Naslov
Zaštita strateških zaliha podzemnih voda Republike Hrvatske
(Protection of the strategic groundwater resources of the Republic of Croatia)

Autori
Nakić, Zoran

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka, IV. Hrvatski geološki kongres / Marija Horvat - Zagreb : Hrvatski geološki institut, 2010, 4-5

ISBN
978-953-6907-23-6

Skup
IV.Hrvatski geološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 14.10.2010. - 15.10.2010

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
zaštita podzemnih voda; strateške zalihe podzemnih voda Republike Hrvatske; funkcije podzemnih voda; vrijednost podzemne vode
(groundwater protection; strategic groundwater resources of the Republic of Croatia; groundwater functions; value of groundwater)

Sažetak
U stajalištima hrvatske vodne politike, izraženima u Strategiji upravljanja vodama (Narodne novine br. 91/2008), podzemne vode su određene kao glavni izvor vode za potrebe javne vodoopskrbe, a sve više dobiva na značaju i njena ekološka vrijednost, budući da se podzemne vode često nalaze u interakciji s kopnenim i vodenim ekosustavima te na taj način izravno utječu na kvantitativno, kemijsko i ekološko stanje ekosustava. U strateškim ciljevima ove politike naglašena je važnost određivanja stanja, funkcija i odgovarajuće zaštite podzemnih voda. Usvajanjem Strategije i drugih zakonskih i podzakonskih akata, kroz proces usklađivanja vodnoga prava s pravnom stečevinom Europske unije na području upravljanja vodama, po prvi puta su jasno definirane strateške zalihe podzemnih voda od nacionalnoga interesa za Republiku Hrvatsku, kao i potreba da se na odgovarajući način odredi njihovo racionalno korištenje i zaštita te ih se uključi u prostorne planove i dokumente prostornoga uređenja. Ove strateške zalihe podijeljene su u četiri kategorije s obzirom na zalihe i kakvoću podzemnih voda, stupanj njihovog trenutnoga korištenja i značaja za sadašnju i buduću vodoopskrbu te s obzirom na mogućnosti njihove zaštite na teritoriju Republike Hrvatske. Neke od ovih kategorija strateških zaliha, poput zagrebačkoga i varaždinskog vodonosnog sustava u sjevernoj Hrvatskoj ozbiljno su ugrožene i djelomično onečišćene, a neke poput velikih strateških zaliha u području južne Hrvatske, koje su još uvijek relativno dobre kakvoće, ozbiljno su ugrožene i od prekograničnih utjecaja, jer se područje obnavljanja podzemnih voda u tim sustavima nalazi izvan područja Hrvatske, što otežava njihovu zaštitu. Dodatni problem je što još uvijek nije određen odgovarajući način provedbe zaštitnih mjera u područjima sa strateškim zalihama podzemnih voda, niti način njihova odgovarajućega uključivanja u prostorno-plansku dokumentaciju. Sve naglašeniji antropogeni utjecaji, koji se u perspektivi, logikom urbanizacije i gospodarskoga razvoja mogu samo intenzivirati, nepovoljno utječu na promjene u kakvoći i količinama podzemne vode u RH. To se naročito odnosi na područja strateških zaliha podzemnih voda i/ili područja s velikom ranjivosti vodonosnika. U takvim uvjetima potrebno je unaprijediti postojeći sustav zaštite strateški značajnih zaliha podzemnih voda Hrvatske, s jedne strane kroz objektivnu procjenu različitih strategija zaštite i sanacije podzemnih voda, na temelju identificiranih pokazatelja, a s druge strane kroz sustavnu analizu potreba i racionalnoga korištenja podzemnih voda kao najvažnijega resursa pitke vode Republike Hrvatske. Pritom je potrebno naglasiti da je bitna odrednica europske vodne politike, koja se u cijelosti primjenjuje i na podzemne vode, primjena ekonomski najprihvatljivijih kombinacija mjera koje će garantirati postizanje dobroga kemijskog, ekološkog i kvantitativnog stanja voda. Okvirnom Direktivom o vodama (2000/60/EC) Europske unije, ali i dokumentom koji je prethodio donošenju ove direktive, Priopćenjem Europske komisije Vijeću i Europskom Parlamentu o politici cijena vode za povećanje održivosti vodnih