Pregled bibliografske jedinice broj: 535016
Vršnjačko nasilje među učenicima – manifestacije i doprinosi sredine
Vršnjačko nasilje među učenicima – manifestacije i doprinosi sredine // Međunarodni naučno-stručni skup: Savremeni trendovi u psihologiji - Knjiga rezimea
Novi Sad: Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, 2011. str. 180-180 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 535016 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Vršnjačko nasilje među učenicima – manifestacije i doprinosi sredine
(Peer violence among pupils – manifestations and environmental contributions)
Autori
Rimac, Ivan ; Rajter, Miroslav ; Sušac, Nika
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Međunarodni naučno-stručni skup: Savremeni trendovi u psihologiji - Knjiga rezimea
/ - Novi Sad : Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, 2011, 180-180
ISBN
978-86-6065-080-3
Skup
Savremeni trendovi u psihologiji
Mjesto i datum
Novi Sad, Srbija, 14.10.2011. - 16.10.2011
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Vršnjačko nasilje; doprinosi sredine; multi-level analiza; upitnik vršnjačkog nasilja
(Peer violence; environment influence; multi-level analysis; peer violence questionnaire)
Sažetak
Istraživači koji se bave fenomenom vršnjačkog nasilja suočeni su izazovom kontinuiranih promjena manifestacija ovog fenomena. Zbog dostupnosti suvremenih tehnologija promjene oblika vršnjačkog nasilja često nisu obuhvaćene postojećim upitnicima te je zbog toga naglašena potreba za revizijama upitnika kojima se mjeri ovaj fenomen. Tijekom prve polovice 2011. godine, uz epidemiološko istraživanje u okviru projekta BECAN provedeno je i istraživanje vršnjačkog nasilja među učenicima. Istraživanjem na probabilističkim uzorcima učenika u Republici Hrvatskoj obuhvaćen je 1141 učenik 5. razreda i 1192 učenika 7. razreda osnovne škole te 1261 učenik 2. razreda srednje škole. Za potrebe ovog istraživanja konstruiran je upitnik vršnjačkog nasilja koji mjeri učestalost doživljavanja i počinjenja 17 karakterističnih nasilnih ponašanja među vršnjacima. Ponašanja obuhvaćena ovim upitnikom uključuju fizičko, psihičko i seksualno nasilje, ali i nasilje koje se događa putem suvremenih tehnologija. U ovom radu izlažu se metrijske karakteristike ovog upitnika i analizira se pitanje da li je opravdano mjeriti ovaj konstrukt ovakvim tipom upitnika te koji faktori mogu utjecati na rezultate prikupljene na ovaj način. Rezultati istraživanja govore u prilog ovakvom prikupljanju podataka, premda se pokazuje pozitivna asimetričnost distribucija rezultata na svim česticama upitnika. U drugom dijelu rada izlažu se rezultati multi- level analize kojom se istražuje specifičan doprinos okruženja. Zbog prirode fenomena opravdano je očekivati da, pored individualnih utjecaja, postoji utjecaj razredne, odnosno školske klime na učestalost i oblike vršnjačkog nasilja. Kod doživljenog vršnjačkog nasilja efekt klastera razreda raste s dobi (rho=0, 018 ; 0, 038 ; 0, 047) dok za počinjeno vršnjačko nasilje efekt klastera razreda opada s dobi (rho=0, 056 ; 0, 048 ; 0, 026). Utjecaj školske sredine (klaster škole) također raste s dobi za pete i sedme razrede i za doživljeno (rho=0, 017 ; 0, 038) i za počinjeno vršnjačko nasilje (rho= 0, 031 ; 0, 042), dok je u srednjoj školi efekt podjednak za doživljeno (rho=0, 028) i počinjeno vršnjačko nasilje (rho=0, 023). Od individualnih prediktora značajnima su se pokazali zlostavljanost, spol, dob unutar poduzorka, pripadnost dominantnoj narodnosnoj skupini, sklonost socijalno poželjnom odgovaranju, osjećaj sigurnosti u obitelji, prosjek ocjena, financijske prilike te iskustva vezana uz intervencije policije zbog obiteljskog nasilja. Pristup korišten u ovom radu posebno je zanimljiv u kontekstu prevencijskih programa kojima se uglavnom nastoji djelovati na učitelje i vodstva škola, te bi stoga mogao detektirati koji dio varijabiliteta ovog fenomena je pod utjecajem institucijskih aktera. Iako je uočeni klaster efekt relativno malen, što se može pripisati skromnim angažmanom škola u prevenciji, uvođenje institucijskih programa moglo bi povećati klaster varijabilitet, što bi ukazivalo na efikasno djelovanje u prevenciji vršnjačkog nasilja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Socijalne djelatnosti
POVEZANOST RADA
Projekti:
066-0661686-1431 - Djeca, mladi, obitelji i socijalni razvoj Hrvatske (Ajduković, Marina, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Pravni fakultet, Zagreb