHsH#j_h?hb(UmHsHhkUhb(mHsHjhb(UmHsHhb(mHsHh8hb(6mHsH hjhb(h8hb(mHsHhjhb(mHsHjhjhb(0JUhb(CJaJmHsHhjhb(CJaJmHsH!jhjhb(0JCJUaJ%^l@l 77828b8h@AB CCEG,M\MMpOR]$a$gdkU$a$gdkU ln  $z$%%%''0'R(())))),,,6.8.H.///n4r44໬hhb(6mHsHh8hb(5mHsHhkUhb(6mHsHhjhb(CJaJmHsH!jhjhb(0JCJUaJ hjhb(jhjhb(0JUhjhb(mHsHhb(mHsHjhb(UmHsH54x7777777777888284868b8d8f8p8r8z8|8888888888888888888999 999$9&9.90989:9J9L9X9\9d9f9j9l9~99999999999999999999999hb( hjhb(jhjhb(0JUhb(mHsHhjhb(mHsHT9: :::::&:(:,:.:2:4:8:::B:D:H:J:\:^:`:b:l:n:x:z:~::::::::::::::::::::::;; ; ;;;(;.;0;2;8;:;D;F;T;V;`;b;f;h;n;p;x;z;~;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;hjhb(mHsH hjhb(^;;;< <<<<<$<&<.<0<6<8<D<F<L<N<V<X<f<h<t<v<z<|<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<= ==== =$=&=4=6=>=@=R=T=`=d=l=n=t=v=====================>>>>>>(>,>hjhb(mHsH hjhb(^,>4>6>B>D>J>L>^>`>b>d>n>p>>>>>>>>>>>>>>>>>>>??????? ?&?(?2?4?8?:?@?B?T?V?b?d?h?j?t?v?????????????????????????@@@@@@@ @&@(@4@6@H@J@T@V@hjhb(mHsH hjhb(^V@X@Z@d@h@j@AABB C CCCRCTCVCnCpCtCvCCCCCCCCCC|D~DDDDEEEGGG,M.M\M^M`MM~uhjhb(0J#jhjhb(UmHsH#jhjhb(UmHsHhjhb(0JmHsH#j4hjhb(UmHsHjhjhb(UmHsH jhjhb(H*UmHsHjhjhb(0JUhjhb(mHsH hjhb(.MMMMMMpOrOPPRRRRRRRRRRRRRSSSSSS&S(S2S4SRSTSfShStSvSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSTTTTTT"T$Tƻƻ hjhb(hjhb(6mHsHhjhb(mHsHjhjhb(0JUhb(CJaJmHsHhjhb(CJaJmHsH!jhjhb(0JCJUaJB$T.T0T6T:T@TDTPTRTZT^TfThTlTnT~TTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTUUUUUUUU(U*U4U6UBUFURUVU`UbUlUnUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUVVVVV V(V*V.V2V8Vh8hb(6mHsHh8hb(6hjhb(mHsH hjhb(V8V:VBVDVHVJVTVVVXVZVjVlVxVzV|V~VVVVVVVVVVVVVVVVVVVWWW WWWWW(W*W,W.W8W:WDWFWLWNWPWZW\W`WbWdWpWrWzW|WWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWh8hb(5mHsHh8hb(5hb(mHsH hjhb(hjhb(mHsHSWXX X XXXXX"X$X*X,X4X6XBXDXRXTXXXZXpXtXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXYY Y YYYY(Y,Y8Y:YBYDYHYJYRYZYfYhYpYrY|Y~YYYYh8hb(5hb(mH sH hjhb(mH sH h8hb(5mHsHh8hb(5mH sH h8hb(mHsHhjhb(mHsH hjhb(EYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYZZZZZZ$Z&Z2Z4ZZFZHZLZ\Z^Z`ZlZnZvZxZ|Z~ZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZ[[[[h8hb(mH sH hb(mH sH hjhb(mH sH h8hb(5mHsHh8hb(5mH sH h8hb(mHsH hjhb(hjhb(mHsHD[[[[&[.[0[:[<[B[D[P[R[^[`[h[j[r[v[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[\\ \\\\ \"\.\4\6\8\B\D\J\L\X\Z\b\d\l\p\r\t\x\z\\\\\\\\\\\\\\\ hjhb(h8hb(5mHsHh8hb(5h8hb(mHsHhjhb(mHsHh8hb(mH sH M\\\\\\\\\\\]]]^^0__bbddd6d8dkk6k8k`obooooooopppp,q.q0q6q8qXqZq\qqqqqqqqøٸhjhb(CJaJ!jhjhb(0JCJUaJhb(hhhb(mHsHjhb(0JUhjhb(6mHsHhb(mHsHjhjhb(0JUhjhb(mHsH hjhb(7]bd6dk6k`ooop,qXqqqwxlzz,{z{{x؅$$a$gd5M$a$gdkU$a$gdkUqssu,uwwwwwwwxxxxxxxxxxxx yyyyy y2y4y:yxhb(6mHsHh>xhb(6 h>xhb(jh>xhb(0JUh$%hb(6mHsHhb(mHsHh>xhb(mHsHhjhb(mHsHjhjhb(0JUhjhb(5CJaJmHsHhjhb(CJaJmHsH3yyyyyyyy z zzz z2z4z:zRzXzlznzpzzzzzzzzzzzzzzzzzz{{{{{,{.