Pregled bibliografske jedinice broj: 532967
Dalmacija - kolijevka hrvatske države
Dalmacija - kolijevka hrvatske države // Dalmacija : hrvatska ruža svjetova / Kuzmić, Marin ; Mekinić, Ante (ur.).
Split: Croma co., 2011. str. 104-105
CROSBI ID: 532967 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Dalmacija - kolijevka hrvatske države
(Dalmatia, a Cradle of the Croatian State)
Autori
Bešker, Inoslav
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Dalmacija : hrvatska ruža svjetova
Urednik/ci
Kuzmić, Marin ; Mekinić, Ante
Izdavač
Croma co.
Grad
Split
Godina
2011
Raspon stranica
104-105
ISBN
978-953-7337-00-1
Ključne riječi
Dalmacija, Hrvati, država
(Dalmatia, Croats, State)
Sažetak
Uslijed geopolitičkih povijesnih razloga se u IX. stoljeću, kada se hrvatska država profilira i kada 7. lipnja 879. stječe međunarodno priznanje pismom pape Ivana VIII, njezin centar nalazi u Dalmaciji, gdje i ostaje do pada pod ugarsku vlast 1102. Hrvatska politička kultura je, kao i sva tadašnja hrvatska nacija ante litteram, nastala amalgamiranjem Hrvata, pa i dijelova inog življa koje je velikim seobama i raspadom rimskog limesa na Dunavu dospjelo unutar granica rimske Dalmacije, s pretežno već romaniziranim i kristijaniziranim potomcima predrimskog stanovništva (koje nerijetko, i površno, zovemo ilirskim supstratom). Nastali mixtum compositum definiran je slavenskim jezikom (koji će se postupno profilirati prvo u čakavski hrvatski, a onda krivudavim putima u današnji standard) i latinskom kršćanskom kulturom. U Dalmaciji hrvatska država nalazi ostatke carske države i njezine infrastrukture, u konkurenciji i u simbiozi unutrašnjom organizacijom hrvatske vlasti, koja po ustrojstvu već više sliči na franačku (a po artefaktima na langobardsku) nego na unesenu plemensku tradiciju, dok se osnovni načini proizvodnje izrazito nadovezuju na predrimsku baštinu, jednoga tipa uz more, drugog tipa već iza prvih brda. Taj susret, to prožimanje dviju drevnih dalmatinskih sastavnica s onim što je došlo iz Rima, pa iz Zakarpaća, te napokon iz srednjoevropskog prostora s franačkim i općenito germanskim pečatom – dalo je trajan akcent hrvatskoj naciji i hrvatskoj državnosti, u stoljećima kad se država formirala, u dugim stoljećima njezina suživota pod stranim suverenima (Arpadovićima, Anžuvincima, Habsburzima, odnosno mletačkim duždevima), te napokon u doba ponovne ekskluzivne nacionalne suverenosti, ali u okrilju Evrope koja ima ekonomsku uniju i teži političkoj.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Politologija, Povijest, Etnologija i antropologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
244-2440820-0630 - Halieutica Adriatica - filološka i antropološka istraživanja jadranske kulture (Božanić, Joško, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet u Splitu
Profili:
Inoslav Bešker
(autor)