resursa (EC, 2000), stvoreni su uvjeti za primjenu ekonomskih kriterija, između ostaloga i u definiranju strategije i politike zaštite podzemnih voda. Naime, prilikom razmatranja ekonomski najprihvatljivijih kombinacija mjera, u obzir je potrebno uzeti i troškove korištenja i zaštite okoliša i vodnih resursa, koji nastaju zbog onečišćenja okoliša, a naročito vodenih ekosustava, i/ili zbog prekomjerne eksploatacije vodnih resursa. Ovi troškovi mogu upućivati do koje mjere su postignuti ciljevi Okvirne direktive o vodama, s obzirom na postizanje dobroga kemijskog i kvantitativnog stanja podzemnih voda. Ekonomska analiza, koja je provedena u okviru projekta “Ekonomika zaštite podzemnih voda”, omogućila je procjenu potencijalnih troškova i koristi primjene mjera zaštite podzemnih voda iz “Direktive o zaštiti podzemnih voda od onečišćenja i pogoršanja kakvoće” (2006/118/EC). Rezultati ovoga projekta pokazali su da su troškovi i koristi zaštite podzemnih voda, između ostaloga, izrazito ovisni o hidrogeološkim značajkama, odnosno o dinamici podzemnih voda i ponašanju zagađivala u podzemnim vodama i nezasićenoj zoni, te o sadašnjem i budućem korištenju podzemne vode na razini vodonosnika ili cjelina podzemne vode (Ranaudo et al., 2003). Utvrđeno je da analize troškova i koristi uvođenja različitih razina zaštite podzemnih voda često nisu dovoljno točne zbog najčešće preniske procijenjene vrijednosti koristi, odnosno vrijednosti funkcija podzemnih voda, a naročito njenih ekoloških funkcija. Rezultati ovoga, kao i drugih EU projekata, primjerice FP6 projekata: “AquaMoney” i "BRIDGE" (Background cRiteria for the IDentification of Groundwater thrEsholds), pokazali su da su preventivne mjere zaštite podzemnih voda uvijek jeftinije od obnove već onečišćenih vodonosnika, i da ih je potrebno provoditi u svim onim slučajevima u kojima postoji značajan rizik od onečišćenja. Procjena vrijednosti funkcija podzemnih voda i troškova alternativnih izvora vode i/ili sanacije onečišćenja, neosporno može imati vrlo važnu ulogu prilikom definiranja preventivnih aktivnosti na sprečavanju potencijalnih onečišćenja strateški značajnih zaliha podzemnih voda Republike Hrvatske. Potreba za vrednovanjem funkcija podzemnih voda naročito dolazi do izražaja ukoliko se uspoređuju troškovi koji nastaju zbog preventivnih aktivnosti na sprečavanju onečišćenja i troškovi koji bi proizašli iz sanacije onečišćenja u podzemlju, kao i njenih izravnih i neizravnih posljedica. U slučaju da je već došlo do onečišćenja podzemnih voda, tehnička rješenja sanacije onečišćenja moguće je odrediti tek na osnovi provedene ekonomske analize izračuna troškova sanacije onečišćenja podzemnih voda, kao i koristi od sanacije. Pri tome je potrebno uzeti u obzir da je preduvjet za ekonomsku analizu izrada odgovarajuće konceptualne osnove, koja će utvrditi međuzavisnosti pojedinih funkcija podzemnih voda i integrirati ih u jedinstveni vrijednosni izraz, kojem je moguće dodijeliti odgovarajuću monetarnu vrijednost. Literatura: Communication from the Commission to the Council, the European Parliament and the Economic and Social Committee: Pricing policies for enhancing the sustainability of water resources, COM (2000) 477 final. Directive 2000/60/EC of the European Parliament and of Council of 23 October 2000 establishing a framework for Community action in the field of water policy, Off. J. Eur. Communities L 327, 22.12.2000. Directive 2006/118/EC of the European Parliament and of the Council of 12 December 2006 on the protection of groundwater against pollution and deterioration, Off. J. Eur. Communities L 372, 27.12.2006. Ranaudo, J-D., Loubier, S., Göerlach, B., Interwies, E. (2003): Economic assessment of groundwater protection, Executive summary in European Commission project: “Economics of groundwater protection”, ENV.A.1/2002/0019.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo

POVEZANOST RADA