{0{z{|{~{{{{^|ƻͻưưưưưưưƻƻhmEhb(6 hT>$hb(jhT>$hb(0JUhb(h>hb(mHsHhjhb(mHsH hjhb(jhjhb(0JUh>xhb(6mHsHh>xhb(6 h>xhb(h>xhb(mHsH4^||||6}~~6~v~z~|~~~~~~~6 :$46@BP\dfhtxz|պѯslahjhb(mHsH hjhb(jhjhb(0JUhT>$hb(6]mHsHhT>$hb(6]hT>$hb(mHnHsHtHhb(mHsHhT>$hb(mHsHh7bhb(0JjGh7bhb(Uhb(jhb(U hT>$hb(hmEhb(6hT>$hb(0J!hmEhb(0J!6&؅څ  "0246>@HJ`bjlnptvƕȕrv^뵭ୡhmEhb(mHsHhmEhb(6mHsHhb(mHsHh8hb(mHsHhjhb(CJaJmHsH!jhjhb(0JCJUaJhjhb(mHsH hjhb(jhjhb(0JU;$*0$*BJTV `ȞʞОҞ$&<>NPVZ`bz|Ÿ̟Ο؟ڟƺhmEhb(56hmEhb(6hb(mHsHhb(6mHsHhmEhb(6mHsHhmEhb(6mHsHhMhb(6mHsHhMhb(6mHsHhMhb(mHsHhmEhb(mHsH:$&(TVbdf8:HJLҫ:<>¬ǵǵǵtjh>xhb(0JUhb(mHsHh;3hb(6mHsHhjhb(CJaJmHsH!jhjhb(0JCJUaJhjhb(mHsH hjhb(jhjhb(0JUhmEhb(6hmEhb(6mHsHhmEhb(56hmEhb(56mHsH+$Tb8H:έb8Զz,(nT$a$gd>x$a$gdkU$a$gdkU¬Ƭܬp̭έЭҭܭ:^bdf´8:R`xµӿӿӿӿӿӷӷ~޷ӿӿӿӿӿӿjh\' hb(0JUhb(CJaJmHsHh>xhb(CJaJmHsH!jh>xhb(0JCJUaJhb(mHsH hjhb(jhjhb(0JUhjhb(mHsHh;3hb(6mHsHh\' hb(mHsHh>xhb(mHsH1µƵȵеҵֵص "$&24:<HJ`dxz~Ķƶʶ̶жԶֶض &(468:FHNPTVXZdhxz~jhjhb(0JUhjhb(mHsHhjhb(mHsH hjhb(T̷ηַط޷  68<>DFJLRVZ\hj~¸ĸиҸܸ޸  $&*,26:<BDJL\^bd~¹Ĺʹ̹hjhb(mHsHhjhb(mHsH\̹ܹ޹  $PfhtvºĺȺʺ  $*:<NPZ\jln»̻λһԻڻܻ hjhb(jhjhb(0JUhjhb(mHsHhjhb(mHsHTܻJPRXZ^`vxļʼмҼּؼ  ",.BDFHTVXZnptvz|νнܽ $&*,026:BDZjhjhb(0JUhjhb(mHsH hjhb(Y¾Ⱦʾ z|~  (*2bdftv  (,jhjhb(0JU hjhb(hjhb(mHsHS,.0<>BDHJNPTVZ\`bfhrt ,.<>@BNPVZfhlnrtz|hjhb(CJaJhjhb(CJaJmHsH!jhjhb(0JCJUaJT (*248:FHNPTV\^dfvx~&(*,L`ټΰhb(6mHsHhjhb(6mHsH hjhb(hjhb(mHsHhjhb(mHsHjhjhb(0JUhjhb(CJaJmHsHhjhb(CJaJ>  Ddnp$*TVx|(wcw'hMhb(6CJaJmHnHsHtHhb(CJaJmHnHsHtH$hjhb(CJaJmHnHsHtHhb(CJaJmHsHhjhb(CJaJmHsH!jhjhb(0JCJUaJh>hb(mHsHjhjhb(0JUh]8uhb(6 hjhb(hjhb(mHsHhb(mHsH!T(PFvP,$a$gdh$a$gdkU $7$8$H$a$gdkU$a$gdkU(:<z|b~veVKVh/hb(CJaJh/hb(CJaJmHsH!jh/hb(0JCJUaJhb(mHsHhjhb(6 hb(6hjhb(56hjhb(56mHsHhjhb(5mHsH hjhb(hjhb(mHsHjhjhb(0JUhjhb(CJaJmHsHhb(CJaJmHnHsHtH$hb(6CJ]aJmHnHsHtHb.26D^`$lnVZttɤg\U\g\ hjhb(hjhb(mHsHjhjhb(0JU'h]hb(6CJaJmHnHsHtHh/hb(6CJaJmHsHhb(CJaJmHsHh/hb(CJaJmHsH*h/hb(6CJ]aJmHnHsHtHhb(CJaJmHnHsHtH'h/hb(6CJaJmHnHsHtH$h/hb(CJaJmHnHsHtH!PRFHLvx"<NPR~~r~krk hO4hb(h$%hb(6mHsHjh]hb(0JUh]hb(mHsHhb(mHsHhO4hb(mHsHjhO4hb(0JUhmEhb(mHsHhjhb(CJaJmHsH!jhjhb(0JCJUaJjhjhb(0JUhjhb(mHsH hjhb(* &(,.24>@FHPRVXbdlntv|~ &(468:JLPR`bhjvxz|úhhhb(^JmHsHhhhb(^Jhhhb(mHsHjhhhb(0JUhjhb(mHsHhO4hb(mHsH hO4hb(hb(mHsHD|~  &(,4<>DR^z|,.046Ҿܯꢗ hhhb(hhhb(mHsHjhhhb(0JUh?hb(0J^JmHsH'jXh?hb(U^JmHsHhb(^JmHsHjhb(U^JmHsHhhhb(^JmHsHhhhb(^J868:>@FLNP "$&468:JLbfhbdfPܳhjhb(5CJaJhjhb(CJaJ!jhjhb(0JCJUaJhjhb(mHsHjhjhb(0JUhjhb(mHsH hjhb(hhhb(mHsH hhhb(=,fbH  @ p   &`#$gdp." $7$8$H$a$gd1 "gd$a$gdkU$a$gdkU$a$gdhHJ         > @ B D P p r t    6 8    ˿跿lTl/jhhb(CJOJQJU^JaJ)jhhb(CJOJQJU^JaJhb(CJOJQJ^JaJ hhb(CJOJQJ^JaJ-jhhb(0JCJOJQJU^JaJhb(mHsHh$%hb(6mHsHhS-hb(mHsHh>hb(mH sH  hjhb(jhjhb(0JUhjhb(mHsH   "$(*<>FHJLPRVX`blntvǶxgch!hb(6CJaJmHnHsHtH'h(Rhb(6CJaJmHnHsHtHh(Rhb(6CJaJmHsHh1 hb(CJaJh1 hb(CJaJmHsH!jh1 hb(0JCJUaJ hhb(CJOJQJ^JaJ)jhhb(CJOJQJU^JaJ$hhb(0JCJOJQJ^JaJ& hIhqh5mHsHhb(0JmHnHuhb( hb(0Jjhb(0JUhjhU$a$gdIhq &`#$gdp."h]hgdrF 21h:pz/ =!"