Pregled bibliografske jedinice broj: 532976
Dalmatski jezik
Dalmatski jezik // Dalmacija : hrvatska ruža svjetova / Kuzmić, Marin ; Mekinić, Ante (ur.).
Split: Croma co., 2011. str. 155-159
CROSBI ID: 532976 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Dalmatski jezik
(Dalmatian Language)
Autori
Bešker, Inoslav
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, pregledni
Knjiga
Dalmacija : hrvatska ruža svjetova
Urednik/ci
Kuzmić, Marin ; Mekinić, Ante
Izdavač
Croma co.
Grad
Split
Godina
2011
Raspon stranica
155-159
ISBN
978-953-7337-00-1
Ključne riječi
dalmatski, jezik, Dalmacija
(Dalmatian language, idiom, Dalmatia)
Sažetak
Dalmatski je skupni naziv koji je romanskim govorima uz dalmatinsku obalu dao austrougarski jezikoslovac Matteo Giulio Bartoli. Sada se vjeruje da je dalmatskih govora bilo barem dvanaest, i da ih se može grupirati u tri dalmatoromanska jezika: sjevernojadranski ili zadarskoromanski (jadertinski), koji se govorio od Krka do Splita i Hvara, dubrovačkoromanski (raguzejski) na potezu od Stona i Korčule do Budve, te barskoromanski (labeatski), kojim se govorilo od Bara do Lezhea. Oslonivši se na fonetske značajke prethodnih jezika i na ine supstrate, balkanski latinitet vjerojatno nikada nije stvorio jedinstven govor (čak i kada se koristio isti standard dokumenata na latinskome), pa se razvio u nekoliko grupa srodnih jezika. Slaveni su po dolasku postupno jezično apsorbirali gotovu svu nekadašnju latinsku zonu Balkanskog poluotoka, pa su se romanski jezici našli izolirani i sve brže razvijali svaki svoj specifičan fonetski, morfološki i sintaktički sustav, uz utjecaje susjeda i jačih centara. Dio socijalnog utjecaja dalmatskih govora je na dalmatinskim područjima pod mletačkom vlašću preuzeo venetski kolonijalni dijalekt, koji je prodirao s mletačkom vlašću i trgovinom od XI stoljeća. Reklo bi se da je na djelu bio proces supstitucije a ne konvergencije, jer bi inače i kolonijalni mletački dijalekt u Dalmaciji apsorbirao dalmatske lekseme oblike u mnogo većoj mjeri, kao i hrvatski, a ne samo fonetske utjecaje u supstratu. Stoga u Dalmaciji nema osnova za tvrdnju da bi talijanska manjina etnički izravno naslijedila antičko romanstvo, osim djelomice na Krku i Cresu. I na prodor i na nestanak romanskih govora u Dalmaciji utjecao je prestiž, sociolingvistički fenomen koji je i danas izrazito nazočan, a koji Skok definirao kao imitaciju govora predstavnika vlasti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Povijest, Etnologija i antropologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
244-2440820-0630 - Halieutica Adriatica - filološka i antropološka istraživanja jadranske kulture (Božanić, Joško, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet u Splitu
Profili:
Inoslav Bešker
(autor)