#$% DyK  www.hanfa.hryK Bhttp://www.hanfa.hr/yX;H,]ą'cDyK Uhttp://eurlex.europa.eu/LexUriServ/site/en/oj/2007/l_184/l_18420070714en00170024.pdfyK http://eurlex.europa.eu/LexUriServ/site/en/oj/2007/l_184/l_18420070714en00170024.pdfyX;H,]ą'cDyK !http://ssrn.com/abstract=1268454yK Zhttp://ssrn.com/abstract=1268454yX;H,]ą'cuDyK :http://www.cepr.org.uk/meets/wkcn/5/568/papers/Romano.pdfyK http://www.cepr.org.uk/meets/wkcn/5/568/papers/Romano.pdfyX;H,]ą'cYDyK 3http://www.law.ugent.be/fli/wps/pdf/S&C2010-06.pdfyK ~http://www.law.ugent.be/fli/wps/pdf/S&C2010-06.pdfyX;H,]ą'caDyK uhttp://www.bloomberg.com/news/2010-10-24/lvmh-playing-a-waiting-game-for-hermes-after-buying-stake-analysts-say.htmlyK http://www.bloomberg.com/news/2010-10-24/lvmh-playing-a-waiting-game-for-hermes-after-buying-stake-analysts-say.htmlyX;H,]ą'cDyK ^https://www.frc.org.uk/images/uploaded/documents/Stewardship%20Code%20Consultation%20January%yK https://www.frc.org.uk/images/uploaded/documents/Stewardship Code Consultation January%yX;H,]ą'cDyK Hhttp://www.frc.org.uk/images/uploaded/documents/UK%20Stewardship%20CodeyK http://www.frc.org.uk/images/uploaded/documents/UK Stewardship CodeyX;H,]ą'cDyK  www.fsa.ukyK >http://www.fsa.uk/yX;H,]ą'cDyK !http://ssrn.com/abstract=1507633yK Zhttp://ssrn.com/abstract=1507633yX;H,]ą'cDyK Zhttp://www.jura.uni-frankfurt.de/ifawz1/baums/Bilder_und_Daten/Arbeitspapiere/paper76.pdfyK http://www.jura.uni-frankfurt.de/ifawz1/baums/Bilder_und_Daten/Arbeitspapiere/paper76.pdfyX;H,]ą'cDyK Rhttp://ec.europa.eu/internal_market/company/docs/shareholders/consultation_en.pdfyK http://ec.europa.eu/internal_market/company/docs/shareholders/consultation_en.pdfyX;H,]ą'cDyK  www.adris.hryK Bhttp://www.adris.hr/yX;H,]ą'cDyK www.atlantic.hryK Hhttp://www.atlantic.hr/yX;H,]ą'ceDyK 6http://www.hanfa.hr/index.php?ID=0&AKCIJA=izdavateljiyK http://www.hanfa.hr/index.php?ID=0&AKCIJA=izdavateljiyX;H,]ą'cDyK !http://ssrn.com/abstract=1520453yK Zhttp://ssrn.com/abstract=1520453yX;H,]ą'cDyK Ahttp://www.hanfa.hr/index.php?ID=0&AKCIJA=230&LANG=&vijestid=763yK http://www.hanfa.hr/index.php?ID=0&AKCIJA=230&LANG=&vijestid=763yX;H,]ą'cADyK http://www.endesa.es/NR/rdonlyres/e5cwnkfluprn5gaxufktmcog4go7lcmxca2qdy22vcidq74xlnaetj5nqun53tyqhk6omwsun7k4qooexublvgxigic/jg09_rules_and_voting_proccedings_and_long.pdfyK rhttp://www.endesa.es/NR/rdonlyres/e5cwnkfluprn5gaxufktmcog4go7lcmxca2qdy22vcidq74xlnaetj5nqun53tyqhk6omwsun7k4qooexublvgxigic/jg09_rules_and_voting_proccedings_and_long.pdfyX;H,]ą'c$@@@ NormalCJ_HaJmH sH tH x@x R Heading 11$ & F hhx@&^h`5;OJQJaJmHsHt@t R Heading 21$ & F @Px@&^`P5OJQJ]mHsHz@z R Heading 34$ & F x@&^`5CJOJQJ]mHsHh@h R Heading 4&$$ S8x<@&^8a$5OJQJ]mHsHx@x R Heading 5/$$ & F  @&^`a$5CJOJQJ^JmHsHt@t R Heading 6-$ & F   Xx@&^ `X6CJOJQJ]mHsHx@x R Heading 7/$$ & F x @&^ `a$5CJOJQJaJmH sH z@z R Heading 83$$ & F 8x@&^`8a$6CJOJQJ]mHsHz @z R Heading 93 $$ & F 0`x@&^``a$6CJOJQJ]mHsHDA@D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k@(No List4 @4 rF Footer  !.)@. rF Page Number>@> Ce Footnote TextCJaJ@&@!@ CeFootnote ReferenceH*DO2D R Char & Fd aJnHtH:B@B: R Body TextxmH sH N@RN RHeader c&1$CJOJQJaJmHsH6U@a6 R Hyperlink >*B*phHqHlR Troha NivesCJOJQJ^JaJphN^@N H= Normal (Web)dd[$\$ mHsHtH>Z@> f Plain Textdd[$\$HH ~OW Balloon TextCJOJQJ^JaJ<O<  Char Char_HmH sH tH 4X@4  Emphasis 56\]*W@* >tIStrong5\ZYZ c Document Map-D M CJOJQJ^JaJDOD searchtermshighlighted:O: Q searchword q VOV Qgoog_qs-tidbit goog_qs-tidbit-0bO"b Default "7$8$H$-B*CJOJQJ^J_HaJmHphsHtHFV@1F FollowedHyperlink >*B* pht@] ` v@ '"#o(8;<=_@8B EE%EGIKlMPPbQR9TY[\Y^_` aQalafgPhhnojqq.rrrx}}ܑ1:p جo:Wdncw _yoPn$ivnM1!jh6s!)9N<S   !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~4 o iO!!"&!,"-3-.H.T.e./002T569:4<^=">b?qAAAYBMMN-NENHRRSSTTVXXXYs[``cd/dggiiikjjjjjmnJodoooottup||&>E`܇ 1Ytŋ܌~ ё(˖>i !<fϪ լd}~DZE`h4L  3Ynstu34 _CDEno)"[%q(4-5-6-7-l-m---/////0027I:J:K:{:|:c@d@e@@@6D_F`FaFFFI]J^JJJnMoMpMMMMMdQRVYYYY[^`fjjj2k3kPkQknsssssUux}}}1~2~N~O~MNτ ߑ<R rst03q;<Z[\]lhi`a/0ey5{+,gh lmMN$8bc u,-!!&"'"####$$$)/51699999_:=BFsJMRSSTVZ\^YabSgiioo5u9u:uuuz  2>O|y>H L[C̡/2ѦkƬ]JȽU¾4NZr(/JrC^h(Sk &PkNgh|/JR z     6   000303030303030303030303030300000000000E0E0E0E0E0E0E0E00007-00m-0m-0m-0m-0m-0m-00/0/0/0/0/0/00K:0K:0K:0K:00e@0e@0e@0e@0e@00aF0aF0aF0aF0aF0aF0aF0aF0aF0aF0aF0aF0aF0aF0aF0aF0aF0aF0aF0aF0aF0aF0aF0aF0aF0aF0aF0aF003k03k03k03k03k03k03k03k03k03k03k03k03k03k03k03k03k03k 03k 03k 03k03k03k03k03k03k03k03k03k03k03k03k03k03k03k03k03k 03k 03k 03k 03k03k03k03k03k03k03k000000000000000000000000000000 0 0 000 0 0 0 00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@"0@000@000@000@000@000@0@0@0@0@0@000.34 _Cno)"[%q(4-027I:^JJJnMoMpMMYYY[^`f3kPkQknsτR r03;</0e+h l$ #$$$)/5169999_:=BFsJMRS| 00HB 8\bb",,7?VH.M$RV(^agllu@x4~2r` rPr@~8Hp^:f 8   26"'|+@3V;V@M$T8VWY[\qy^|¬µ̹ܻ,(b|6   !"#%&'()*+,./012345689:;<=>?@ABCDFGHIJKMNOPQSTUVWXYZ[\^_`abdefghijklmnoqrstuvwxy{|}~2g`26'ZMv`2p3g^]$T, $-7ELR]cpze&e3e X !(!!p))YzMdmfK 9!!!"5#e##Z++,>?U?SSSSSTTSTT"qRqsqQkXXXXXXXXXXXXXXXXXt   ,b$ZT=t|S "DP@ 0(  B S  ?H0(   ( _Hlt282071424 _Hlt282071425   @@   QRLRRSRDTRBUR$VRToWRCXR$JYR ZR~[R$\R4]R^R_R$G`RsaRiiiqUrUrvvvvv`}`}~      iiiqWrWrvvvwwf}f}~  9*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsStateB*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagscountry-region8*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsCity9*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplace8 *urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsdate=*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags PlaceName=*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags PlaceType N11192009DayMonthYear XYmnrutwF24-|  ] _    E F _ b   < xz>@Z[vx{|~    !#$1GMNPQTU\]_`fjnp &',-57:BGHNORSWX[\_ouv{| '(,-45>AGHTUY`jmqsyz  !"./3467?BEFKMPQXY[LZ^  !"}~!"*+;QR~WY  / 0 y z } ~ !!!!I!J!h!i!"k"~"""" ### #+#-#a#c###$$Z%[%d%f%%%%%&&&&&&&''*','2'3'9':'P'Q''x)****++++++,,7,8,,,,,1-7-8-:-F-G-^-_-h-m-q-r----P.......E/F/N/P///////////0001222233333333Y4Z4]4{88:$;&;;;;;<<$<&<<<<====u>v>>>>>??????@@_@e@j@l@@BBB0C2C9C;CCCCCCCDsDDDDD E EEEEE%E'E/E1EEEEJ2J3J\J^JcJeJJJJJyKzKKKK|LLL5M6MlMpMrMsMuMvMMMMMMMMMMMMMMMNN~NNNNNNNNNRRRRRSSSSTT9T;TTTUUUW"X#XZX\XlXoXXXXXYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYZZ Z ZZZZ Z#Z$Z'Z)Z-Z0Z7Z8Z>Z?Z@ZAZCZDZHZIZMZNZSZTZUZVZ]Z_ZjZkZmZqZuZvZ}Z~ZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZ[ [[[[[!["[)[*[0[4[<[E[M[N[P[T[Y[Z[_[`[a[b[g[h[k[l[p[q[x[y[~[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[\\\\\\\\\\ \!\'\)\+\-\/\0\4\5\8\9\B\C\N\O\X\Y\_\`\d\j\k\l\r\s\v\w\}\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\ ] ]]]]]] ](]+]1]3]6]7]9]=]?]@]D]E]I]J]N]O]R]V]Z][]e]f]o]p]t]z]~]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]^^^^ ^^^^^"^&^*^.^/^6^7^;^<^@^A^E^F^M^N^X^^^^____```` aaQaSalanaaabddde'e3e6eeeff$g%ggghiii3j5jjj1k3k5k6k8k9k;k?CDGKTVYZ\_ghopwxz{]68@CNOkBCVW}~ !#TVefnqwxz{ +2>AFINR_`biqrxy~ORI^z{+,npz{'(TUghor,-ABQS/0%&]_q 24UXoqVW\^bcnoxy-/?@PSklkqrt56=?rs "#LN13oq]^wx{56#%HPQSV$%hj5= p q     3 8 P X [ f g r t { }                                               # $ ' ) . / 5 ? C D H I O Q U V Z [ d g s t                                        ()  MPY[fg5)*QRLL      !!!!!)"########$$6$7$<$=$[$t&&&&&&&''''''4(5(B(C(X()$)%)))))))*****!+)+++#,$,,,h-j-----..//1/-688889999i;j;l;m;{;};+<,<N<Q<<<6=7=9=:=@=A==>>h?p?@ @.B7B,C4CCCiFqFFFFFFGGHHHHHHHHI I IIIIIII&I(I1I4I;ITDTETNTXTcTkTsTyTzT|T}TTTTT=U?UZUVVVW!W%W*WsYtYxYzYYYZZZZ[D[d[f[}[~[[[[8\q\s\\\\\x]z]]]^ ^x^z^x_y_aa8a:aXafagajaaaaaaaab6b>bAbIbJbLbbbbbbbbbbbbbc c7c=c>c@cAcBcMcTcUclcmccccccccccccccccccccccccccccdddddddddd'd|dddfffg g%g+gUgYgZg^g_gegfgmgngvgwg~gggggggggggg'iriuiiiiiijjxlylllmmInJnxnynnnomotodttt#u%u4u5u9u{D{L{M{V{Y{_{`{b{c{d{e{g{h{t{u{{{{{{{|||||||||||}}}}}X}^}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}~~~ ~~~~~~~'~*~6~9~?~@~G~J~O~S~Y~Z~b~c~j~l~p~12D   %&,679:ABGHMPXY`clmnoxy~ŀƀ΀Ѐր׀߀!+,4578CEOQRS_`ghlnrsy{}~ǁȁɁʁՁց݁ށ߁  ,4>O|~y{<@ABKLߌ,-/0 HJ vx@ACFHJKLNQRWX]^aflmnpwxz{<=CDZ]deklxyCEde  ͘Θؘ֘'(STӚԚۚݚghpr"$ef57NOʡΡ/167;<>?IJNOQRUVYZefptxy~¢ĢǢʢˢբ֢ۢܢ    #,/45:;=>DEIJNPRT[\`aghklsv£ţƣȣɣʣˣͣΣףأܣݣ   !$%)*1289;?DEGHNOSTXY_`bcklxyĤƤˤϤѤҤ֤פܤݤ   #$-056?@FGLMRSTV^_hjrtz|ťƥʥ̥Хڥݥޥ "#(+04bdЦӦWX\]kmuv|}ߧ>sv Ƭͬ`a\_`gpqyz|}ůƯίѯׯٯݯ߯ -15=@CDIJOPXY^_demns   "#(+34:;<=ABJKQTZ[jkstwxz{±Ʊ˱ϱбձֱٱڱ    '(*+68ACIJNOQRZ[^`fglmwx~DzȲβϲӲݲ!$,.459:<=AFJKPQ[\bcloxzóijϳ   #$*+/8:;ABFGNRY_demnrswx|}AB͵εJLfgfgȽʽWY[^_¾ fijp| '*68:;<MPUW^`dfgkorsvxz}Zdituz`Z\rw|}  ]^#(*LNTYbcfgoptuyz(*%&/1JLrt CE^aTUcdrsuv"#.0:;?@EFMNRSXY`afjuv{|~  !')+,23=>BCJKUW_`fglmwxyz  &1289?@IJOQZ[]^_`bcnouxz}#&'*+-.9:HIJKVW`cfgijqrz{    +@BCIJLMSTWX^_bcnouv{189@CNOYZfgmqvwz~   %&)+124578;<@AEFHILRZ[\]cenxXYxy(*STghBDJNRUVY]^jm29jk@mn45KM  &(01mnORYZkmtu  !"&')*/04589<=CDLPgiqrz{}~ '-;hj|~EJKPQ\]gikluv|~-189JLR T z |                          6 8 N O  V     ! $ & ' ) * . / 4 5 8 9 @ A I J P Q U z      23XYmnru24 ^_BEmo(")"Z%[%p(q(3-7-k-m---////002277H:K:z:|:b@e@@@5D6D^FaFFFII\J^JJJmMpMMMMMcQdQRRVVYYYYYZZ[[\ \-\/\\\]][^``ffjj1k3kOkQknnqqrsssTuUuxx}}0~2~M~O~LN΄τ ޑߑ;<QR qt/3pq:<Y]klgi_``a.0dexy45z{q*,fh kqLN#$78ac  3 < = B   )    tu+-!!%"'"##$$$$))//4151669999^:_:==~BBFFFrJsJMMRRSSS3T4T=TcTkTTTTVVZZ\\^ ^Xa[abbbKcccctdRggghxiiiiio`t4u5u8u=:̡ݡkȽؽFU¾Zl"/@Jhr9CTUk t<WSejPak|||/@R p z       6  FFS Lh''\K\  6U]ޱfJ(L+$Hr`);JGE4RRy"k8\J (}:+0IJ2k#DI3`=y9HxL,!QԕFGTԴ <V$K4\vc,td 2hNܮho5lS8n`|up*c-q %g*wpw{wWzniz*^`o(.) ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o()^`OJPJQJ^Jo(- pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.hh^h`.h^`OJQJo(hHh ^`o(hH.h  ^ `OJ QJ o(hHhxx^x`OJQJo(hHhHH^H`OJ QJ ^J o(hHoh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJ QJ ^J o(hHoh^`OJ QJ o(hHh ^`6hH)h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.h^`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHhpp^p`OJ QJ o(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJ QJ ^J o(hHoh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJ QJ ^J o(hHohPP^P`OJ QJ o(hHhdd^d`OJ QJ o(hHh44^4`OJ QJ ^J o(hHoh  ^ `OJ QJ o(hHh  ^ `OJQJo(hHh^`OJ QJ ^J o(hHohtt^t`OJ QJ o(hHhDD^D`OJQJo(hHh^`OJ QJ ^J o(hHoh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJ QJ ^J o(hHohpp^p`OJ QJ o(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJ QJ ^J o(hHoh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJ QJ ^J o(hHohPP^P`OJ QJ o(hH^`o()h^`OJQJo(hH pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o()h^`OJQJo(hH pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o()h^`OJQJo(hH pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h^`OJ QJ o(hHh^`OJ QJ ^J o(hHohP P ^P `OJ QJ o(hHh  ^ `OJQJo(hHh^`OJ QJ ^J o(hHoh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh``^``OJ QJ ^J o(hHoh00^0`OJ QJ o(hH^`o()h ^`o(hH.$ $ ^$ `o() @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`OJPJQJ^Jo(-^`OJ QJ ^J o(hHo} } ^} `OJ QJ o(hHM M ^M `OJQJo(hH^`OJ QJ ^J o(hHo^`OJ QJ o(hH^`OJQJo(hH^`OJ QJ ^J o(hHo]]^]`OJ QJ o(hH^`o(.)^`OJPJQJ^Jo(-$ $ ^$ `OJPJQJ^J) @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o()h^`OJQJo(hH pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.vv^v`o(.P^`Po(@@^@`o(.0^`0o(..``^``o(... ^`o( .... ^`o( ..... ^`o( ...... `^``o(....... 00^0`o(........808^8`0o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h^`OJQJo(hHh^`OJ QJ ^J o(hHohpp^p`OJ QJ o(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJ QJ ^J o(hHoh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJ QJ ^J o(hHohPP^P`OJ QJ o(hHh ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.hh^h`.h^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHhpp^p`OJ QJ o(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJ QJ ^J o(hHoh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJ QJ ^J o(hHohPP^P`OJ QJ o(hHh ^`hH)0^`0o(.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.h^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHhpp^p`OJ QJ o(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJ QJ ^J o(hHoh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJ QJ ^J o(hHohPP^P`OJ QJ o(hH^`OJQJo(hH^`OJ QJ ^J o(hHopp^p`OJ QJ o(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJ QJ ^J o(hHo^`OJ QJ o(hH^`OJQJo(hH^`OJ QJ ^J o(hHoPP^P`OJ QJ o(hHhh^h`.^`o()h^`OJQJo(hH pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(.) ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o() ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.'\KWzJ (hy"hLhE4hJ(%g*whIJ2hho5l`|upG6U]S8n{2h{y9Hr;J}:+L{wGT 4\<!Q-qdc<V#DI3H @CJOJQJo( T         '                `fG                                                                         y      j        z                4                           J#                                  ($K                 ,\*}bL(qA(O@ 4$fG|(h|>A(L",*=*A6,`9 p*=n E`h|>"xN*A6_U(qO^]_Un E`4$\*}b pLuuQlsZtx Zt"xNLuufG|(/x",(fy`9x 65T4.ELIX[8}>SMNcQr=FW3XGZUk~$*I2O YDkC  |0TF}B1He~v |I|3"->_Y\#4)P$UX  )  \' l4 F O _ p z   q B= rF H c 1   $ {C A - |  , 0 PD U V _ a $5>?CfSWr\_5Offf(x-;3KP_dtY*\a}bc*f-hqA+o,-ttL3jcmt{.@p=]&KHm\WiX+Q(),"@GO kn osb-hcdwM)Qvo"&-AS8_. @fb(6;t_EEKLSb~ND?n@ZtbNhSx( 13 /Q k !!&!,M!}Q!kv!p."U"6n"y"##$#D%#(#-#Bp#=$T>$I$%$%c'%C%EM%Os%yv% &E7&JX&`&h&)u&':'='>'QU'U'(\'{'(%(d()A)9*)[)I*z"*2*>*Y >>> >->9H>N>y>?v?;???N?`?a?x?x?@@")@b\B]B nBCZC8DBDQD`D&EbGELEWEhEmE{E3F DF GZ0G~IGtoGIH!H3HxBHI!IEI/OIXI[kI>tI-J.J;JiMN'Nq7N%7O)JP_PjPmPT{P QDQNQlRER\S#S'SDFSPSGUSTTTPTt_TdT7wTkUWsUtU V2VzV<'W$>W~OW_WuW"%X+X0XPX@YCcYZZ}5ZMHZHZOZfVZ~Zo/[9[:[v[.w[ \M\5!\-\?\?\?U\Ew\&] )]=][]g] j]x^3^{4^6X^?c^__!_P)_b_e_ht_8`x=`;E`N`MaX7a/Za za^bLfbEhbVibsb)cd})d+d6dTdtdi eA)eUheJzeGf!KfVDgJZg^ngvgh h hh:h2hKXhIiK6iEi|KiVPici:jsjIjj7j8j]qIhqrUrlsr%urvrOs!Ys=Eth[tmtutuu$u2u]8u]u9yuvQvYv`kvJw$,w/wDawThwrywPx| x$x>xUBxTPxPx`x`xLyz=zyz{{{!!{1.{7{ha{E0|v5|7|uG|Q|Z|m|3~|'-}9}`U}9~@~"xC [$ (ax et(<*-rDqIuz9gq@vYb2r6rWN!"BWm/Sl+Fg#iw WW^O%4;mba:%@(lBQT9N8I>DQ_9wj2Dl)-d5XZro;DOxP[]-;_ 3FcxjA N!4IfR9]u TT _aqL} G\na ftP #',cB]&E?*88FKExsz07 =)@-t1|!(+9j @R\Ed4/ME!*NB]w-.".Q{l%(V+lm F{Sk% ?bmo~y 9 @1S8D oA,FeLbRPcV-sOPTYUpb ,Faw{~!+#:&0D'Ngs)`:=y?BuYi:E/ULKOX';ZcFrh !9,HOkm-x "]l&*+L,Ef_"a{gRX7'\03q$KO]bCej=Yp#SmVl1^^Ud)y"\uu=|~E.j69J?gn2t>F=PUrivfB_8dh=Q>\Sjsuu?z2z! a!"JNLBN?OoY"#X,Q*Xch)QiZmV'KQ&g}l34<KeY^.eJe@w";# /LV_;n"%TTZ0m x<VY)l?5M0VM g !""c?,A\02>^fzGDHZ[^b b#2F8FPU1kX")%S-J3_r{-4{66A 1R6@C& ,`k3JCuz Qmv\PUN[W=)E(p=F-T.d12Sdffoky}k> '*2JQ,~LNV]K_pwuS)1gK LM2bhuu "#3E( </X ^/&7s0&482>gt@vi,7Kel:jv}- v'b]jY.R3qAUZa;6Dx Dj*/Z_7j,v-lw}M  o5P(RT  R1:Nk#GSXTn@BDFHJV\`dfhptx~  ".024@BFHRTVX\^`bdfhjlnv Unknown Gz Times New Roman5Symbol3& z ArialKTimesNewRomanPSMTYTimesNewRomanPS-ItalicMTA& Arial NarrowiCRO_Swiss-NormalTimes New Roman5& zaTahoma7&  Verdana;Wingdings?5 z Courier New"1 hJ!J2/!h2/!h!4d=S=S 2qHX ?x2UVOD:TeaEdita                          Oh+'0l  ( 4 @LT\dUVOD:Tea Normal.dotEdita3Microsoft Office Word@G@)ϯ@ qϯ2/!՜.+,D՜.+,4 hp  homeh=S' UVOD: Title  8@ _PID_HLINKSAx l http://www.hanfa.hr/g4m0http://www.endesa.es/NR/rdonlyres/e5cwnkfluprn5gaxufktmcog4go7lcmxca2qdy22vcidq74xlnaetj5nqun53tyqhk6omwsun7k4qooexublvgxigic/jg09_rules_and_voting_proccedings_and_long.pdfg_U-Ahttp://www.hanfa.hr/index.php?ID=0&AKCIJA=230&LANG=&vijestid=763gC*!http://ssrn.com/abstract=1520453g '6http://www.hanfa.hr/index.php?ID=0&AKCIJA=izdavateljig:}$http://www.atlantic.hr/g !http://www.adris.hr/gWRhttp://ec.europa.eu/internal_market/company/docs/shareholders/consultation_en.pdfgCFZhttp://www.jura.uni-frankfurt.de/ifawz1/baums/Bilder_und_Daten/Arbeitspapiere/paper76.pdfgC!http://ssrn.com/abstract=1507633gfvhttp://www.fsa.uk/g`tDhttp://www.frc.org.uk/images/uploaded/documents/UK Stewardship Codegh/Xhttps://www.frc.org.uk/images/uploaded/documents/Stewardship Code Consultation January%gVO uhttp://www.bloomberg.com/news/2010-10-24/lvmh-playing-a-waiting-game-for-hermes-after-buying-stake-analysts-say.htmlg*f 3http://www.law.ugent.be/fli/wps/pdf/S&C2010-06.pdfgZ:http://www.cepr.org.uk/meets/wkcn/5/568/papers/Romano.pdfg@!http://ssrn.com/abstract=1268454gRUhttp://eurlex.europa.eu/LexUriServ/site/en/oj/2007/l_184/l_18420070714en00170024.pdfg  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry FosϯData *1TablegWordDocument4SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q